“Sione 7–10,” Fuakava Foʻoú—Tohi Lēsoni maʻá e Faiako Inisititiutí (2025)
Sione 7–10
Lolotonga hono fakamanatua e Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí, naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻe toki lava pē ʻa e kakaí ke ʻiloʻi Ia mo ʻEne ngaahi akonakí ʻi haʻanau talangofua faivelenga ki Heʻene folofolá. Naʻá Ne manavaʻofa ki ha fefine naʻe moʻua ʻi he tonó. Naʻe ʻomi ʻe Sīsū ha mahino lahi ange ki Hono tuʻunga fakalangí mo Hono misioná ʻi Heʻene fai ha tali ki Heʻene kau fakaangá. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻi he hili ʻEne fakaʻā ʻa e tangata kuí, ha ngaahi moʻoni kāfakafa fekauʻaki mo e kui fakalaumālié. Naʻá Ne akoʻi ko Ia ʻa e Tauhisipi Leleí.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé
Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú, “Sione 7–10”
ʻOku ʻomi ʻe he “Talateu ki he Kalasí” ha fakahinohino ki he founga hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi ʻelemēniti angamaheni ʻe fā ʻo e lēsoni ʻoku hoko maí.
Ko Hono Poupouʻi ʻo e Ako Fakatāutahá
Kimuʻa pea kamata e kalasí, fakakaukau ke ʻoange ki he kau akó ha pōpoaki ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi pōpoaki ko ʻení pe ko haʻo pōpoaki pē ʻaʻau:
-
ʻOku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e moʻoni ʻo ha faʻahinga tefitoʻi moʻoni pē ʻo e ongoongoleleí? Ako ʻa e Sione 7:14–17, pea fakalaulauloto ki he tali ʻa e Fakamoʻuí.
-
Kuó ke ongoʻi taʻe-taau nai koeʻuhí ko ha ngaahi meʻa kuó ke fai? Lau ʻa e Sione 8:1–11 pea fakakaukau ki ha founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he Fakamoʻuí.
3:18 -
Ko e hā ha ngaahi faingataʻa ʻo e kui e fofongá? Ako ʻa e Sione 9:1–38, ʻo kumi ha meʻa te ne lava ʻo fakatupu ʻa e kui fakalaumālié.
-
Ko e hā ha meʻa ʻokú ne ʻai ke ke ongoʻi ai ʻoku ʻikai ke ke malu? Ako ʻa e Sione 10:1–15, mo fifili pe te ke ongoʻi malu ange fēfē ʻi haʻo muimui ki he Tauhi Sipi Leleí.
Ngaahi Fehuʻí mo e Vahevahé
Tuku ha taimi ke fai ai ʻe he kau akó ha ngaahi fehuʻi mo vahevahe ha ngaahi ʻilo mo ha ngaahi moʻoni naʻa nau maʻu ʻi heʻenau ako fakafoʻituitui ʻa e Sione 7–10.
Ako Fakataukeí
ʻE lava ke hoko ʻa e Mātiu 8:1–11 ko ha feituʻu ʻaonga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e taukei “Ko e Fakakaukauloto ki he Folofolá” ʻi he Ngaahi Taukei Ako Folofolá. ʻE ala hoko ʻa e Sione 8:31–32 ko ha feituʻu lelei ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e taukei “Ko e Ako Maʻuloto ʻa e Ngaahi Potufolofolá” ʻi he Ngaahi Taukei Ako Folofolá. Pea ʻe lava ke hoko ʻa e Sione 10:7–15 ko ha feituʻu lelei ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e taukei “Fai ha Ngaahi Fehuʻi ʻOkú Ne Fakaafeʻi ʻa e Ako Fakamātoató” ʻi he Ngaahi Taukei Ako Folofolá.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ke Fili Mei Aí
ʻOku ʻoatu ha ngaahi founga ako lahi maʻau mo hoʻo kau akó. Fili ʻi he faʻa lotu ʻa e fili pe ngaahi fili ʻe ʻuhingamālie taha ki hoʻo kalasí.
Te u lava fēfē ke ʻiloʻi ʻiate au pē ʻa e meʻa ʻoku moʻoní?
Te ke lava ʻo kamata ʻaki hano fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lekooti ʻenau ngaahi talí:
-
Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí ʻokú ke maʻu ha fakamoʻoni ki ai?
-
Ko e hā ha akonaki ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ia?
-
Te tau lava fēfē ke ʻilo hono moʻoni ʻo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí?
Fakaafeʻi ‘a e kau akó ke nau lau ʻa e Sione 7:10–18, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū fekauʻaki mo e founga ke ʻiloʻi ai e moʻoni ʻo ʻEne tokāteliné. (Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: ʻI heʻetau fakahoko e finagalo ʻo e Tamai Hēvaní mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, te tau ʻilo ai ʻoku moʻoni ʻEne tokāteliné. Kapau ʻoku ʻi ai ha fehuʻi ʻa e kau akó fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e tokāteliné, te mou lava ʻo mamata mo aleaʻi ʻa e “What Is Doctrine?” [3:42]).
-
Ko e hā e ʻuhinga ʻe lava ke faingataʻa ai ke moʻui ʻaki ha foʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku ʻikai mahino kakato kiate kitautolu?
-
ʻE tokoniʻi fēfē ʻe he moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí ha taha ʻoku fāifeinga ke tui ki ha tokāteline pau ʻo e ongoongoleleí?
Fakakaukau ke vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Poni L. ʻOsikasoní:
ʻOku ʻuhinga ʻa e ului moʻoní ʻoku tau fakahoko ʻa e meʻa ʻoku tau tui ki aí. … ʻOku tau feinga he taimi ʻe niʻihi ke fakahoko fakaholomui ia. Hangē ko ʻení, mahalo te tau fai ʻeni: Te u fiefia ke moʻui ʻaki e fono ʻo e vahehongofulú, ka ʻoku fiemaʻu ke u ʻuluaki ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni. Mahalo ʻoku tau lotu ke maʻu ha fakamoʻoni ki he fono ʻo e vahehongofulú mo ʻamanaki ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻa e fakamoʻoni ko iá kimuʻa ʻoku teʻeki ai ke tau teitei fakafonu ʻa e laʻipepa foaki vahe hongofulú. ʻOku ʻikai ke ngāue pehē ia. ʻOku ʻamanaki ʻa e ʻEikí ke tau fakaʻaongaʻi e tuí. Kuo pau ke tau totongi vahehongofulu totonu maʻu pē ka tau maʻu ha fakamoʻoni ki he vahehongofulú. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e sīpinga tatau ko ʻení ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo e ongoongoleleí. (“Ke Ke Ului,” Liahona, Nōvema 2013, 76–77)
Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi ʻuluaki naʻá ke fakaʻaliʻalí (“Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí ʻokú ke maʻu ha fakamoʻoni ki ai?”).
-
Kuo fakamālohia fēfē hoʻo fakamoʻoní mo hoʻo uluí ʻe he moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí?
Fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi ʻenau tali ki he fehuʻi hono uá (“Ko e hā ha akonaki ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ia?”). ʻOange ha taimi ki he kau akó ke fakakaukau ai ki he founga ʻe lava ke tākiekina ai ʻenau fakamoʻoní ʻi haʻanau fakahoko ʻa e akonaki ko ʻení. Te nau ala hiki ha kiʻi palani faingofua ke fakakau ʻa e akonaki pe foʻi moʻoni ko iá ʻi heʻenau moʻuí.
Sione 8:1–11; Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sione 8:11
ʻOku fēfē ʻa e ʻafio mai ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu ʻi heʻetau faiangahalá?
Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí mo e Akó
ʻOfa ʻi he niʻihi ʻokú ke akoʻí. Ke faiako ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, kuo pau ke tau ʻofa ʻo hangē ko ʻEne ʻofá (vakai, Sione 13:34–35). ʻOku tupulaki ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ʻi heʻetau vakai ki he mahuʻinga mo e tuʻunga fakalangi ʻe maaʻusia ʻe he kotoa ʻo e kau akó. Lotua fakaʻaho ʻa e meʻafoaki ko ʻení (vakai, Molonai 7:48), mo lotua kinautolu ʻokú ke akoʻí (vakai, 3 Nīfai 17:17).
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ange ʻa e ʻīmisi mo e fakamatala ko ʻení:
Ko ha tokotaha kovi au. Ko e meʻa kuó u faí ʻoku mātuʻaki fakamā. Kapau ʻe ʻilo ʻe ha niʻihi kehe ʻa e meʻa kuó u faí, te nau fehiʻa ʻiate au. ʻOku ou tui pau ʻoku ʻikai toe fie-tokoni mai ʻa e ʻOtuá kiate au.
Ko e hā e ʻuhinga ʻe ala ongoʻi peheni ai ha taha?
ʻE uesia fēfē nai ʻe he ngaahi ongo ko ʻení kitautolu?
Fakamatalaʻi ange, lolotonga e faiako ʻa e Fakamoʻuí ʻi he temipalé, naʻe taki mai ʻe he kau tangata tohí mo e kau Fālesí kiate Ia ha fefine mo fakahā ʻi he ʻao ʻo e kakaí naʻe maʻu ia ʻoku tono. (ʻE ala hoko ʻeni ko ha feituʻu lelei ke fakaʻaliʻali ai ʻa e fakatātā ʻi laló mo akoako fakahoko ʻa e taukei fakaako “Ko e Fakakaukauloto ki he Folofolá” ʻi he Ngaahi Taukei Ako Folofolá.)
-
ʻOkú ke pehē naʻe ongoʻi fēfē ʻa e fefiné ni ʻi hono tukuakiʻi fakahāhā ia ki ha angahala mamafá?
Lau fakataha ʻa e Sione 8:1–11. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke kumi e founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fefiné ni ke ne ikunaʻi ʻene ongoʻi taʻe-tāú kae fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá. Fakakaukau ke fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni ke fakaloloto e mahino ʻa e kau akó:
-
Ko e hā e pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí ki he kau tangata tohí mo e kau Fālesí? Te tau lava fēfē ke fakaʻaongaʻi ʻa e pōpoaki ko ʻení kiate kitautolu mo e niʻihi kehé?
-
Ko e hā ha meʻa naʻá ke fakatokangaʻi ʻi he fakafeangai ʻa e Fakamoʻuí ki he fefiné ni? Ko e hā e pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí kiate iá? (ʻE lava ke tala atu ʻe he kau akó ha foʻi moʻoni hangē ko ʻení: Neongo ʻoku ʻikai fakaoleoleʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e angahalá, ka ʻokú Ne ʻaloʻofa kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he fakatomalá.)
-
Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he fakatomalá ke ke ongoʻi ʻa e ʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí? ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he tokanga taha ki he Fakamoʻuí ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi ongoʻi taʻe-tāú?
Fakakaukau ke mou aleaʻi ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Sisitā ʻEimi A. Laití:
Naʻe tali ʻa Kalaisi ki he ʻofefine fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e ʻOtuá ʻo pehē, … “Alu pea ʻoua ʻe toe faiangahala” [Sione 8:11]. ʻE lava ke fakalea ʻe taha ʻa e “ʻalu, pea ʻoua ʻe toe faiangahalá” ko e “ʻalu atu pea liliu.” Naʻe fakaafeʻi ia ʻe he Fakamoʻuí ke fakatomala: ke liliu hono ʻulungāngá, hono ngaahi kaungāmeʻá, anga ʻene ongoʻi kiate iá, mo hono lotó.
Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, ko ʻetau fili ko ia ke “ʻalu atu ʻo liliú” te ne lava foki ʻo fakaʻatā kitautolu ke “ʻalu atu ʻo moʻui,” he ko Ia ʻa e tupuʻanga ʻo e faifakamoʻui ki he meʻa kotoa ʻoku maumau ʻi heʻetau moʻuí. (“ʻOku Fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻA ia Kuo Maumaú,” Liahona, Mē 2022, 84)
Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki ha meʻa ʻe lava ke nau fai ke tali e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí.
ʻE lava fēfē ke foaki mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tauʻatāina moʻoní?
Hiki ʻa e meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé:
-
Māmá mo e Fakapoʻulí
-
Moʻoní mo e Loí
-
Tauʻatāiná mo e Pōpulá
Fakamatalaʻi ange naʻe toutou fakafepakiʻi ʻe ha kau taki ʻe niʻihi ʻo e kau Siú ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí. ʻI he Sione 8, naʻe fehangahangai ai ʻa Sīsū mo ʻEne kau fakaangá peá Ne akoʻi ha ngaahi moʻoni kāfakafa fekauʻaki mo e ngaahi fakakaukau fehangahangai kuo hiki atu ʻi he palakipoé. ʻE lava ke taufetongi ʻa e kau akó ʻi hono lau leʻolahi ʻa e Sione 8:12–58 pea fakaʻilongaʻi e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻoku tokoni ke mahino lelei ange kiate kinautolu ʻa e ngaahi fakakaukau ʻi he palakipoé.
Hili ha mamata pe lau ʻe he kau akó ʻa e fakamatalá, fakaafeʻi ke nau hiki ʻi he palakipoé ha faʻahinga foʻi lea, kupuʻi lea, pe ngaahi moʻoni ʻoku tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení. Hili ia pea ʻoange ha taimi ki he kau akó ke nau taufetongi ʻi hono fai e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e meʻa ne nau hiki ʻi he palakipoé. Ka fiemaʻu, te ke ala ʻeke ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení pe ko ha ngaahi fehuʻi lahi ange:
-
ʻOku kaunga fēfē ʻa e foʻi lea māmá, moʻoní, mo e tauʻatāiná ki he Fakamoʻuí mo Hono misioná?
-
ʻOku founga fēfē hono ʻomai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e tauʻatāiná kiate kitautolú? (Tokoni ki he kau akó ke nau tokanga ki he folofola ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí, “Kapau te mou nofo maʻu ʻi heʻeku leá, pea ko ʻeku kau ākonga moʻoni ʻa kimoutolu; pea te mou ʻilo ʻa e moʻoní, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi ʻa kimoutolu ʻe he moʻoní” [Sione 8:31–32].)
-
Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne akoʻi atu kiate koe ko e muimui ko ia kia Sīsū Kalaisí mo moʻui ʻaki ʻEne ngaahi akonakí ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu?
-
ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e fakapoʻulí, loí, mo e pōpulá pea mo e filí?
-
ʻOku fakaiku fēfē ʻa e angahalá ki he pōpulá?
ʻOange ha taimi ki he kau akó ke fakakaukauloto ai ki he meʻa kuo nau ako mei he fealēleaʻaki ko ʻení. Te mou ala fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ke ako maʻuloto ai ʻa e foʻi moʻoni fakalaumālie: “Kapau te mou nofo maʻu ʻi heʻeku leá, pea ko ʻeku kau ākonga moʻoni ʻa kimoutolu; pea te mou ʻilo ʻa e moʻoní, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi ʻa kimoutolu ʻe he moʻoní” (Sione 8:31–32). Fakalotolahiʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he lolotonga ʻo e uiké.
Fakatokangaʻi ange: Naʻe hīkisia ʻa e kau Siú ʻi heʻenau hoko ko e hako pe fānau ʻa ʻĒpalahamé. Naʻa nau ongoʻi naʻe ʻoange ʻe he meʻá ni kiate kinautolu ha faʻahinga tuʻunga fakalaumālie makehe. Naʻe poleʻi ʻe Sīsū ʻenau tuí ʻaki ʻEne fakahā ko Ia ʻa e ʻOtua ʻo ʻĒpalahamé (vakai, Sione 8:58). Kapau ʻoku ʻi ai ha fehuʻi ʻa e kau akó fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e meʻa ko ʻení, lau fakataha ʻa e “Sione 8:58–59. Ko e hā e ʻuhinga naʻe fakaʻamu ai ʻa e kakai Siú ke tolomakaʻi ʻa Sīsū ʻi Heʻene folofola, ʻKimuʻa ʻia ʻĒpalahame, ʻoku ʻi ai au’?” ʻi he Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú.
ʻEfaitokonia fēfē ʻe he Fakamoʻuí ʻeku ʻilo fakalaumālié?
Fakakaukau ke hiki ʻa e fakamatala taʻe-kakato ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku hoko ʻa e kui fakalaumālié ʻi he taimi … pea fakaafeʻi ha kau ako ke vahevahe ha founga te nau fakakakato ai ʻa e sētesi ko ʻení. Fakalotolahiʻi ʻa e kau akó ke kumi ha meʻa te nau lava ʻo ako fekauʻaki mo hono ikunaʻi ʻo e kui fakalaumālié ʻi heʻenau ako ʻa e talanoa ʻo hono fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí ha tangata naʻe fanauʻi ʻoku kuí.
Lau ʻa e Sione 9:1–7.
Fakamatalaʻi ange ʻoku lekooti ʻi he Sione 9:8–38 naʻe faʻa fehuʻi ki he tangata naʻe fanauʻi ʻoku kuí ʻa e founga naʻe fakamoʻui ai iá. Vahevahe ʻa e kau akó ki ha kulupu ʻe ono. (Kapau ʻoku tokosiʻi hoʻo kalasí, ʻe lava ke ngāue fakafoʻituitui pē ʻa e kau akó.) Vahe ki he ngaahi kulupú takitaha ke nau ako ha taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení: Sione 9:8–12; Sione 9:13–16; Sione 9:17–20; Sione 9:24–25; Sione 9:26–29; Sione 9:30–34. Kole ki he kulupú takitaha ke nau teuteuʻi ha kiʻi fakamatala nounou (sētesi ʻe taha pe ua) fekauʻaki mo e meʻa ne nau laú pea kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. Te ke ala fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení pe tufa hano tatau ki he kau akó:
-
Naʻe tali fēfē ʻe he tangatá ʻa e ngaahi fehuʻi ki he founga hono fakamoʻui iá? Ko e hā e meʻa naʻá ne talaange fekauʻaki mo Sīsū ʻi heʻene talí?
-
Ko e hā e lau ʻa e kau fakafehuʻí ki he tali ʻa e tangatá?
Ka hili ha ngaahi miniti siʻi, fakaafeʻi ha taha ako mei he kulupu takitaha ke ne lau ʻenau fakamatala nounoú pea mo vahevahe ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻí.
Ka hili e fakamatala ʻa e kulupu takitaha, fakakaukau ke fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:
-
Ko e hā ha fakamoʻoni naʻe tupulaki e sio fakalaumālie ʻa e tangatá ni? Ko e hā ha ngaahi founga naʻe kui fakalaumālie ai ʻa e kau Fālesí?
-
Ko e hā e meʻa ʻoku tau ako kau ki he Fakamoʻuí mei he fakamatala fakafolofola ko ʻení? (ʻE ala tala atu ʻe he kau akó ha foʻi moʻoni hangē ko ʻení: Hangē ko hono fakaʻā ʻe Sīsū Kalaisi ʻa kinautolu naʻe kuí, te Ne lava ʻo fakaʻā fakalaumālie ʻa kinautolu ʻoku tui kiate Iá.)
-
Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke kui fakalaumālie ai? ‘E ala tokoniʻi fēfeeʻi koe ʻe he Fakamoʻuí ke ke ikunaʻi ʻa e kui fakalaumālié?
Te ke lava ʻo fakaʻosi ʻaki ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní. Hili iá, te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamatalaʻi ha ngaahi sīpinga naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe he Fakamoʻuí pe ko ha taha ʻoku nau ʻiloʻi ke tupulaki ʻenau vakai fakalaumālié.
He ʻikai lava ʻe kinautolu kuo nau ongoʻi e ala mai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻo fakamatalaʻi ʻa e liliu ʻoku hoko ki heʻenau moʻuí. ʻOku ʻi ai ha holi ke moʻui ʻi ha tuʻunga lelei ange, ke ngāue faivelenga ange, ke ʻaʻeva ʻi he loto-fakatōkilalo, pea tatau lahi ange mo e Fakamoʻuí. ʻI heʻenau ʻā fakalaumālie mo aata e ngaahi talaʻofa ʻo ʻitānití, ʻoku nau toe fakaongo e ngaahi lea ʻa e tangata kui naʻe fakaʻā ʻe Sīsuú: “Ko e meʻa ʻe taha ʻoku ou ʻiló, naʻá ku kui, ka ko ʻeni ʻoku ou ʻā” [Sione 9:25]. (“Femoʻuekina ʻi he Ngāue Leleí,” Liahona, Nōvema 2004, 58)
ʻE lava fēfē ke foaki mai ʻe he Tauhisipi Leleí ha tuʻunga malu lahi ange kiate au?
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení pea fakamatalaʻi ange naʻe faʻa tauhi ʻe he kau tauhisipi ʻo e kuonga muʻá ʻa ʻenau fanga sipí ʻi ha feituʻu malu naʻe ui ko ha lotoʻā sipi. Ko e tauhisipi leleí te ne maluʻi ʻa e matapā ʻo e lotoʻā sipí mei he manu fekaí mo e kau kaihaʻá. Pe ko haʻamou mamata ʻi he “Sheepfold” (0:41).
Fakaafeʻi ʻa e kalasí ke lau ʻa e Sione 10:1–5, ʻo kumi mo aleaʻi ʻa e ngaahi fakataipe ʻe ala maʻú.
ʻOange ki he kau akó ha laʻipepa tufa “Ko Hono Ako e Talanoa Fakatātā ʻo e Tauhisipi Leleí,” pea fakaafeʻi ke nau ako fakahoko ʻa e taukei “Ko e ʻEke ha Ngaahi Fehuʻi ʻOkú Ne Fakaafeʻi ʻa e Ako Fakamātoató” ʻi he Ngaahi Taukei Ako Folofolá.
Hili hono ako ʻe he kau akó ʻa e Sione 10:7–15 mo lekooti ʻenau ngaahi fehuʻí, fakaafeʻi ke nau aleaʻi tautau toko ua pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki ʻa e founga te nau tali ai ʻenau ngaahi fehuʻí.
Hili hono maʻu ʻe he ngaahi kulupú ha taimi ke aleaʻí, te ke ala fakaʻaliʻali ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tauhisipi Leleí (Sīsū Kalaisi) ʻa ʻEne fanga sipí pea naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí maʻanautolu.
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻeni hono ʻave ʻo e fanga sipí mei he moʻungá kimuʻa pea toki hoko ʻa e faʻahitaʻu momokó. Fakamahinoʻi ange ʻi he fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoní, naʻe mole ha fanga sipi ia ʻe 200 tupu.
Ko e tokolahi taha ʻo e fanga sipi naʻe puliá, naʻe ʻikai mole ʻi ha puke pe mate fakanatula, ka ne maʻu kinautolu ʻe ha fanga manu fekai hangē ko e laione moʻungá pe kaiotí. ʻOku faʻa maʻu ʻe he fanga manu fekai ko ʻení ʻa e fanga lami ko ia ʻoku mavahe mei he malu ʻo e tākangá, ʻo mavahe mei hono maluʻi kinautolu ʻe honau tauhisipí” (“Ko Hono Tauhi ʻo e Ngaahi Laumālié,” Liahona, Nōvema 2018, 111)
Fakakaukau ke ke ʻeke ange ha fehuʻi ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi fehuʻi ko ʻení:
-
Ko e hā ha ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi heʻetau mavahe mei he malu ʻo e Tauhisipi Leleí mo ʻEne tākangá?
-
Ko e hā ha founga kuó ke ongoʻi malu ai ʻi hoʻo ofi ki he Tauhisipi Leleí? Kuo tāpuekina fēfē nai koe ʻi hoʻo hoko ko e konga ʻo ʻEne tākangá?
-
Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai ke faʻifaʻitaki ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí mo hoko ko ha kau tauhisipi lelei ki he niʻihi kehé? (ʻE ala tala atu ʻe he kau akó ha taha te nau lava ʻo hoko ko ha tauhisipi ki ai.
Te mou lava ʻo fakaʻosi ʻaki hano lau pe hivaʻi, pe fanongo ki he himi “ʻOku ʻOfa ʻa e Tauhí” (Ngaahi Himi, fika 128). ʻE lava ke lekooti ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakakaukaú, ongó, mo e ngaahi ueʻí.