Ngaahi Talanoa ʻo e Folofolá
ʻOku Hā ʻa Sīsū kia Saula—Ko ha fakaafe ke fakatomala pea muimui ki he ʻEikí


Ngāue 9:1–31

ʻOku Hā ʻa Sīsū kia Saula

Ko ha fakaafe ke fakatomala pea muimui ki he ʻEikí

ʻOku fononga ʻa Saula mo e kau taki kehe ki Tāmasikusi.

Ko Saulá ko ha Fālesi—ko ha taki ʻo e kau Siú naʻá ne ʻiloʻi lelei ʻa e folofolá. Ka naʻe ʻikai tui ʻa Saula ko Sīsū ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ne faʻa fakahū pōpula ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú. Naʻe fononga ʻa Saula ʻi ha ʻaho ʻe taha ki ha kolo naʻe ui ko Tāmasikusi ke puke pōpula ha niʻihi ʻo e kau muimui ʻo Sīsuú pea ʻave kinautolu ki Selusalema ke tauteaʻi.

Ngāue 9:1–2; 22:4–5; 26:5

ʻOku fanongo ʻa Saula ki he le‘o ʻo Sīsuú.

Lolotonga ʻa e fononga ʻa Saulá, naʻe fakafokifā pē kuo ulo hifo ha maama kiate ia. Naʻe ngingila ange ia ʻi he laʻaá Naʻe tō ʻa Saula ki he kelekelé. Naʻá ne fanongo ki ha leʻo naʻe pehē, “ʻE Saula, ʻe Saula.” Naʻe fehuʻi ange leva ʻe he leʻó kia Saula pe ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻá ne fakafepakiʻi ai ʻa Sīsū mo fakamamahiʻi ʻEne kau ākongá.

Ngāue 9:3–4; 26:13–14

ʻOku ʻeke ʻe Saula kia Sīsū pe ko e hā ʻoku totonu ke ne faí.

Naʻe fehuʻi ʻe Saula pe ko hai ʻoku leá. Naʻe pehē ʻe he leʻó, “Ko au Sīsū.” Naʻe ilifia mo ʻohovale ʻa Saula. Naʻá ne fehuʻi kia Sīsū pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ne faí. Naʻe folofola ange ʻe Sīsū kia Saula, “Tuʻu, ʻo ʻalu ki he koló.” Te ne ʻilo ai ʻa e meʻa hoko ʻoku totonu ke ne faí.

Ngāue 9:5–6

ʻOku taki atu ʻa Saula ki Tāmasikusi.

Naʻe talangofua ʻa Saula peá ne tuʻu ki ʻolunga. Ka kuó ne kui ʻi he taimí ni. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo sio ki ha meʻa. Naʻe taki atu ia ʻe he kakai naʻa nau fononga mo iá ki he kolo ko Tāmasikusí. Naʻe ʻikai ke kai pe inu ʻe Saula ha meʻa ʻi ha ʻaho ʻe tolu.

Ngāue 9:8–9

ʻOku ʻaʻahi ʻa Sīsū kia ʻAnanaia.

Ko e taha ʻo e kau ākonga ʻa Sīsū naʻe nofo ʻi Tāmasikusí ko ʻAnanaia. Naʻe ʻaʻahi ʻa Sīsū kia ʻAnanaia ʻi ha mata meʻa-hā-mai ʻo folofola kiate ia ke ʻalu ʻo tokoni kia Saula.

Ngāue 9:10–12

Ko e tali ʻa ʻAnanaia kia Sīsuú.

Ka naʻe puputuʻu ʻa ʻAnanaia. Kuó ne fanongo fekauʻaki mo Saula. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e lahi hono fakafepakiʻi ʻe Saula ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú.

Ngāue 9:13–14

ʻOku kole ʻe Sīsū kia ʻAnanaia ke tokoni kia Saula.

Naʻe kole ʻe Sīsū kia ʻAnanaia ke tokoni pē muʻa kia Saula. Naʻe folofola ʻa Sīsū kuó Ne fili ʻa Saula ke ʻave ʻEne ongoongoleleí ki ha kakai tokolahi naʻe ʻikai ko ha kau Siu pea naʻe ʻikai ke nau ʻilo fekauʻaki mo Ia.

Ngāue 9:15–16

ʻOku foaki ʻe ʻAnanaia ha tāpuaki kia Saula.

Naʻe talangofua ʻa ʻAnanaia kia Sīsū. Naʻá ne ʻilo ʻa Saula peá ne foaki ha tāpuaki kiate ia. Naʻe ui ia ʻe ʻAnanaia “ʻE kāinga Saula.”

Ngāue 9:17

Kuo toe lava ʻa Saula ʻo mamata.

Naʻe pehē ʻe ʻAnanaia kuo fekauʻi mai ia ʻe Sīsū koeʻuhí ke lava ʻo fakamoʻui ʻa Saula pea fakafonu ʻaki ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe lava ʻa Saula ʻo sio ʻi he taimi pē ko iá.

Ngāue 9:17–18

ʻOku akoʻi ʻe Saula ʻa e kakaí fekauʻaki mo e ongoongoleleí.

Naʻe papitaiso ʻa Saula. Naʻá ne akoʻi leva ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he koló fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Naʻe ofo ʻa e kakaí ʻi he fuʻu liliu lahi ʻa Saulá. ʻI he toenga ʻo ʻene moʻuí, naʻe ui ʻa Saula ko Paula. Naʻá ne akoʻi ʻa e kakai kotoa pē, ʻa e kau Siú mo ha niʻihi tokolahi kehe, ke nau tui kia Sīsū. Naʻe hoko ʻa Paula ko ha ʻAposetolo ʻo Sīsū Kalaisi.

Ngāue 9:18–22, 29–31; 13:9