Kosi o Tusitusiga Paia
Eperu 7–13


“Eperu 7–13,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)

O Iesu Keriso o loo savali i luga o se ala

Ala i Ketesemane, saunia e Steve McGinty

Eperu 7–13

Na aoao mai le Aposetolo o Paulo o Iesu Keriso o lo tatou Faitaulaga Sili ma le Puluvaga, o lē na ofoina mai Lona lava soifua mo agasala a tagata uma. Sa aoao atu Paulo e faapea, o le faatuatua o le mautinoa lea o mea ua faamoemoe i ai ae le o vaaia. E ala i le faatuatua i le Alii, na faataunuuina ai e alii ma tamaitai o Isaraelu anamua le tele o galuega maoae. Sa apoapoai atu foi Paulo i le Au Paia ina ia onosaia le aoa’iga a le Atua, o se faailoga lea o le alofa o le Atua.

O Punaoa Faaopoopo

Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou, “Eperu 7–13

Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.

aikona o suesuega
Faamalosia Suesuega Faaletagata Lava Ia

A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:

  • E faapefea ona e maua le faamoemoe pe a feagai ma luitau? Faitau le Eperu 8; 9:6–15, 24–28 ma vaavaai mo se savali o le faamoemoe.

  • E mafai faapefea ona e faateleina lou faatuatua? Faitau le Eperu 11 e aoao ai e uiga i le faamalosia o lou faatuatua.

  • Mafaufau i se taimi na e lagona ai ua faasa’o oe e le Alii. Na faapefea ona e tali atu i ai? Faitau le Eperu 12:5–11 ma mafaufau loloto pe aisea atonu e taua ai mo oe le mauaina o faasa’oga mai le Alii.

aikona o talanoaga
Fesili ma Fetufaa’iga

Tuu atu se taimi mo tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Eperu 7–13.

aikona o aoaoga o tomai
Aoaoga o Tomai

O leEperu 11 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Mauaina o le Uiga o Upu ma Fasifuaitaui” i le Tomai mo Suesuega o Tusitusiga Paia.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o lē fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai

Fesoasoani i tagata aoga e aoao e le tasi le isi. O le tuuina atu o avanoa mo tagata aoga e aoao ai e le tasi le isi e mafai ona fesoasoani ia i latou e malamalama atili ai ma faaaoga upumoni ua latou aoaoina. A o aoaoina e tagata aoga le tasi ma le isi, ia tumau le aafia malosi e ala i le nonofo faatasi ma vaega e faalogologo, aoao, ma ofo atu faamalosiauga.

Eperu 8; 9:6–15, 24–28

E mafai faapefea ona ou maua le faamoemoe pe a feagai ma luitau?

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau e uiga i se taimi na latou popole ai e uiga i se mea. Tuu atu i tagata aoga e tomanatu i fesili nei:

  • Na faapefea ona e taulimaina le aafiaga?

  • O a au mea na fai na fesoasoani?

  • O le a se mea na le fesoasoani?

Ona faitau faatasi lea o le saunoaga lenei a Peresitene Jeffrey R. Holland.

Peresitene Jeffrey R. Holland

“E tofu i tatou uma ma taimi lea e manaomia ai ona tatou iloa o le a lelei mea uma. … Mo faalogona maloloina ma le malosi faaleagaga, e manaomia tagata uma ia mafai ona vaai i luma i ni avanoa, i se mea faafiafiaina ma faafouina ma faamoemoeina, pe o lena faamanuiaga o lata mai i ou aao ia po o tumau pea le mamao. Ua lava le tau lava ina tatou iloa e mafai ona tatou o’o atu iina, lea po o le a lava se fuatia po o se mamao, o loo iai le folafolaga o “mea lelei o le a o’o mai.” (“An High Priest of Good Things to Come,” Ensign, Nov. 1999, 36)

  • E mafai faapefea e le iloaina o loo i ai “mea lelei o le a o’o mai” ona fesoasoani ia te oe e feagai ai ma luitau o le olaga?

Valaaulia tagata aoga e faitau le Eperu 9:11 (po o se tagata aoga se toatasi e faitau leotele) ma vaavaai mo se faalagiga faamatalaina o Iesu Keriso. Tusi ia mau faasino ma fesili nei i luga o le laupapa. Valaaulia tagata aoga e faatulaga i ni vaega toalaiti ma filifili se tasi o fuaitau e suesue faatasi i ai. E tatau i tagata aoga ona vaavaai mo mea e mafai ona latou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso o se “faitaulaga sili o mea lelei o le a oo mai.”

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le talaaga ma faatusa o Iesu Keriso o lo tatou Faitaulaga Sili, e mafai ona latou faitauina le “Eperu 9. O le a le mea na fai e le faitaulaga sili i le Aso o le Togiola?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou.

Vaega 1: Faitau le Eperu 8.

  • Na faapefea ona faasino atu amioga a le faitaulaga sili i le Faaola?

  • O le a sou manatu i le uiga o Iesu o le “puluvaga o le feagaiga e sili ona lelei”? (Eperu 8:6). O a folafolaga o lenei feagaiga e sili ona lelei?

  • E mafai faapefea e le mauaina o le feagaiga fou ua ofoina mai e Iesu Keriso ona fesoasoani ia te oe e faatuatuaina ai o loo i ai mea lelei o le a oo mai?

Vaega 2: Faitau le Eperu 9:6–15, 24–28.

  • O le a le eseesega i le va o le taulaga a le faitaulaga sili i le fale fetafa’i ma le taulaga a le Faaola?

  • Na faapefea ona avea Iesu Keriso ma Puluvaga o se feagaiga fou?

  • E mafai faapefea e le mauaina o le feagaiga fou ua ofoina mai e Iesu Keriso ona fesoasoani ia te oe e faatuatuaina ai o loo i ai mea lelei o le a oo mai?

A uma ona tuu atu i tagata aoga se taimi e suesue ai, valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso o lo tatou Faitaulaga Sili ma le Puluvaga o le feagaiga fou. A o faasoa mai e tagata aoga, atonu e te manao e fesoasoani ia i latou e faailoa mai le upumoni lenei: Ona o Iesu Keriso o le Puluvaga o le feagaiga fou, e mafai ona tatou faamoemoe mo mea lelei o le a oo mai.

E mafai ona e fesili atu:

  • O le a le mea ua aoaoina oe e le matafaioi a Iesu Keriso o se puluvaga e uiga i lau sootaga o le feagaiga ma Ia? (Afai e aoga, e mafai ona outou faitau faatasi le palakalafa muamua i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Puluvaga,” Gospel Library.)

  • O le a se mea e te tulimatai atu i ai ona o lau sootaga o le feagaiga ma Iesu Keriso?

Mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Ulisses Soares:

Elder Ulisses Soares

Ou te tatalo ina ia [mafai] ona tatou … olioli i le mea ou te fiafia e ta’ua o le “talitonuga o le feagaiga e ala ia Iesu Keriso.” O lenei mautinoa e filemu ae o le faamautinoaga moni o le mauaina o faamanuiaga ua folafola mai e le Atua mo i latou o e tausia a latou feagaiga ma e matuai manaomia e ui lava i tulaga luitauina o o tatou aso. (“Faatuatuaina o Feagaiga e ala ia Iesu Keriso,” Liahona, Me 2024, 17)

Valaaulia tagata aoga e mafaufau pe faapefea e le “talitonuga o le feagaiga e ala ia Iesu Keriso” ona fesoasoani ia i latou ia iloa ai o loo i ai mea lelei o le a oo mai. E mafai e tagata aoga ona tusifaamaumau o latou manatu ma lagona. Faamalosi’au i ni nai tagata aoga e fa’asoa mai mea sa latou tusia.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Eperu 11

E faapefea ona ou faateleina lo’u faatuatua ia Iesu Keriso?

Mafaufau e faaali atu ma faitau faatasi ia saunoaga nei a perofeta a le Alii:

Iosefa F. Samita

O le faatuatua [o] le mataupu faavae muamua lea i le tapuaiga faaalia, ma le faavae o le amiotonu uma. (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita [1998], 50)

Peresitene Gordon B. Hinckley

O o matou manaoga uma lava, ou te manatu o le manaoga silisili o le faatupulaia lea o lo matou faatuatua. (Gordon B. Hinckley, “Lord, Increase Our Faith,” Ensign, Nov. 1987, 54)

Peresitene Thomas S. Monson

Ia outou lototetele. E susulu le lumanai e pei o lou faatuatua. (Thomas S. Monson, “Be of Good Cheer,” Liahona, Me 2009, 92)

Peresitene Russell M. Nelson

O le faatuatua ia Iesu Keriso o le mana silisili lea ua avanoa mo i tatou i lenei olaga. (Russell M. Nelson, “Ua Toetu Keriso; O Le Faatuatua ia te Ia O Le A Aveesea ai Mauga,” Liahona, Me 2021, 104)

  • O a ni manatu na e maua ao e faitauina lenei fuaitau?

  • O le a le matafaioi a le faatuatua ia Iesu Keriso i lou olaga? (Tu’u atu se taimi i tagata aoga e toeiloilo le leoa ai ma tusifaamaumau o latou manatu.)

Valaaulia tagata aoga e faitau le Eperu 11:1-3, ma vaavaai mo le uiga o le faatuatua. E mafai ona latou faaaogaina se lomifefiloi, le vaega o le Define i le polokalama o le Gospel Library, ma vaefaamatalaga ina ia malamalama lelei ai i le uiga o le faatuatua (tagai i le tomai “Mauaina o le Uiga o Upu ma Fuaitau” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia). Ona tuu atu lea i tagata aoga e tusi le faauigaga o le faatuatua i luga o le laupapa. Tuu atu ia i latou se taimi e toe iloilo ai mea na tusia e isi.

  • A uma ona vaai i faauigaga o le faatuatua i luga o le laupapa, aisea e te manatu ai o le faatuatua ia Iesu Keriso atonu o lo tatou manaoga sili lea ma le mana silisili?

Atonu e te faamanatu atu i tagata aoga o le Eperu 11 o loo i ai le tele o faataitaiga o tagata o e na faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso. Faaali atu igoa ma mau faasino nei ma tusi i luga o le laupapa le upumoni le uma lenei: Faatasi ai ma le faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ai ona tatou … Valaaulia tagata aoga e filifili se igoa se tasi pe sili atu ma faitau fuaiupu e faatatau i ai. Ona fai atu lea i tagata aoga e faailoa mai ni auala eseese e faauma ai le faamatalaga.

  • Apelu (fuaiupu 4)

  • Enoka (fuaiupu 5–6)

  • Noa (fuaiupu 7)

  • Aperaamo (fuaiupu 8–10, 17–19)

  • Mose (fuaiupu 23–27)

  • Isaraelu (fuaiupu 28–39)

A uma ona tuu atu i tagata aoga se taimi e suesue ai, valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou aoaoina e uiga i le faatuatua. Uunaia i latou e faasoa mai foi pe na faapefea ona latou faaumaina le faamatalaga o loo i luga o le laupapa. O a latou tali e ono aofia ai le mea lenei: Faatasi ai ma le faatuatua ia Iesu Keriso e mafai ona tatou onosaia mafatiaga, faataunuu vavega, ma maua ia folafolaga paia.

A o faasoa mai e tagata aoga o latou malamalamaaga ma faamatalaga ua mae’a, mafaufau e fai atu ni fesili e pei o fesili nei e faaloloto ai lo latou aoaoina:

  • Na faapefea ona faatino e le tagata i tala taitasi le faatuatua?

  • O le a se mea na e aoaoina mai nei tala e mafai ona faamalosia ai lou faatuatua ia Iesu Keriso?

  • O a ni mea na e aoaoina e uiga i le Atua ao e suesue i nei fuaiupu?

Mafaufau e faaali atu le saunoaga lea a Peresitene Russell M. Nelson:

Peresitene Russell M. Nelson

O le faatuatua ia Iesu Keriso o le faavae lea o talitonuga uma ma le alātafe o le mana faalelagi. E tusa ai ma le Aposetolo o Paulo, “A aunoa ma le faatuatua e le mafai ona faafiafiaina [le Atua]” [Eperu 11:6]. …

O mea lelei uma i le olaga—o faamanuiaga faapolopolo uma e i ai le taua e faavavau—e amata i le faatuatua. …

E le manaomia e le Alii se faatuatua atoatoa mo i tatou e maua ai Lona mana atoatoa . Ae ua Ia talosagaina i tatou ia talitonu.

O’u uso e ma tuafafine pele, o la’u valaau ia te outou … o le, ia amata nei ona faateleina lou faatuatua. E ala i lou faatuatua, o le a faateleina ai e Iesu Keriso lou tomai e aveese ai mauga i lou olaga, e ui i ni ou lu’itau patino e ono tetelē e pei o le telē o le Mauga o Evaresi.

O au mauga atonu o le tuuatoatasi, masalosalo, ma’i, po o isi faafitauli patino. O le a eseese lava au mauga, ae o le tali i ou lu’itau taitasi o le faateleina lea o lou faatuatua. E manaomia ai galuega. …

Ina ia faia soo se mea ia lelei, e manaomia ai taumafaiga. O le avea ai ma se soo moni o Iesu Keriso, e leai se tuusaunoaga. O le faateleina o lou faatuatua ma le faalagolago ia te Ia e manaomia ai se taumafaiga. (“Ua Toetu Keriso: O le Faatuatua ia te Ia o le a Aveese ai Mauga,” Liahona, Me 2021, 102-3)

  • O a taumafaiga na fesoasoani ia te oe e faateleina lou faatuatua ia Iesu Keriso?

Valaaulia tagata aoga e toe mafaufau filemu i le saunoaga a Peresitene Nelson ma tusifaamaumau a latou tali i fesili nei:

  • O le a se luitau po o se tulaga patino o loo e feagai i le taimi nei?

  • E mafai faapefea e le faateleina o lou faatuatua ia Iesu Keriso ona fesoasoani i lenei luitau po o tulaga?

  • O le a se taumafaiga e mafai ona e faia e faateleina ai lou faatuatua ia Iesu Keriso?

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Eperu 12:3–11

Aisea e aoa’i ai e le Atua i tatou?

Tusi upu nei i luga o le laupapa: aoa’i, faasalaina, faasa’o, aoaiga, sasa.

Afai e manaomia, valaaulia tagata aoga e sue le uiga o nei upu. Ona fesili atu lea:

  • Pe na e faafesootaia ea nei upu ma le alofa? Afai o lea, aiseā?

Valaaulia tagata aoga e faitau le Eperu 12:3–11, ma vaavaai mo mea o loo aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le mafuaaga e aoa’i ai i tatou e le Atua.

  • O le a se mea o aoao atu e fuaiupu 5–11 ia te oe e uiga i le alofa o le Atua?

  • O a faamoemoega o le Atua mo le aoa’iina o i tatou? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: Ona e alofa le Atua ia i tatou, na te aoa’iina, pe faasa’oina i tatou, ina ia mafai ona tatou olioli i le fua filemu o le amiotonu.)

  • O a ni auala e aoa’i pe faasa’o ai e le Alii i tatou?

Mafaufau e faasoa atu le faamatalaga lenei mai ia Elder D. Todd Christofferson:

Elder D. Todd Christofferson

Afai tatou te naunau e talia, o aoaiga manaomia o le a oo mai i le tele o foliga ma mai le tele o punaoa. Atonu e oo mai i le ala o a tatou tatalo, a o fetalai mai le Atua i o tatou mafaufau ma loto e ala i le Agaga Paia (tagai i le M&FF 8:2). Atonu e oo mai e ala i le tatalo ua taliina i le leai pe ese foi nai lo le mea na tatou faamoemoeina. Atonu e oo mai aoaiga a o tatou suesue i tusitusiga paia, ma faamanatu mai ai le le atoatoa, le le usiusitai, po o mea ua tatou faatamala ai.

E mafai ona oo mai faasa’oga e ala mai i isi, aemaise lava [aposetolo, perofeta, peteriaka, epikopo, ma isi] o e ua musuia e le Atua e faalauiloa atu lo tatou fiafia. …

O aoaiga, e faamoemoe ia agamalu, e mafai ona sau mai i se toalua o se tasi. …

E mafai e matua ma e tatau lava ona faasa’o, pe aoa’i foi pe afai e le mananao e tafetafea atu a latou fanau i faiga lē alofa a le tiapolo ma ana ‘au. …

Manatua a tatou teena le faasa’oga, e ono le toe tuuina mai e isi tusa lava po o le a lo latou alolofa ia i tatou. Afai e faifai pea lo tatou lē faatinoina o le aoaiga a se Atua alofa, ona taofia foi lea e Ia. (“Ou Te Aoai Atu ma Sasa ia i Latou Uma Ou te Alofa I Ai,” Liahona, Me 2011, 99–100)

  • O le a le mea e sili ona faafiafiaina ai oe e uiga i le savali a Elder Christofferson?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto filemu i se taimi na latou lagona ai le aoa’iina e le Alii. Tuu atu i tagata aoga e mafaufau loloto ma tusi faamaumau o latou manatu e uiga i fesili nei:

  • E faapefea ona e tali atu i le aoa’iga, po o le faasa’oina?

  • O le a le mea sa taumafai le Alii e aoao atu ia te oe?

  • O le a se mea e mafai ona e faia ina ia sili atu ai lou taliaina o le aoaiga a le Alii?

Ina ia faaiuina le vasega, e mafai ona tou matamata i le “The Will of God” (3:02) pe faasoa atu le tala a Peresitene Hugh B. Brown e uiga i le laau o le vine (tagai Hugh B. Brown, “Liahona Classic: The Currant Bush,” Liahona, Mat. 2002, 22).

2:59

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”