“Mātiu 9–10; Maʻake 5; Luke 9,” Fuakava Foʻoú—Tohi Lēsoni maʻá e Faiako ʻInisitititutí (2025)
Mātiu 9–10; Maʻake 5; Luke 9
Naʻe faʻa tali ʻe Sīsū ʻa e tui ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻEne fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá mo fakahoko ha ngaahi mana—ʻo fakamoʻui ha tokolahi, kapusi ʻa e ngaahi laumālie ʻulí, mo fakafoki mai ha kiʻi tamasiʻi naʻe pekia. Naʻá Ne akoʻi foki ʻEne kau ʻAposetoló fekauʻaki mo e tuʻunga fakaākonga moʻoní. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi fakamatala ko ʻeni ki hono fakamolemoleʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi angahalá mo hono fakahoko ʻa e ngaahi maná, te tau lava ʻo fakaafeʻi ʻEne tataki fakalaumālié mo e mālohí ki heʻetau moʻuí ʻi heʻetau ngāue ʻi he tui ke muimui kiate Iá.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé
Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú, “Mātiu 9–10; Maʻake 5; Luke 9”
ʻOku ʻomi ʻe he “Talateu ki he Kalasí” ha fakahinohino ki he founga hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi ʻelemēniti angamaheni ʻe fā ʻo e lēsoni ʻoku hoko maí.
Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Ako Fakatāutahá
Kimuʻa pea kamata e kalasí, fakakaukau ke ʻoange ki he kau akó ha pōpoaki ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi pōpoaki ko ʻení pe ko haʻo pōpoaki pē ʻaʻau:
-
Lau ʻa e Mātiu 10:1–8, pe mamataʻi ʻa e “ʻOku ui ʻe Sīsū e kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā ua ke malanga pea faitāpuekina e niʻihi kehé” (1:38). ʻOkú ke pehē ko e hā hono mahuʻinga ʻo hono ui ʻe he ʻEikí ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá?
1:26 -
ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻi he Maʻake 5, fakakaukau ki ha ngaahi founga kuó ke maʻu ai ha tokoni pe fakamoʻui mei he Fakamoʻuí.
5:45 -
Ko e hā ha meʻa kuó ke tukuange ka ke muimui kia Sīsū Kalaisi? Lau ʻa e Luke 9:57–62, pea fakakaukau ki ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakamuʻomuʻa ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí.
Ngaahi Fehuʻí mo e Vahevahé
Tuku ha taimi ki he kau akó ke nau fai ha ngaahi fehuʻi mo vahevahe e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi moʻoni naʻa nau maʻu ʻi heʻenau ako fakataautaha ʻa e Mātiu 9–10; Maʻake 5; Luke 9.
Akoʻi ʻo e Taukeí
ʻE lava ke hoko ʻa e Mātiu 5:22–43 ko ha feituʻu ʻaonga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e taukei “Ko e Hiki ʻa e Ngaahi Fakamatala ʻoku ʻUhingamālié” ʻi he Ngaahi Taukei Ako Folofolá.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ke Fili Mei Aí
ʻOku ʻoatu ha ngaahi founga ako lahi maʻau mo hoʻo kau akó. Fili ʻi he faʻa lotu ʻa e fili pe ngaahi fili ʻe mahuʻingamālie taha ki hoʻo kalasí.
Mātiu 9:36–38; 10:1–8, 19–20, 40–42
Ko e hā e ʻuhinga te u lava ai ʻo falala ki he Kau ʻAposetolo ʻa e ʻEikí?
Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha laʻitā lolotonga ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea vahevahe leva ʻa e tūkunga ko ʻení:
Ne toki akoʻi ʻe he ongo faifekaú kia Pola fekauʻaki mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Koeʻuhí ko e ngaahi aʻusia ʻo e kuohilí, ʻoku ʻikai ke ne fuʻu tui ki he kakai maʻu mafaí. ʻOkú ne pehē ki he kau faifekaú: “Ko e hā e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke u falala ki he kau tangata ko ʻení mo e meʻa ʻoku nau akoʻí? Ko ha kau tangata taʻehaohaoa pē kinautolu. Te u lava ʻo falala kia Sīsū Kalaisi kae ʻikai ko kinautolu.”
Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe toko taha pe ua ke vahevahe ʻa e founga te na ala tali ʻaki e fehuʻi mo e ngaahi hohaʻa ʻa Polá.
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻeni ʻo hono fakanofo ʻe Sīsū ʻEne Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ʻaposetoló “tokotaha ʻoku fekauʻi atu” (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻAposetolo,” Gospel Library). Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e Mātiu 9:36–38; 10:1–8, 19–20, 40–42, ʻo kumi ki he ngaahi fatongia ʻo e Kau ʻAposetoló.
-
Ko e hā e ʻuhinga te tau lava ai ʻo falala ki he Kau ʻAposetolo ʻa e ʻEikí? (ʻE lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha moʻoni ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi moʻoni ko ʻení: ʻOku ngāue mo lea ʻa e kau ʻAposetolo ʻa e ʻEikí ʻaki Hono mālohí. ʻI heʻetau tali ʻa e Kau ʻAposetolo ʻa e ʻEikí, ʻoku tau tali ai Ia. ʻI heʻetau muimui ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻoku tau muimui ai kiate Ia.)
-
Te ke tokoniʻi fēfē ha taha ke fakatupulaki ʻene loto-toʻá mo e falalá kiate kinautolu kuo ui ʻe he ʻEikí ko ʻEne kau ʻAposetoló? (Te ke lava ʻo ʻai ke toe vakaiʻi ʻe he kau akó ʻa e tūkungá.)
-
Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai naʻe lea pe ngāue ʻa e Kau ʻAposetolo ʻo onopōní ʻi he mālohi ʻo e Fakamoʻuí?
Te ke lava ʻo tuku ki he kau akó ke nau fai ha ngaahi fehuʻi te nau ala maʻu fekauʻaki mo e Kau ʻAposetolo ʻo onopōní. Poupouʻi e kau akó ke nau tali e ngaahi fehuʻi honau toʻú.
Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau ʻalu ki he konifelenisi lahi fakamuimuitahá ʻi he Gospel Library pea toe vakaiʻi fakalongolongo ha niʻihi ʻo e ngaahi lea naʻe fai ʻe he kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, kae ʻoua ʻe mamataʻi ʻa e vitioó. Hili hono ʻoange ha taimi ki he kau akó ke vakaiʻi ai e ngaahi leá, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe e ngaahi akonaki ʻoku nau saiʻia taha aí pea ʻoku fakamālohia fēfē ʻe he ngaahi akonaki ko iá ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha fānau ako ʻe toko taha pe ua ke vahevahe ʻena fakamoʻoni ki he Kau ʻAposetolo moʻui ʻa e ʻEikí.
Te u maʻu fēfē ʻa e ʻamanaki leleí mo e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he Fakamoʻuí?
Fakakaukau ke vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa Sisitā ʻEimi A. Laiti. Te ke lava ʻo ʻuluaki mamata ʻi he konga ʻo e pōpoaki ʻa Sisitā Laití “ʻOku Fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻA ia Kuo Maumaú” ʻi heʻene vahevahe e talanoa ʻo e poulu mahuʻinga ne maumaú (mei he taimi 0:00 ki he 1:15).
ʻOku tau maʻu kotoa ha meʻa ʻi heʻetau moʻuí kuo maumau pea ʻoku fiemaʻu ia ke monomono, fakaleleiʻi, pe fakamoʻui. … ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻi hoʻo moʻuí ʻe maumau ʻo laka ange ʻi he mālohi fai fakamoʻui, huhuʻi, mo e mālohi fakaivia ʻo Sīsū Kalaisí. (“ʻOku Fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻA ia Kuo Maumaú,” Liahona, Mē 2022, 84)
-
Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo ha ngaahi founga kehekehe ʻoku tau fiemaʻu ai e mālohi faifakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí? (Tokoni ke mahino ki he kau akó te tau ala fiemaʻu e mālohi faifakamoʻui fakatuʻasino, fakalaumālie, pe fakaeloto ʻo e Fakamoʻuí.)
Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau mo lekooti ha meʻa ʻi heʻenau moʻuí ʻoku fiemaʻu ke tokoniʻi, fakaleleiʻi, pe fakamoʻui. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke kumi e founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi fakamatala fakafolofola ʻi he ngaahi laʻipepa tufá: Te tau lava ʻo maʻu ʻa e ʻamanaki leleí mo e fakamoʻuí ʻi heʻetau tafoki ki he Fakamoʻuí. Te tau lava ʻo maʻu ʻa e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau ala hake kiate Ia ʻi he tuí.
Fakatokangaʻi ange: ʻI he teuteu ʻa e kau akó ke ako ʻa e ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekaú, mahalo ʻe mahuʻinga ke aleaʻi ʻa e taukei “Ko E Tauhi ʻa e Potupotutatau Fakatokāteliné” ʻi he Ngaahi Taukei Ako Folofolá. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo fakamatalaʻi ki he kau akó neongo ʻoku nau ngāue ʻaki ʻa e tuí, mahalo he ʻikai ke nau maʻu ʻa e mana ʻoku nau fiemaʻú. Te ke lava ʻo vahevahe ʻa e lea ko ʻeni meia Palesiteni Dallin H. Oaks: “ʻOku ʻatā ʻa e mālohi faifakamoʻui ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻo tatau ai pē pe ʻokú ne toʻo ʻetau ngaahi kavengá pe fakamālohia kitautolu ke tau kātekina [kinautolu]—ʻi he faingataʻa kotoa pē ʻi he moʻui fakamatelié” (“He Heals the Heavy Laden,” Liahona, Nov. 2006, 8).
Vahevahe ʻa e kau akó ke nau tauhoa. ʻOange ki he tokotaha ako takitaha ʻi he foʻi hoa ha taha ʻo e ngaahi laʻipepa tufa ʻi laló. Fakaafeʻi ke nau akoako fakahoko ʻa e taukei “Ko e Hiki ʻa e Ngaahi Fakamatala ʻoku ʻUhingamālié” ʻi he Ngaahi Taukei Ako Folofolá ʻi heʻenau ako ʻenau fakamatala folofola ne vahe angé. Mahalo te ke lava ʻo fakaʻaliʻali e ngaahi meʻá ni pea poupouʻi e kau akó ke fakahoko kinautolu ʻi heʻenau akó:
-
Kiʻi tuʻu ʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke akó.
-
Lotu ke maʻu ha mahino pea moʻui ʻaki.
-
Lekooti e ngaahi meʻa ʻokú ke akó, fakakaukauʻí, pe ongoʻí (ʻi ha pepa tohinoa pe pepa fakamatala, ngaahi folofolá, pe Gospel Library).
Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi ke ako ai ʻenau fakamatala fakafolofola ne vahe angé, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe mo honau hoá ʻa e meʻa ne nau akó. ʻOange ha taimi ke nau vahevahe ai ʻa e ngaahi fakakaukau, aʻusia, mo e fakamoʻoni ne nau hikí. Mahalo te ke fehuʻi ki he kalasí:
-
Ko e hā ha ngaahi pōpoaki ʻo e ʻamanaki leleí naʻá ke maʻu ʻi he fakamatala naʻá ke akó?
Te ke lava ʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ʻamanaki lelei mo e fakamoʻui ʻoku maʻu ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí. Poupouʻi e kau akó ke ngāueʻi e ngaahi ueʻi kuo nau maʻu mo lekōtí.
Te u fakamuʻomuʻa fēfē ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻeku moʻuí?
Te ke lava ʻo hiki ʻeni ʻi he palakipoé: Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo kole mai ʻe he ʻEikí kiate aú! Fehuʻi ki he kau akó pe ko e hā ha meʻa ʻe ala fiemaʻu meiate kinautolu ʻoku nau loto-fiemālie ke fai ha meʻa pē ʻoku kole ʻe he ʻEikí meiate kinautolú.
Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e Luke 9:57–62, ʻo kumi e meʻa ʻoku ʻamanaki mai ki ai e Fakamoʻuí meiate kinautolu ʻoku fili ke muimui kiate Iá.
-
Ko e hā e meʻa ʻokú ke pehē ʻoku faingataʻa fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e Fakamoʻuí? (ʻE ngali taʻetokaʻi pe fuʻu tōtuʻa ki he kau akó ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamatala ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni ki he ngaahi veesi ko ʻení ʻi he Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú.)
-
Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu naʻa nau fie muimui kiate Iá? (Mahalo ʻe ʻiloʻi ʻe he kau akó ha moʻoni ʻoku faitatau mo e meʻá ni: Naʻe fakamuʻomuʻa ʻe he kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí Ia ʻi heʻenau moʻuí.)
-
ʻOkú ke pehē naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene fakatokanga fekauʻaki mo hono “ʻai [hotau] nimá ki he huo tohó, pea sio ki mui”? (veesi 62).
Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo e founga naʻe fakamuʻomuʻa ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Tamai Hēvaní. Kapau ʻe fiemaʻu, te ke lava ʻo tataki ʻa e kau akó ki he Mōsese 4:1–2; Sione 6:38–39; pe Luke 22:39–44. ʻE lava foki ke vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi sīpinga ʻo ha kakai ʻoku nau ʻilo kuo nau fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí.
-
Ko e hā e ʻuhinga ʻoku faingataʻa ai he taimi ʻe niʻihi ke fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá?
-
Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke aʻusia ʻi hoʻo fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí?
Ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻa e moʻoni mo e mahuʻinga ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, te mou lava ʻo lau mo aleaʻi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Sefilī R. Hōlaní:
ʻE lea ʻaki ʻe kinautolu kotoa ʻoku lea he konifelenisi lahi ko ʻení, ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ʻa e meʻa ne folofola ʻaki ʻe Kalaisi ki he tangata koloaʻiá: “Haʻu ki ho Fakamoʻuí. Haʻu fakamātoato pea ʻaki ho lotó kotoa. Toʻo hoʻo ʻakau mafasiá, neongo pe ko e hā hono mamafá, pea muimui ʻiate Ia.” [vakai, Maʻake 10:21]. … He ʻikai lava ke ʻi ai ha ngāue fakakonga, he ʻikai ha ngāue ʻe kamata pea toe taʻofi teʻeki kakato, he ʻikai ha toe tafoki. … ʻI hono kole mai ke tau fai ha meʻa faingataʻá, naʻa mo e ngaahi meʻa ʻoku fepaki mo ia ʻoku tau loto ki aí, manatuʻi ʻa e līʻoa ʻoku tau palōmesi ki he ngāue ʻa Kalaisí, ke hoko ia ko e taumuʻa taupotu taha ʻo ʻetau moʻuí. (“Ko e Koloa Lelei Tahá,” Liahona, Nōvema 2021, 8–9)
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení. Pea fakaafeʻi leva e kau akó ke fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení pea lekooti ʻenau ngaahi fakakaukaú.
-
Ko e hā ha meʻa ʻokú ne fakafeʻātungiaʻi koe mei he muimui “fakamātoato pea ʻaki ho lotó kotoa” ki he Fakamoʻuí?
-
Ko e hā ha meʻa ʻe taha te ke lava ʻo fai ke fakahaaʻi ai hoʻo holi ke fakamuʻomuʻa ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí?