Ngaahi Talanoa ʻo e Folofolá
ʻOku ʻAhiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Sīsū—Ko ha sīpinga ʻo hono ikunaʻi ʻo e ʻahiʻahí


Mātiu 4:1–10

ʻOku ʻAhiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Sīsū

Ko ha sīpinga ʻo hono ikunaʻi ʻo e ʻahiʻahí

Ko e hāʻele ʻa Sīsū ʻi he toafá.

Hili hono papitaiso ʻa Sīsuú, naʻá Ne hāʻele ki he toafá ke nofo mo e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke Ne kai ʻi ha ʻaho ʻe 40. Naʻá Ne ʻaukai mo lotu ke teuteu ki Hono misioná.

Mātiu 4:1–2;

ʻOku ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Sīsū ke liliu ʻa e ngaahi foʻi maká ko e mā.

Naʻe fiekaia ʻa Sīsū. Naʻe haʻu ʻa Sētane ʻo ʻahiʻahiʻi Ia. Naʻá ne pehē kapau ko Sīsū ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, te Ne lava ʻo liliu ʻa e ngaahi maká ko e mā. Naʻe ʻikai ke fie fai ia ʻe Sīsū. Naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū ʻa e folofolá ke fakahā ʻokú Ne moʻui ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá, kae ʻikai ko e mā pē.

Mātiu 4:2–4

ʻOku ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Sīsū ke puna mei he holisi ʻo e temipalé.

Pea toki ʻomi leva ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa Sīsū ki he holisi ʻo e temipalé. Naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Sīsū ke puna. Naʻá ne pehē kapau ko Sīsū ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, he ʻikai tuku Ia ʻe he kau ʻāngeló ke lavea. Naʻe ʻikai puna ʻa Sīsū. Naʻá Ne folofola kia Sētane ʻoku pehē ʻe he folofolá ʻoku ʻikai totonu ke tau siviʻi ʻa e ʻOtuá.

Mātiu 4:5–7;

Ko e ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Sīsū ke hū kiate iá.

Naʻe hoko atu ʻa hono ʻave ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa Sīsū ki he tumutumu ʻo ha moʻunga. Mei ai, naʻe lava ke mamata ʻa Sīsū ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní. Naʻe haʻu ʻa Sētane ʻo ne pehē te ne foaki kia Sīsū ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ko ʻení kapau te Ne hū kiate ia.

Mātiu 4:8–10;

Ko e folofola ʻa Sīsū kia Sētane ke mavahe.

Naʻe folofola ʻa Sīsū kia Sētane ʻoku pehē ʻe he folofolá ʻoku totonu ke tau hū pē ki he ʻOtuá. Naʻe folofola ʻa Sīsū kia Sētane ke mavahe. Naʻe hāʻele ʻa Sīsū ki Kāleli ke akoʻi ʻEne ongoongoleleí. Naʻe fakafonu ʻaki Ia ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Luke 4:13–14