Kosi o Tusitusiga Paia
Roma 1–6


“Romans 1–6,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)

Tusiga a Paulo

Roma 1–6

Na aoao mai le Aposetolo o Paulo e manaomia e tagata uma le Togiola a Iesu Keriso. E ala mai i le Togiola a le Faaola, ua tauamiotonuina ai i tatou, maua le faamagaloga o a tatou agasala, ma maua ai le faaolataga. Na faamanino mai e Paulo o le faaolataga e oo mai e ala i le alofa tunoa o le Faaola, ae le o le tulafono a Mose. E le taliaina e le alofa tunoa o le Atua le agasala, ae e faamalosia ai i tatou e faatoilaloina. O le papatisoga e ala i le faatofuina o le faatusa o lo tatou oti i le agasala ma lo tatou ola fou ia Keriso.

O Punaoa Faaopoopo

Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou, “Roma 1–6

Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.

aikona o suesuega
Fautuaina o Suesuega Faaletagata Lava Ia

A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:

  • Pe na e feagai ea ma uunaiga po o tauemuga mai isi ona ua e filifili e mulimuli ia Iesu Keriso? Mafaufau pe faapefea e aoaoga a Paulo i le Roma 1:1–17 ona fesoasoani ia te oe e avea ai ma se soo e sili atu ona lototele.

  • E tau manatunatu nisi tagata, “Aisea tatou te manaomia ai se Faaola?” Mafaufau loloto pe faapefea ona e tali atu i lenei fesili a o e suesueina le Roma 3:10–12, 23–25; 5:1–2, 8–11, 20–21; 6:23.

  • Pe na i ai se taimi na e lagonaina ai le lofituina pe lotovaivai i mea e te mafatia ai? Saili pe aisea na uunaia ai e Paulo le Au Paia ina ia “mitamita foi i puapuaga” a o e suesueina le Roma 5:1–5.

  • E faapefea ona e faamatalaina lau tautinoga i le talalelei a le Faaola? A o e suesueina le Roma 6:1–12, ia gauai atu i mea o loo faamoemoeina e le Faaola mai ia i latou o e filifili e mulimuli ia te Ia.

aikona o talanoaga
Fesili ma Fetufaa’iga

Tuu atu se taimi mo tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Roman 1–6.

aikona o aoaoga o tomai
Aoaoga o Tomai

O leRoman 1:13–17 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Faaaogaina o Tusitusiga Paia o le Toefuataiga ia Malamalama ai i le Tusi Paia” i le Tomai o le Suesuega o Tusitusiga Paia. O leRoma 3:10–12, 23–25; 5:1–2, 8–11, 20–21; 6:23 atonu o se nofoaga aoga lea e faaaoga ai le tomai “Mauaina o le Uiga o Upu ma Fuaitau” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o le fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.

Roma 1:1–17

Aisea e le manaomia ai ona ou maasiasi i le talalelei a Iesu Keriso?

Valaaulia tagata aoga e tusi i luga o le laupapa mafuaaga e ono lagona ai e se tagata le mā pe maasiasi ona o i latou o se soo o Iesu Keriso po o se tagata o Lana Ekalesia.

  • E mafai faapefea e lagona o le mā po o le maasiasi ona uunaia le auala tatou te ola ai i le talalelei?

Faailoa atu sa feagai le Aposetolo o Paulo ma le tele o faitioga ma le tele o teteega i le taimi o lana auaunaga. E ui lava i lea, sa ia tautino atu ma le lototoa i le amataga o lana tusi i tagata Roma e faapea, na te le’i “ma i le tala lelei a Keriso” (Roma 1:16). Faitau faatasi le Roma 1:1–17, ma vaavaai mo mafuaaga e ono i ai i le mafuaaga na le maasiasi ai Paulo i le talalelei a le Faaola.

  • O le a se lagona o Paulo e uiga ia Iesu Keriso? O a ni ona lagona e uiga i lona valaauga o se Aposetolo?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai ia Paulo e uiga i le faasoaina atu o le talalelei? (E mafai ona e faasoa atu le mataupu faavae lenei na aumaia e Elder Dieter F. Ucthdorf mai le fuaiupu e 16: “Ona o le ‘talalelei a Keriso … o le mana o le Atua mo le faaolataga’ [Roma 1:16], e mafai ona e mautinoa, lototele, ma lotomaualalo a o e faasoa atu” [“Galuega Faafaifeautalai: Faasoa Atu Mea o i Lou Loto,” Liahona, Me 2019, 17].)

  • E mafai faapefea e le iloaina o le mana o le talalelei a le Faaola mo oe lava ia ona uunaia ai le auala e te faasoa atu ai?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e mafaufau loloto atili e uiga i le Roma 1:16, e mafai ona latou galulue na o i latou pe faatasi ma se paga ma faaaoga le meafaigaluega o le sailiga i le Potutusi o le Talalelei po o le Faasino Upu o Mau (scriptures.byu.edu) e aoao ai mea na fai mai ai taitai o le Ekalesia e uiga i le Roma 1:16. (Afai e manaomia e tagata aoga se fesoasoani e faaaoga ai soo se tasi o nei punavai, e mafai ona e iloiloina faatasi ma i latou le “Faaaogaina o Aoaoga a Taitai o le Ekalesia e Malamalama ai i Tusitusiga Paia” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia.) A ua lava loa se taimi a tagata aoga e suesue ai, fai atu ia i latou e faasoa mai mea sa latou mauaina.

Ina ia faaiu, valaaulia tagata aoga e iloilo pe o le a le lelei o o latou mea o fai i le faailoaina latou te le o maasiasi ia Iesu Keriso ma Lana talalelei. Valaaulia i latou e mafaufau foi i mea e mafai ona latou faia ina ia avea atili ai ma molimau lototele a le Faaola. Mafaufau e tuu atu i tagata aoga se taimi e tusi faamaumau ai o latou mafaufauga ma faalogona mai le Agaga Paia.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Roma 3:10–12, 23–25; 5:1–2, 8–11, 20–21; 6:23

Aisea ou te manaomia ai Iesu Keriso?

Mafaufau e faasoa atu le aafiaga lenei na faamatalaina e Elder D. Todd Christofferson:

Elder D. Todd Christofferson

I se taimi e lei mamao atu, sa fesili mai ai ia te a’u se tagata sa auai i le Ekalesia mo le tele o tausaga, “Aisea ou te manaomia ai Iesu Keriso? Ou te tausia poloaiga; O a’u o se tagata lelei. Aisea ou te manaomia ai se Faaola?” E tatau ona ou faapea atu o [fesili] a lenei tagata … sa ou matuai ofo ai. (“Aisea Tatou Te Mana’omia ai Iesu Keriso,” Liahona, Tes. 2020, 19-20)

  • Pe e te ofo foi ea i lenei mea? Aisea pe aisea e leai ai?

Faamalamalama atu faapea i le Roma 2–6, na talanoaina ai e Paulo le talitonuga sa i ai i nisi o Kerisiano Iutaia e faapea, e tatau i Kerisiano o nuuese ona tausia le tulafono a Mose ina ia faaolaina ai (tagai Roma 2:25–29; 4:9–12). I le taulai atu i le usiusitai i le tulafono a Mose, sa le mafai ai e nei tagata o le Ekalesia ona malamalama atoatoa i le matafaioi taua o loo faia e Iesu Keriso i lo latou faaolataga.

Tusi i luga o le laupapa fuaiupu nei:

  • Roma 3:10–12, 23–25; 5:1–2, 8–11, 20–21; 6:23. Tagai foi i le 2 Nifae 2:5–8.

Valaaulia tagata aoga e galulue i ni vaega toalaiti, ma suesue i nei fuaiupu mo tali i le fesili “Aisea tatou te manaomia ai se Faaola?”

Manatua: O nei fuaiupu e mafai ona aofia ai upu e le masani ai au tagata aoga. Uunaia i latou e faaaoga punaoa o loo lisiina i le “Mauaina o le Uiga o Upu ma Fuaitau” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia e iloa ai le uiga o upu. Mafaufau e faataitai lenei tomai i le faasino atu faapea talu ai e masani ona faasino Paulo i le “alofa tunoa” i nei fuaiupu (tagai Roma 3:24; 5:2, 20–21), e taua le malamalama po o le a lona uiga. Valaaulia tagata aoga e sue le “alofa tunoa” i le Taiala i Tusitusiga Paia po o le Autu ma Fesili (Potutusi o le Talalelei) mo le manino.

A mae’a le taimi mo suesuega ma talanoaga a vaega toalaiti, valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina e mafai ona tali ai le fesili “Aisea tatou te manaomia ai se Faaola?” E mafai ona faasoa mai e tagata aoga upumoni e pei o nei: Ua tatou agasala uma lava ma ua le maua ai le mamalu o le Atua. E na o le taliaina ma le faamaoni o Iesu Keriso ma Lana Togiola e mafai ai ona tatou maua Lona alofa tunoa ina ia tauamiotonuina ma faaolaina ai.

A o faasoa mai e tagata aoga o latou malamalamaaga, mafaufau e talanoaina fesili nei e iloilo ai lo latou malamalama i aoaoga a Paulo:

  • O le a se mea na e aoaoina e uiga i le sootaga i le va o le faatuatua ia Iesu Keriso, a tatou galuega, ma le alofa tunoa o le Faaola? (Afai e tauivi tagata aoga e tali lenei fesili, mafaufau e faaaoga le ata faataitai o loo maua i le faaiuga o lenei gaoioiga aoaoina.)

  • O a ni ou lagona mo Iesu Keriso, i le iloaina ona o Lona alofa tunoa e mafai ona faaolaina ai oe?

Mafaufau e fai se tasi o mea nei e fesoasoani ai i tagata aoga ia lagona loloto atili lo latou manaomia o le Faaola:

  • Maimoa i le “Why We Need a Savior” (2:16) po o le “There Is No Limit to God’s Love | His Grace” (5:38). Valaaulia tagata aoga e tusi faamaumau o latou lava mafuaaga latou te manaomia ai le Faaola.

    2:15
    5:37
  • Valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni faataitaiga o le auala na fesoasoani ai le Faaola ma Lona alofa tunoa ia i latou.

  • Valaaulia tagata aoga e faasoa mai pe faapefea e le malamalama i lo latou manaomia o le Faaola ma Lona alofa tunoa ona aafia ai le auala latou te ola ai i o latou olaga.

Ata Faataitai e Filifili Ai:

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le sootaga i le va o le faatuatua ia Iesu Keriso, a tatou galuega, ma le alofa tunoa o le Faaola, faaali pe tusi le ata lenei i luga o le laupapa:

ata o se tagata fasilaau i le toafa, o loo tolotolo atu agai i se fagu vai

Valaaulia tagata aoga e vaai faalemafaufau o loo latou i ai i se toafa ma ua matua’i fia feinu. I se mauga lata ane, sa latou vaaia ai se fagu vai.

  • O fea o mea nei o le a faasaoina ai oe: (a) o lou talitonuga e mafai e le vai ona faaola oe, (e) o au taumafaiga e aumai le vai ma inu, po o (i) o le vai lava ia?

  • E faapefea ona pei le vai i lenei talafaatusa o Iesu Keriso ma Lana Togiola?

  • E mafai faapefea ona e faaaogaina lenei talafaatusa e faamatala ai le sootaga i le va o le faatuatua ia Iesu Keriso, a tatou galuega, ma le alofa tunoa o le Faaola? (E mafai ona galulue tagata aoga ma se paga ma faataitai le faaaogaina o le talafaatusa e aoao atu ai e uiga i le faatuatua, galuega, ma le alofa tunoa.)

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Roma 5:1–5

E mafai faapefea e le Faaola ona fesoasoani ia te a’u i o’u tofotofoga?

E mafai ona e amata i le tusia o ulutala nei i luga o le laupapa: O tofotofoga po o faigata tatou te oo i ai i le olaga ma le Tali masani i tofotofoga po o faigata. Valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni faataitaiga o mea e ono fetaui i lalo o ulutala taitasi.

E mafai foi ona e fai atu i tagata aoga e mafaufau i se tofotofoga po o se faigata atonu o loo latou oo i ai i o latou lava olaga. Uunaia i latou a o latou suesue e gauai atu i uunaiga faaleagaga mai le Agaga Paia e mafai ona fesoasoani ia i latou i o latou tulaga patino.

Faamalamalama atu e pei foi o i tatou, sa oo le Au Paia i Roma i le tele o tofotofoga. Valaaulia tagata aoga e faitau le Roma 5:1–5, ma vaavaai mo aoaoga e mafai ona fesoasoani ia i tatou i taimi o o tatou tofotofoga po o faigata.

  • Aisea e taua ai le liliu atu i le Faaola pe a tatou feagai ma tofotofoga? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se mataupu faavae e pei o lenei: A o tatou mauaina le alofa tunoa o le Faaola e ala i le faatuatua, e mafai ona tatou maua le onosai, poto masani, ma le faamoemoe e ala i o tatou puapuaga.)

  • E mafai faapefea e le alofa tunoa o le Faaola ona fesoasoani ia i tatou e tuputupu ae ai i le onosai, poto masani, ma le faamoemoe a o tatou feagai ma tofotofoga? (Afai e manaomia, faitau faatasi le “Alofa Tunoa” i le Taiala i Tusitusiga Paia.)

  • O anafea na fesoasoani ai le alofa tunoa o le Faaola ia te oe po o se tasi e te iloa e ala i se aafiaga faigata?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e mafaufau loloto atili e uiga i le auala e mafai ai e le alofa tunoa o le Faaola ona fesoasoani ia i tatou i aso nei a o tatou feagai ma luitau, mafaufau e faasoa atu le ata faataitai lenei:

Pe a feagai Maria ma tulaga faigatā, e foliga mai e lē onosai o ia. Pe a faateleina lona le onosai, e masani ona ia fai atu ma faia mea e faanoanoa ai. E manao o ia i le fesoasoani a le Faaola ae e lagona le le agavaa e ole atu ai.

  • O le a se malamalamaaga lē sa’o atonu na i ai ia Maria e uiga i le fesoasoani po o le alofa tunoa o le Faaola?

  • O le a se mea e te manao ia malamalama i ai Maria e faatatau i uiga o le Faaola?

Mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei a Uso Bradley R. Wilcox, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Aoao o Alii Talavou, ma fai atu i tagata aoga e faaaoga i le ata faataitai:

Uso Bradley R. Wilcox

Ia manatua e naunau le Atua ma Keriso e fesoasoani ia i tatou iinei lava ma le taimi nei lava. …

… O Lona alofa tunoa ua lē na o se taui mo le agavaa. O le “fesoasoani faalelagi” lea Na Te tuuina mai e fesoasoani ia i tatou ia agavaa. Ua le na o se taui mo ē amiotonu. O le “faaeega o le malosi” Na Te tuuina mai lea e fesoasoani ia i tatou ia amiotonu. Tatou te lē na ona savavali aga’i atu i le Atua ma Keriso. O loo tatou savavali faatasi ma i La’ua. (“O Le Agavaa E Le o le Atoatoa,” Liahona, Nov. 2021, 67)

E mafai ona e fai atu i tagata aoga e toe mafaufau i tofotofoga po o faigata na latou faailoa mai i le amataga o lenei gaoioiga aoaoina. Valaaulia i latou e mafaufau pe faapefea e le sailia o le alofa tunoa o le Faaola i aso nei ona fesoasoani ia i latou e tuputupu ae ai a o latou feagai ma o latou tofotofoga.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Roma 6:1–6, 11–12

E mafai faapefea ona ou maua se olaga fou ia Iesu Keriso?

E mafai ona e amataina lenei gaoioiga i le fai atu i tagata aoga e faatulaga ni vaega toalaiti ma tuu atu ia i latou le pepa e tufa atu “Roma 6:1–12”:

Pepa e tufa atu Roma 6:1–12
  • A mae’a se taimi mo talanoaga a ni vaega toalaiti, valaaulia tagata aoga e faasoa mai le upumoni na latou mauaina ma le auala e faatatau ai ia Felise. Atonu latou te faailoa mai upumoni e pei o nei: A o tatou filifili e mulimuli ia Iesu Keriso, tatou te taumafai e tuua a tatou agasala ae savavali i le olaga fou. O le papatisoga e faatusa i lo tatou oti i le agasala ma lo tatou ola toefuatai ia Keriso.

  • Na faapefea ona faamanuiaina lou olaga i le taumafai e tuua le agasala ae avea ma se tagata fou e ala ia Iesu Keriso? (Atonu e te iloa e aoga le faasino atu o tagata aoga i le 2 Korinito 5:17 ma le Mosaea 27:23–26 o ni punaoa faaopoopo faaletusi paia.)

  • O le a se mea e mafai ona tupu pe afai tatou te faia soo a tatou taumafaiga e mulimuli ia Iesu Keriso?

Mafaufau e matamata i le “Newness of Life” (1:18) pe faitau faatasi ma talanoaina le saunoaga lenei a Elder David A. Bednar:

1:18
Elder David A. Bednar

A mavae ona tatou o a’e mai i le vai o le papatisoga; e manaomia e o tatou agaga ona faatofu ai pea lava pea ma faatumu i le upumoni ma le malamalama o le Talalelei a le Faaola. O se loiloi i nisi taimi ma le papa’u i aoaoga faavae a Keriso ma le auai faaafaafa i Lana Ekalesia toefuataiina e le mafai ona fua mai ai le liua faaleagaga lea e mafai ai ona tatou savavali i le ola toefuataiina. …

O le faatofuina atoatoa ma faatumu ai i le talalelei a le Faaola, o laasaga taua ia o le toefanauina. (“E Ao ina Toe Fanau Mai Outou,” Liahona, Me 2007, 21)

Mafaufau e faaali atu le faagasologa lenei. Valaaulia tagata aoga e mafaufau po o fea latou te ono tuuina i ai i latou lava. Valaaulia i latou e tusi faamaumau po o a ni fetuunaiga e mafai ona latou faia ina ia faatofuina atili ai i le talalelei a le Faaola ina ia mafai ona avea atili ai i latou e faapei o Ia.

ata o se faagasologa e i ai le loloina mai lea taimi i lea taimi ma le papa’u i le itu tauagavale ma le aofaiga atoa o le faatofuina ma le faatumuina i le itu taumatau

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”