Ko ha Tohi meia Sēmisi
Ko ha fakaafe ke talangofua ki he folofola ʻa e ʻOtuá, kae ʻikai fanongo pē
Ko Sēmisí ko ha foha ia ʻo Mele pea ko e taha ia ʻo e ngaahi tehina ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe hoko foki ʻa Sēmisi ko ha taki ʻo e Siasí ʻi Selusalema. Naʻá ne fai ha tohi ki he kakai ʻo e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e māmaní ke tokoniʻi kinautolu ke nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.
Naʻe tohi ʻe Sēmisi, “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá.” Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe lau ʻe ha kiʻi talavou ko Siosefa Sāmita hono hingoá, ʻa e ngaahi lea ko ʻení peá ne fakakaukau ai ke lotua ʻene ngaahi fehuʻí. Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita kimui, “Kuó u ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e fakamoʻoni ʻa Sēmisí.” Naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻa e lotu ʻa Siosefá, pea te Ne tali foki mo ʻetau ngaahi lotú.
Sēmisi 1:5; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11–17, 26
Naʻe tohi foki ʻe Sēmisi ʻoku totonu ke tau fakafanongo lelei ki he meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe he kakai kehé pea feinga ke ʻoua naʻa tau ʻita kiate kinautolu. ʻI he taimi ʻoku tau ʻita aí, he ʻikai ke tau lava ʻo tauhi ki he ʻOtuá.
Naʻe pehē ʻe Sēmisi ʻoku ʻikai feʻunga ke fanongo pē ki he folofola ʻa e ʻOtuá; ʻoku fiemaʻu foki ke tau moʻui ʻaki ia. Naʻá ne tohi “Ke fai ʻe kimoutolu ki he folofolá, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongó.”
Naʻe fakamatala ʻa Sēmisi ʻo pehē, ʻoku mahulu hake ʻa e hoko ko ha tokotaha muimui ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he tui pē ki he ʻOtuá. Naʻa mo e tēvoló ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku tau sio ai ki he kakai ʻoku mokosia pe fiekaiá, ʻoku totonu ke tau ʻoange kiate kinautolu ha vala mo ha meʻakai. ʻOku totonu ke tau ʻaʻahi ki he kau uitoú mo e kau paeá. Naʻe tohi ʻe Sēmisi, “Ko e tui taʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué, ʻoku mate ia.”
Naʻe fiemaʻu foki ʻe Sēmisi ke akoʻi e Kāingalotú ke nau lea ʻofa ki he kakaí. Naʻá ne pehē ʻoku hangē ʻetau tokanga ki heʻetau ngaahi leá ko hano tataki ha hōsí. Te tau lava ʻo tataki ha hoosi lahi ʻaki hono pití, ʻa ia ʻoku fakapipiki ki ha kiʻi konga ukamea ʻi he ngutu ʻo e hōsí. Mahalo ʻe ngali siʻisiʻi foki ʻetau ngaahi leá, ka ʻe lava pē ke mālohi.
Naʻe pehē ʻe Sēmisi ʻoku hangē hono mapuleʻi ʻetau ngaahi leá ko hano fakaʻuli ha vaká. Tatau ai pē kapau ʻoku lahi ʻa e vaká pea mālohi ʻa e matangí, te tau lava ʻo tataki ʻa e vaká ʻaki hano mapuleʻi ha kiʻi foheʻuli siʻisiʻi. ʻOku tatau ʻa e foheʻulí mo ʻetau ngaahi leá. Kapau te tau lava ʻo mapuleʻi ʻa e meʻa ʻoku tau lea ʻakí, te tau lava ʻo fakahoko ha faikehekehe lahi!
Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sēmisi, ʻoku malava ke hangē ʻa e ngaahi lea taʻeʻofá ko ha kiʻi afi siʻisiʻi ʻokú ne fakatupu ha vela lahi. ʻE lava ke nau mafola vave mo fakatupu ha loto-mamahi lahi. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku mahuʻinga ai ke tau tokanga ki heʻetau ngaahi leá.
Naʻe tohi ʻe Sēmisi, ʻoku tau fakaʻaongaʻi hotau ngutú ke lotu ki he Tamai Hēvaní. Ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakaʻaongaʻi foki hotau ngutú ke lea taʻeʻofa ki he kakai kehé, ʻa ia ko e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. Naʻe pehē ʻe Sēmisi ʻoku ʻikai totonu ke pehē.
Ke akoʻi ʻa e Kāingalotú ke lea ʻaki ha ngaahi lea ʻoku ʻofá, naʻe akoʻi ʻe Sēmisi, he ʻikai lava ʻe ha matavai mapunopuna ʻo foaki ha vai foʻou mo ha vai mahi fakatouʻosi. He ʻikai lava ke tupu ha ʻōlive mei ha fuʻu fiki, pea he ʻikai lava ke tupu ha fiki mei ha ngoue vaine. ʻI he founga tatau pē, kapau te tau maʻu ʻa e leleí mo e ʻofá ʻi hotau lotó, ʻoku totonu ke lelei mo ʻofa foki mo ʻetau ngaahi leá!