ʻOku Foaki ʻe Sīsū ʻEne Moʻuí Maʻatautolu
Ko ha feilaulau ke fakahaofi kitautolu mei he angahalá mo e maté
Hili ʻa e tuʻutuʻuni ʻa Pailato ʻoku totonu ke tutuki ʻa Sīsuú, naʻá ne talaange ki heʻene kau sōtiá ke ʻave ʻa Sīsū. Naʻa nau taaʻi Ia, ʻanuhia Ia, ʻai ha kalauni talatala ki Hono ʻulú, pea manukiʻi Ia.
Naʻe ʻai ʻe he kau sōtiá ke fua ʻe Sīsū ha kolosi papa mamafa. Naʻa nau ʻave Ia ki ha feituʻu ʻi tuʻa pē ʻi Selusalema naʻe ui ko Kolokota.
Naʻe tuki faʻo ʻe he kau sōtiá ʻa e ongo nima mo e vaʻe ʻo Sīsuú ki he kolosí. Naʻe kole ʻe Sīsū ki Heʻene Tamai Hēvaní ke fakamolemoleʻi ʻa e kau sōtiá, he naʻe ʻikai ke nau ʻilo ʻoku nau tutuki ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.
Luke 23:33–34; vakai foki ki he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Luke 23:35
Naʻe tutuki ha ongo fai hia ʻe toko ua fakataha mo Sīsū ʻi he ʻaho ko iá. Naʻe pehē ʻe ha taha ʻiate kinaua, kiate Ia, “Kapau ko e Kalaisí koe, fakamoʻui koe mo kimaua.”
Naʻe pehē ʻe he tokotaha fai hia ʻe tahá naʻe totonu pē hono tauteaʻi kinauá, ka kuo ʻikai fai ʻe Sīsū ha meʻa hala. Naʻá ne kole kia Sīsū ke Ne manatuʻi ia ʻi Hono puleʻangá. Naʻe talaange ʻe Sīsū kiate ia ʻe vavé ni pē haʻanau fakataha ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié.
Naʻe haʻu ha kau fafine tokolahi ne muimui ʻia Sīsū Kalaisi ki he kolosí, ke nofo mo Ia. Ko e taha ʻo e kau fefiné ko Mele, ko e faʻē ʻa Sīsuú. Naʻe mamata ʻa Sīsū kiate ia peá Ne folofola kia Sione, ko e taha ʻo ʻEne Kau ʻAposetoló, ke tokangaʻi ʻa Mele.
Sione 19:25–27; vakai foki Luke 8:1–3; Maʻake 15:40–41
Naʻe kāpui ʻe he fakapoʻulí ʻa e fonuá ʻi ha houa ʻe tolu. Naʻe ongoʻi tuenoa ʻaupito ʻa Sīsū. Naʻá Ne ongoʻi hangē kuo liʻaki Ia ʻe Heʻene Tamai ʻi Hēvaní.
Naʻe faifai pea ʻafioʻi ʻe Sīsū kuó Ne fakakakato ʻEne mamahí. Naʻá Ne folofola, “Tamai, kuo ʻosi, kuo lava ho finangaló.” Naʻe punou hifo leva ʻa e ʻulu ʻo Sīsuú peá Ne foaki ʻEne moʻuí. Ke fakapapauʻi kuó Ne pekia moʻoní, naʻe hanga ʻe ha sōtia ʻo hokaʻi ʻaki ha taoHono vakavaká.
Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Mātiu 27:54 Sione 19:28–30, 34
ʻI he taimi naʻe pekia ai ʻa Sīsuú, naʻe ngalulu ʻa e māmaní. Naʻe mafahifahi ʻa e maká ʻo momo iiki. Naʻe mavaeua ʻa e veili ʻo e temipalé, ʻa e puipui ʻokú ne ʻufiʻufi ʻa e feituʻu māʻoniʻoni taha ʻi he temipalé.
Naʻe manavahē ʻa e kau sōtiá. Naʻa nau pehē, “Tā ko e moʻoni ko e ʻAlo ʻeni ʻo e ʻOtuá.”
Naʻe hanga ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻo kofu Hono sinó ʻaki ha tupenu pea tuku Ia ki ha fonualoto ʻi ha ngoue. Naʻa nau tekaʻi kimui ange ha fuʻu maka lahi ʻi muʻa ʻi he matapā ʻo e fonualotó.