Ngaahi Kalasi Folofolá
Mātiu 1; Luke 1


“Mātiu 1; Luke 1,” Fuakava Foʻoú—Tohi Lēsoni maʻá e Faiako ʻInisititiutí (2025)

Ko Mele mo e ʻāngelo ko Kepalelí

Ko Hono Fakahā ʻo e ʻAloʻítā ʻa John Scott

Mātiu 1; Luke 1

Naʻe hā mai ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí kia Sakalia ʻo fakahā ki ai ʻa hono fanauʻi ʻo Sione Papitaisó. Naʻe toe hā foki ʻa Kepaleli kia Mele ʻo fakahā ki ai te ne hoko ko e faʻē ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻe ʻilo ʻe Siosefa, ʻa ia naʻe fakamaʻu mo Melé, ʻi ha misi te ne fāʻeleʻi ha foha ʻa ia ʻe hoko ko e Fakamoʻuí. ʻE ui ʻa e foha ko ʻení ko Sīsū.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú, “Mātiu 1; Luke 1

ʻOku ʻomi ʻe he “Talateu ki he Kalasí” ha fakahinohino ki he founga hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi ʻelemēniti angamaheni ʻe fā ʻo e lēsoni ʻoku hoko maí.

fakaʻilonga akó
Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Ako Fakatāutahá

Kimuʻa pea kamata e kalasí, fakakaukau ke ʻoange ki he kau akó ha pōpoaki ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi pōpoaki ko ʻení pe ko haʻo pōpoaki pē ʻaʻau:

  • ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi kia Mele (vakai, Luke 1:31–35) mo Siosefá (vakai, Mātiu 1:20–23) fekauʻaki mo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú ke fakamālohia ʻetau fakamoʻoni ki Hono fatongia ko hotau Fakamoʻuí? ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ke hoko ʻa e Kilisimasí ko ha aʻusia ʻoku fakatefito lahi ange ʻia Kalaisí?

  • Lau e ngaahi fakamoʻoni ʻa ʻIlisapeti mo Mele ʻi he Luke 1:39–55, pea fakakaukau ki ha founga ʻe lava ke tākiekina ai ʻe hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí ʻa e niʻihi kehé.

  • Ko e hā ha faingataʻa kuó ke fehangahangai pe ʻokú ke lolotonga fehangahangai mo ia? Lau ʻa e Mātiu 1:18–25 mo e Luke 1:26–38 ke ʻiloʻi ʻa e meʻa te ke lava ʻo ako meia Siosefa mo Mele fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻá.

fealēleaʻaki
Ngaahi Fehuʻí mo e Vahevahé

ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau fai ha ngaahi fehuʻi mo vahevahe ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi moʻoni naʻa nau maʻu ʻi heʻenau ako fakataautaha ʻa e Mātiu 1; Luke 1.

fakaʻilonga ʻo e ako ki he pōtoʻi ngāué
Akoʻi ʻo e Pōtoi Ngāue

ʻE lava ke hoko ʻa e Luke 1:28–35 mo e Mātiu 1:20–25 ko ha ngaahi feituʻu ʻaonga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e taukei ko e “Ko e Tokanga Taha kia Sīsū Kalaisi ʻi he Folofolá” ʻi he Ngaahi Taukei Ako Folofolá.

fakaʻilonga ʻo e ngaahi ʻekitivitī ako ke fili mei aí
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ke Fili Mei Aí

ʻOku ʻoatu ha ngaahi founga ako lahi maʻau mo hoʻo kau akó. Fili ʻi he faʻa lotu ʻa e fili pe ngaahi fili ʻe mahuʻingamālie taha ki hoʻo kalasí.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí mo e Akó

Tokanga taha pē ki he Fakamoʻuí. “ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻokú ke akoʻí, manatuʻi ʻokú ke akoʻi moʻoni ʻo kau kia Sīsū Kalaisi mo e founga ke hoko ai ʻo hangē ko Iá. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ako ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo Hono mālohi huhuʻí ʻi he tefitoʻi moʻoni takitaha ʻo e ongoongoleleí, fekaú, mo e akonaki fakaepalōfita (vakai, Sēkope 7:10–11)” (Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí [2022], 6).

Luke 1:28–35; Mātiu 1:20–25

ʻOku ou mateuteu nai kia Kalaisi?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga ʻoku nau fakamanatua ai ʻa e Kilisimasí ʻi honau ʻapí pe anga fakafonuá. Pea ʻeke ange leva pe kuo nau fanongo nai ʻi he fehuʻi ʻoku faʻa fai “ʻOkú ke mateuteu nai ki he Kilisimasí?” Fakamahinoʻi ange naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ke tau fai ha fehuʻi kehe: “ʻOkú ta mateuteu nai kia Kalaisi?” (vakai, “Elder Bednar’s Teachings Help Us Find the Savior in Christmas Symbols,” Tīsema 20, 2022, newsroom.ChurchofJesusChrist.org).

  • ʻE tokoni fēfē nai hoʻo fakakaukau lahi ki he fehuʻi ʻa ʻEletā Petinaá ke ke hoko ai ko ha tokotaha ʻoku fakatefito lahi ange ʻia Kalaisí? ʻE tokoni fēfē nai ia ke ke ʻai ʻa e faʻahitaʻu Kilisimasí ke hoko ko ha aʻusia ʻoku fakatefito lahi ange ʻia Kalaisí?

Fakamatalaʻi naʻe hā ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí kia Mele ʻo fakahā ki ai te ne hoko ko e faʻē ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Hili e feitama ʻa Melé, naʻe hā ha ʻāngelo kia Siosefa ʻi ha misi ʻo talaange ki ai ko e kiʻi tamasiʻi ʻoku ʻia Melé ʻoku “mei he Laumālie Māʻoniʻoní” (Mātiu 1:20). Naʻe ako ʻe Mele mo Siosefa mei he ngaahi aʻusia ko ʻení ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe tokoniʻi kinaua ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ke na “mateuteu kia Kalaisi.” Ke tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení, fakakaukau ke hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi fakamatala taʻekakato ko ʻení.

Ko Sīsū Kalaisí ʻoku …

Ko Sīsū Kalaisí ʻe …

ʻE lava ke faʻu ʻe he kau akó ha fanga kiʻi kulupu iiki pea fekumi ʻi he Luke 1:28–35 mo e Mātiu 1:20–25, ʻo kumi ha ngaahi founga ke fakakakato ai ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he palakipoé. Te ke lava leva ʻo fakaafeʻi e kau akó ke lekooti ʻa e founga te nau fakakakato ai e ngaahi sētesi ko ʻení. Poupouʻi e kau akó ke kumi e ngaahi huafa, fakalāngailangí, pea mo e ngaahi fatongia ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, “Ko e Tokanga Taha kia Sīsū Kalaisi ʻi he Folofolá,” Ngaahi Taukei Ako Folofolá).

Hili hono lekooti ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakamatala kuo kakató, tuku ke nau vahevahe ʻi heʻenau kulupú ʻa e meʻa naʻa nau ʻiló. ʻE lava ke kau heni ʻa e ngaahi lea hangē ko ʻení: Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko Sīsū Kalaisi ko e foha ʻo ha faē fakamatelie. ʻE pule ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he fale ʻo Sēkopé ʻo taʻengata. ʻE fakahaofi ʻe Sīsū Kalaisi Hono kakaí mei heʻenau ngaahi angahalá. ʻE ʻiate kitautolu ʻa Sīsū Kalaisi (ʻImanuela).

Fakaafeʻi e ngaahi kulupu ke nau fili ha lea ʻe taha ʻo aleaʻi ʻa e founga ʻoku hanga ai ʻe he moʻoni ko ʻeni kau ki he Fakamoʻuí ʻo (1) fakatupulaki ʻetau ʻilo ki Hono misiona fakalangí mo (2) fakamālohia ʻetau tui kiate Iá.

Te ke lava ʻo fakaʻosi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ʻaki haʻo ʻeke ange:

  • ʻOkú ke pehē naʻe tokoni fēfē hono ʻiloʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení ki hono teuteuʻi ʻo Mele mo Siosefa ke na “mateuteu kia Kalaisí”?

  • Te ke lava fēfē ʻo manatuʻi ke ke “mateuteu kia Kalaisí” ʻi he taimi Kilisimasí pea ʻi he taʻú hono kotoa?

Fakatokangaʻi ange: Kapau ʻoku fie aleaʻi ʻe hoʻo kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo e tuʻunga makehe ʻo e ongomātuʻa ʻa Sīsū Kalaisí, fakakaukau ke mou toe vakaiʻi fakataha ʻa e “Luke 1:31–35. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ke ʻi ai ha faʻē fakamatelie ʻa Sīsū mo ha Tamai taʻe-faʻa-maté?” mo e “Mātiu 1:20. [Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo hono feitamaʻi ʻo Sīsū Kalaisí?]” ʻi he Scripture Helps: New Testament [Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú].

Foki ki he “Ngaahi ʻEkitivitī Ako ke Fili Mei Aí.”

Luke 1:39–55, 67–80

ʻOku tāpuekina fēfē kitautolu ʻi heʻetau fanongo mo vahevahe e ngaahi fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?

Fakakaukau ke ʻoange ki he kau akó ʻa hono siviʻi fakafoʻituitui pē ʻo kitá. Fakamahinoʻi ange he ʻikai ke vahevahe ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku nau lekōtí.

Laʻipepa tufa ʻo e Fakakaukau ki Heʻeku Fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení. Fakamatalaʻi ange ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e ʻaʻahi ʻa Mele ki hono kāinga ko ʻIlisapetí. Naʻe toki ʻiloʻi pē ʻe Mele mei he ʻāngelo ko Kepalelí te ne hoko ko e faʻē ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá (vakai, Luke 1:26–38). ʻI he taimi ko ʻení, naʻe māhina ʻe ono e feitama ʻa ʻIlisapeti ʻia Sione Papitaisó (vakai, Luke 1:36).

Ko ʻIlisapeti mo Mele
  • Ko e hā nai ha meʻa ʻe lava ke akoʻi mai ʻe he ongo fafiné ni kiate kitautolu ʻo kau ki he Fakamoʻuí?

Ke ako mei he kau fafine fakaofo ko ʻení, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau lau ʻa e ngaahi lea ʻa ʻIlisapeti ʻi he Luke 1:39–45 pea lau ʻe ha niʻihi kehe ʻa e ngaahi lea ʻa Melé ʻi he Luke 1:46–55. Pe te ke mamata ʻi he “Fiefia Fakataha ʻa Mele mo ʻIlisapeti” (mei he taimi 1:13 ki he 5:14).

5:7

Fakakaukau ke ke fai ha fehuʻi ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi fehuʻí ni:

  • Ko e hā haʻo ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo fekauʻaki mo ʻIlisapeti mo Mele ʻi hoʻo ako ʻena ngaahi fakamoʻoní?

  • Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke tau ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mei he ngaahi fakamoʻoni ko ʻení? Ko e hā ha meʻa makehe ʻoku hoko ʻi heʻetau vahevahe ʻetau fakamoʻoní ʻo nofotaha pē ʻi he Fakamoʻuí? (Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku tau fakamālohia e niʻihi kehé ʻi heʻetau akoʻi mo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.)

  • Kuo takiekina fēfē koe ʻe ha fakamoʻoni ʻa ha taha ki he Fakamoʻuí?

Te mou lava ʻo lau fakataha mo aleaʻi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitasení:

ʻEletā Neil L. Andersen

Tuku muʻa ke tau talanoa mo kinautolu ʻoku tau feohí ʻi he tauʻatāina loto-moʻoni mo e loto-fiemālie lahi ange fekauʻaki mo Kalaisi. …

Talanoa tauʻatāina ʻi he mītia fakasōsialé ʻo kau ki hoʻo falala kia Kalaisí. …

Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku taʻe-pauʻia ha niʻihi ʻo hotau kaungā Kalisitiané ʻi heʻetau tuí mo ʻetau ngaahi taumuʻá. Tuku muʻa ke tau fiefia moʻoni mo kinautolu ʻi hono fevahevaheʻaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí pea mo e ngaahi folofola ʻi he Fuakava Foʻoú ʻoku tau ʻofeina kotoá. …

ʻI he siʻisiʻi ange ʻa e talanoa ʻa e māmaní ʻo kau kia Sīsū Kalaisí, tuku muʻa ke lahi ange ʻetau talanoa fekauʻaki mo Iá. ʻI he taimi ʻe fakahaaʻi ai hotau tufakanga totonu ko ʻEne kau ākongá, ʻe tokolahi hatau niʻihi ʻe mateuteu ke fanongo. (“ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi,” Liahona, Nōvema 2020, 90)

ʻOange ha miniti ʻe taha ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ai ki he fehuʻi ko ʻení: Ko hai te ne fiemaʻu ke fanongo ki hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí?

Fakamahinoʻi ange ko hono vahevahe ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ko hano fakahaaʻi ia ʻo e tuí. ʻE lava ke kau ai ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo, tui, mo ʻamanaki ʻoku moʻoní. Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí pe faʻu ha foʻi vitiō ʻo e meʻa ko iá ʻi heʻenau telefoní. Te nau lava leva ʻo vahevahe ʻa e meʻa kuo nau tohí pe lekooti mo ha mēmipa ʻe taha ʻo e kalasí, text pe ʻīmeili ia ki ha kaungāmeʻa, pe vahevahe ia ʻi he mītia fakasōsialé.

Foki ki he “Ngaahi ʻEkitivitī Ako ke Fili Mei Aí.”

Mātiu 1:18–25; Luke 1:26–38, 46–55

Ko e hā ha meʻa te u lava ʻo ako meia Mele mo Siosefa fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ki ha faingataʻa ʻoku nau lolotonga fehangahangai mo ia. Poupouʻi ke nau hiki ha ngaahi fakakaukau lolotonga e ʻekitivitī ako ko ʻení ʻe ala tokoni ki heʻenau faingataʻaʻiá.

Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení pea fakamatalaʻi ange ʻi he taimi “naʻe fakanofo … [ʻa] Mele kia Siosefá” (Mātiu 1:18), naʻá na fai ha aleapau naʻe ui ko e fakamaʻu ke mali. Ke mahino ʻa e ngaahi fatongia ʻo e fakamaʻú, fakakaukau ke toe vakaiʻi mo e kau akó ʻa e “Mātiu 1:18. [Naʻe ʻuhinga ki he hā ke fakanofó?] What did it mean to be espoused?” ʻi he Scripture Helps: New Testament [Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú].

Mele mo Siosefa

Fakakaukauʻi ke tautau toko ua ʻa e kau akó. ʻE lava ke lau ʻe ha tokotaha ako ʻe taha ʻo kau kia Siosefa ʻi he Mātiu 1:18–25, pea lau ʻe he tokotaha ki he faʻē ko Melé ʻi he Luke 1:26–38. Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau aleaʻi iai:

  • Ko e hā e pole naʻe hoko kia Mele ʻi he tūkunga ko ʻení? Fēfē ʻa Siosefa? (vakai, “Mātiu 1:18–25. What options did Joseph have when he learned Mary was pregnant? [Ko e hā ha ngaahi fili ʻa Siosefa ʻi he taimi naʻá ne ʻilo ai kuo feitama ʻa Melé?]” ʻi he Scripture Helps: New Testament [Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú]).

  • Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke tau ako fekauʻaki mo e fehangahangai mo e ngaahi tūkunga faingataʻá mei he founga naʻe tali ʻaki ʻe Mele mo Siosefa hona ngaahi tūkungá? (ʻE lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha moʻoni hangē ko ʻení: Te tau lava ʻo fai ha ngaahi meʻa faingataʻa ʻi heʻetau feinga ke ʻiloʻi mo fakavaivai ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. [Fakatokangaʻi ange: Ko e foʻi lea “fifili” ʻi he Mātiu 1:20 ʻoku maʻu ia mei he foʻi lea faka-Kalisi ko e enthymeomai, ʻa ia ko hono ʻuhingá ke fakakaukau pe fakalaulauloto.])

  • Ko e hā e ngaahi tāpuaki naʻe maʻu ʻe Mele mo Siosefa koeʻuhí ko ʻena fili ke fakavaivai ki he finangalo ʻo e ʻOtuá?

Hili hono aleaʻi ʻe he ngaahi hoá ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú ki he kalasí.

Fakakaukau ke vahevahe ha taha pe ongo fakamatala fakatouʻosi ko ʻení mo e ngaahi fehuʻi fekauʻakí ke tokoniʻi e kau akó ke nau fai ha ngaahi ngāue māʻoniʻoni ʻi heʻenau moʻuí.

Veisinia U. Seniseni

ʻI heʻetau fakakaukau ki he kau fafine ʻoku aʻu honau ivi tākiekina māʻoniʻoní ki he taʻengatá, tau fakakaukau kia Mele, ko e “meʻangāue mahuʻinga ia kuo filí” (ʻAlamā 7:10). Naʻe fai ʻe ha ʻāngelo ha fakahā taʻe hano tatau, ko ha fakahā māʻoniʻoni, peá ne angaʻofa ʻo tukulolo ki he finangalo ʻo e ʻEikí: “Vakai, ko e kaunanga au ʻa e ʻEikí; ke hoko mai kiate au ʻo hangē ko hoʻo leá” (Luke 1:38). Naʻe hoko ʻene tuí, talangofuá, mo e loto fakatōkilaló ko ha sīpinga ia maʻá e kakai fefine kotoa pē. (Virginia U. Jensen, “Ripples,” Ensign, Nov. 2000, 93)

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai koe ʻi hoʻo fakavaivai ʻi he angaʻofa ki he finangalo ʻo e ʻEikí ʻi ha faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo ia?

  • Ko hai ha Mele ʻo onopooni ʻokú ke ʻiloʻi? Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo ako mei heʻene sīpingá?

ʻEletā Gerald N. Lund

ʻOku talamai ʻe Mātiu kiate kitautolu … Ko ha tangata angatonu mo fakaʻatuʻi ʻa [Siosefa], naʻe fakahā ange ʻe ha ʻāngelo kiate ia ʻi ha misi ʻa e tuʻunga ʻe hoko ki ai ʻa Sīsuú, pea naʻá ne talangofua, pea naʻá ne ʻoange kia Sīsū hono huafá, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e fakamoʻui. (Vakai, Mātiu 1.) ʻOku tau ʻilo naʻá ne ʻave ʻa Mele ki Pētelihema, ʻa ia naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú. (Vakai, Luke 2:4–6.) Hili ha taimi siʻi ange ʻi he taʻu ʻe uá mei ai, naʻe ʻave ʻe Siosefa hono fāmilí ki ʻIsipite ke hao meia Hēlota, hili ha fakatokanga kiate ia ʻi ha misi. Naʻe toe fakahā kiate ia ʻi ʻIsipite ʻi ha misi ʻa e taimi ke foki aí, pea fakahā kiate ia ʻi ha misi ʻe taha ke ne ʻalu ki Kāleli. (Vakai, Mātiu 2:13–15, 19–22.) Ko e misi ʻe fā mei he ʻOtuá! ʻOku pau pē ko ha tangata mata-meʻa-hā-mai makehe mo ongoʻingofua fakalaumālie ʻa Siosefa. (Gerald N. Lund, Jesus Christ, Key to the Plan of Salvation [1991], 51)

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he fekumi mo e maʻu fakahā mei he Tamai Hēvaní ʻi ha faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo ia?

  • Ko hai ha Siosefa ʻokú ke ʻiloʻi ʻi onopooni? Pea ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo ako mei heʻene sīpingá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi ha meʻa kuo nau ako mei he ngaahi tōʻonga pe ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻo Mele pe Siosefá ʻe lava ke nau fakaʻaongaʻi ki honau ngaahi tūkungá. Poupouʻi ke nau lekooti pea ngāue ʻo fakatatau ki ha faʻahinga ueʻi pē te nau maʻu.

Foki ki he “Ngaahi ʻEkitivitī Ako ke Fili Mei Aí.”