Ngaahi Talanoa ʻo e Folofolá
ʻOku ʻAloʻi ʻa e Fakamoʻuí—ʻoku fakahoko e talaʻofa ʻa e ʻOtuá


Luke 2; Mātiu 2:1–15

ʻOku ʻAloʻi ʻa e Fakamoʻuí

ʻOku fakahoko e talaʻofa ʻa e ʻOtuá

Ko e fononga ʻa Mele mo Siosefa ki Pētelihemá.

Naʻe nofo ʻa Siosefa mo Mele ʻi Nāsaleti. Naʻe ʻamānaki ke fāʻeleʻi ʻe Mele ha kiʻi pēpē. Naʻe pau ke ʻalu ʻa e tokotaha kotoa pē ki honau kolo tupuʻangá ke fakatukuhauʻi. Naʻe ʻuhinga ʻeni naʻe pau ke ʻalu ʻa Siosefa mo Mele ki Pētelihema, ko e kolo tupuʻanga ʻo Siosefá. Naʻe pau ke nau fononga ʻi ha hala lōloa ke aʻu ki ai.

Luke 2:1–5

Ko Mele mo Siosefa ʻi Pētelihema.

Ne ʻikai faingofua e fonongá kia Mele. Koeʻuhí naʻe tokolahi ʻa e kakai ne omi ki Pētelihemá, naʻe ʻikai ke maʻu ai ʻe Mele mo Siosefa ha feituʻu ke fāʻeleʻi ai ʻene pēpeé.

Luke 2:6–7

Ko hono fua ʻe Mele mo Siosefa ʻa e pēpē foʻou ko Sīsuú.

Naʻá na maʻu ha feituʻu naʻe faʻa tauhi ai ʻa e fanga monumanú. Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi he feituʻu māʻulalo ko ʻení. Naʻe ʻofa mo tokangaʻi ʻe Mele mo Siosefa ʻa e pēpē ko Sīsuú. Naʻá na takatakai ʻaki Ia ha tupenu ke tokoni ke Ne māfana mo fiemālie. Naʻá na fakatokoto ia ke mohe ʻi ha ʻaiʻangakai ʻo e manú, ʻa ia naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ke fafanga ai e fanga monumanú.

Luke 2:6–7

Ko e hā ha ʻāngelo ki ha kau tauhisipi.

Naʻe ofi mai ha kau tauhisipi naʻa nau leʻohi ʻenau fanga sipí ʻi he poʻulí. Fakafokifā pē kuo ulo mai ha maama ngingila ʻi honau ʻātakaí, pea hā mai ha ʻāngelo. Naʻe manavahē ʻa e kau tauhisipí.

Naʻe fakahā ʻe he ʻāngeló ki he kau tauhisipí naʻe toki ʻaloʻi mai ʻa Sīsū.

Naʻe fakahā ange ʻe he ʻāngeló ke ʻoua te nau manavahē, koeʻuhí he naʻá ne maʻu ha ongoongo fakaʻofoʻofa! Naʻe ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Pētelihema, pea te nau ʻiloʻi Ia ʻokú ne tokoto ʻi ha ʻaiʻangakai ʻo e manú. Pea naʻe haʻu mo ha kau ʻāngelo tokolahi, mo pehē, “Fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi ʻolungá, pea ʻi māmani ʻa e melinó, ko e ʻofa ki he kakaí.”

Luke 2:10–15

Ko e feʻiloaki ʻa e kau tauhisipí mo e pēpē ko Sīsuú.

Naʻe fakavavevave atu ʻa e kau tauhisipí ki Pētelihema ʻo ʻilo ʻa e pēpē ko Sīsuú, ʻo hangē pē ko e lea ʻa e ʻāngeló. Naʻa nau fakamatala ki he kakaí fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa kuo nau mamata mo fanongo ki aí. Naʻa nau ʻiloʻi ko ha kiʻi tamasiʻi makehe ʻa Sīsū.

Luke 2:16–17

ʻOku fua ʻe Simione ʻa e pēpē ko Sīsuú.

Naʻe ʻave ʻe Mele mo Siosefa ʻa e pēpē ko Sīsuú ki he temipalé ke foaki Ia ki he ʻOtuá. Naʻá na fetaulaki ai mo ha tangata ko Simione hono hingoá. Naʻe talaange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kia Simione te ne feʻiloaki mo e Fakamoʻuí kimuʻa peá ne pekiá. Naʻá ne pukepuke ʻa e pēpeé peá ne pehē ʻe fakahaofi ʻe Sīsū ʻa e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. Naʻe ofo ʻa Siosefa mo Mele ʻi he meʻa naʻá ne lea ʻakí.

Luke 2:22–35

Ko e feʻiloaki ʻa ʻAna mo e pēpē ko Sīsuú.

Naʻe ʻi ai mo ha tokotaha kehe ko ʻAna ʻi he temipalé. Naʻe mālōlō hono husepānití ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Kuo fakaʻaongaʻi ʻe ʻAna hono taimí kotoa he taimí ni ke moihū ki he ʻOtuá ʻi he temipalé. Naʻá ne fakamālō ki he ʻOtuá ʻi he faingamālie ke feʻiloaki ai mo e Fakamoʻuí. Ko e taimi kotoa pē naʻá ne fetaulaki ai mo ha taha naʻe tatali ki he Fakamoʻuí, naʻá ne talanoa ange fekauʻaki mo Sīsū.

Luke 2:36–38

Ko e mamata ʻa e kau tangata potó ki ha fetuʻu foʻou ʻoku hā ʻi he langí.

ʻI hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú, naʻe mamata ha kau tangata poto ʻi ha fonua ʻe taha ki ha fetuʻu foʻou. Naʻa nau ʻiloʻi naʻe ʻuhinga ia naʻe ʻaloʻi ha kiʻi tamasiʻi makehe ʻa ia ʻe hoko ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Naʻa nau kamata ha fononga lōloa ke ʻaʻahi ki he kiʻi tamasiʻí ni mo hū kiate Ia. Naʻa nau fie ʻomi kiate Ia ha ngaahi meʻaʻofa ke fakahaaʻi ʻaki ʻenau ʻofa kiate Iá.

Mātiu 2:1–7;

Ko e fekumi ʻa e kau tangata potó ki he Fakamoʻuí ʻi Selusalemá.

Hili haʻanau fononga ʻi ha taimi lōloa, naʻe haʻu ʻa e kau tangata potó ki Selusalema. Naʻa nau pehē kuo ʻaloʻi ha tuʻi foʻou ʻo e kau Siú, ko e Fakamoʻuí, pea kuo nau omi ke hū kiate Ia. Naʻa nau fehuʻi pe te nau maʻu nai ki fē ʻa e tuʻi foʻoú.

Mātiu 2:1–2

Ko e talaange ʻe Hēlota ki heʻene kau tangatá ke nau kumi ʻa e tuʻi foʻoú.

Naʻe fanongo ha tuʻi ko Hēlota naʻe fekumi ʻa e kau tangata potó ki ha tuʻi foʻou. Naʻá ne hohaʻa. Naʻe talaange ʻe heʻene kau taulaʻeikí mo e kau tangata tohí naʻe pehē ʻi he folofolá ʻe ʻaloʻi ʻa e tuʻi foʻoú ʻi Pētelihema. Naʻe talaange ʻe Hēlota ki he kau tangata potó ke nau fekumi ʻi Pētelihema pea toe foki mai ʻo fakahā ange ʻi heʻenau maʻu ʻa e tuʻi foʻoú.

Mātiu 2:3–8

Ko e hū ʻa e kau tangata potó ki he pēpē ko Sīsuú.

Naʻe omi e kau tangata potó ki Pētelihema. Naʻa nau muimui ʻi he fetuʻú, ʻa ia naʻe tataki ai kinautolu kia Sīsū. ʻI heʻenau ʻilo Ia mo Mele mo Siosefá, naʻa nau foaki kia Sīsū ha ngaahi meʻaʻofa makehe ʻe tolu mo hū kiate Ia. Naʻe fakatokanga ange ʻa e ʻOtuá ke ʻoua te nau toe foki kia Hēlota, ko ia naʻa nau foki ki ʻapi ʻi ha hala kehe.

Mātiu 2:9–12

Naʻe talaange ʻe ha ʻāngelo kia Siosefa ʻoku fiemaʻu ke ne ʻave hono fāmilí ki ʻIsipite.

Hili e mavahe ʻa e kau tangata potó, naʻe misi ʻa Siosefa. Naʻe fakahā ange ʻe ha ʻāngelo ʻi he misí kia Siosefa naʻe ʻita ʻa Hēlota. Naʻe fiemaʻu ke ʻave ʻe Siosefa ʻa Mele mo Sīsū ki ʻIsipite ke maluʻi kinaua.

Mātiu 2:13

Ko e mavahe ʻa Siosefa, Mele mo Sīsū ki ʻIsipité.

Naʻe tuʻu hake ʻa Siosefa he taimi pē ko iá. Naʻá ne ʻalu mo Mele mo Sīsū ki ʻIsipite lolotonga ʻene kei poʻulí.

Mātiu 2:14

Ko Siosefa, Mele, mo Sīsū ʻi ʻapi.

Naʻe nofo ʻa Mele, Siosefa, mo Sīsū ʻi ʻIsipite kae ʻoua kuo fakahā ange ʻe he ʻāngeló kuo hala ʻa Hēlota pea naʻe malu ke nau foki. Pea naʻa nau toki foki leva ke nofo ʻi Nāsaleti.

Mātiu 2:15, 19–23