“Mataio 3; Mareko 1; Luka 3,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)
O Ioane le Papatiso o loo Papatisoina Iesu, saunia e Greg K. Olsen
Mataio 3; Mareko 1; Luka 3
Ina ia saunia le ala mo le Faaola, sa folafola atu ai e Ioane le Papatiso le tāua o le salamo ma le papatisoga. Sa papatisoina Iesu e Ioane mo le “faataunuuina o mea tonu uma” (Mataio 3:15). Mulimuli ane, a o savali atu le Faaola i tafatafa o le Sami o Kalilaia, sa Ia valaauina Simona (Peteru), Aneterea, Iakopo, ma Ioane e tuua a latou upega ae mulimuli atu ia te Ia. A o faateleina manaoga o Lana galuega, sa faaauau pea ona faaavanoa e Iesu le taimi e tuua ai na o ia ma Lona Tama Faalelagi.
Punaoa Faaopoopo
Scripture Helps: New Testament [Fesoasoani o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou], “Mataio 3; Mareko 1; Luka 3”
Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina atu ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.
Fautuaina o Suesuega Faaletagata Lava Ia
A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au lava sāvali:
-
Suesue le Mataio 3, ma mafaufau pe mafai faapefea e le salamo ma le papatisoga ona faalatalata atili atu i tatou i le Faaola.
-
O e lagonaina le popole? Faitau le Mareko 1:35; Mataio 14:22–23; Luka 6:12 e aoao ai i mea na faia e le Faaola e taulima ai manaoga o le olaga i aso taitasi.
Fesili ma le Fetufaa’iga
Tuu atu se taimi i le vasega e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Mataio 3; Mareko 1; Luka 3.
Aoaoga mo Tomai
O leMataio 3:1–12 ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 3:34–36, 38–40 (Gospel Library) atonu o ni nofoaga aoga e faaaoga ai tomai “Mauaina o le Uiga o Upu ma Fasifuaitau” ma le “Faaaogaina o Aoaoga a Taitai o le Ekalesia e Malamalama ai i Tusitusiga Paia” i Tomai i Suesuega o Tusitusiga Paia.
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai
Iloatino mea e manaomia ona aoaoina e tagata aoga. A o e iloiloina le vaega o “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai” mo lesona taitasi, mafaufau ma le agaga tatalo po o fea o gaoioiga e aoao ai atonu e sili ona talafeagai i au tagata aoga. Saili ia malamalama i tulaga o o latou olaga. Faalogo ma le toto’a i mea latou te faasoa atu ia te oe a o lei amataina, i le taimi o le vasega, ma pe a uma le vasega. Mafaufau po o le a le mea o loo aoao mai e taitai o le Ekalesia. Saili le taitaiga a le Agaga Paia ina ia mafai ona e iloatino mea e sili ona tāua mo au tagata aoga.
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai
E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o le fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.
Mataio 3:1–12; Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 3:34–36, 38–40
E mafai faapefea e le malamalama i le salamo ma le papatisoga ona faaleleia atili ai lo’u olaga?
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faasoa mai uiga eseese e ono i ai i talavou matutua i lo latou nuu e uiga i le salamo ma le papatisoga.
A uma ona vaevae le vasega i ni vaega toalaiti, valaaulia i latou e faaaoga le Mataio 3:1–12; Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 3:34–36, 38–40 e saunia ai se sāvali faagaeetia e fesoasoani ai i se tasi ia iloa le ala e mafai ai e le salamo ma le papatisoga ona faamanuiaina o latou olaga. E mafai ona fesoasoani le pepa e tufa atu lea i tagata aoga a o latou tapenaina a latou sāvali: Pe a manaomia, faailoa atu ni tomai suesue fesootai e pei o le “Mauaina o le Uiga o Upu ma Fasifuaitau” ma le “Faaaogaina o Aoaoga a Taitai o le Ekalesia ia Malamalama ai i Tusitusiga Paia” i Tomai i Suesuega o Tusitusiga Paia.
A uma ua lava se taimi, valaaulia vaega e faasoa mai a latou sāvali e uiga i le salamo ma le papatisoga. Fautuaina i latou e faasoa mai ni aafiaga patino e faatatau i le ala e fesoasoani ai le salamo, papatisoga, ma le papatisoga i le afi (o le meaalofa o le Agaga Paia) ia i tatou ia avea atili e faapei o le Faaola.
Afai e foliga mai e le o mautinoa e tagata aoga le uiga o le fasifuaitau papatisoga i le afi, matamata i le “The Baptism of Fire” (1:41), pe faitau faatasi ma talanoaina le saunoaga lea a Elder David A. Bednar:
Ua poloaiina ma faatonuina i tatou e ola ina ia suia lo tatou natura pa’ū e ala i le mana faapaiaina o le Agaga Paia. Na aoao mai Peresitene Marion G. Romney e faapea, o le papatisoga a le Agaga Paia e ‘faaliliuina ai i [tatou] mai le faalelalolagi i le faaleagaga. Na te faamama, faamalolo, ma faaatoatoa le agaga. … Ina ia maua [lenei papatisoga i le afi] o le faamamāina lea o ofu o le tagata i le toto togiola o Iesu Keriso” (Learning for the Eternities, comp. George J. Romney [1977], 133; tagai foi 3 Nifae 27:19–20).
O lea, pe a tatou toe fanauina ma taumafai ia maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou, e faapaiaina ma faamamāina o tatou agaga e le Agaga Paia e faapei ona faia e le afi (tagai 2 Nifae 31:13–14, 17). I le iuga, e tatau ona tatou tutū ma le lē pona i luma o le Atua. (“O Lima Mama ma se Loto Mama,” Liahona, Nov. 2007, 81)
Tuu atu i tagata aoga ni nai minute e toe manatunatu ai i o latou uiga faaalia agai i le salamo ma le papatisoga. Pe e mafai foi ona latou faamaumauina mea e mafai ona latou faia e valaaulia atoatoa ai le faatosinaga faapaiaina a le Agaga Paia.
Mataio 3:13–17
O a ni mea e mafai ona ou aoao mai e uiga i le Faaola mai Lona papatisoga?
E mafai ona e faasoa atu le ata faataitai lenei:
Ua talosagaina oe e aoao atu se vasega a le autalavou i le Aoga Sa e uiga i le papatisoga. Ina ua faitau le vasega e uiga i le papatisoga o le Faaola, sa fesili se tasi o alii talavou, “Sa ou faapea o Iesu sa atoatoa. Aisea sa manaomia ai ona papatisoina o Ia?”
Fai atu i ni nai tagata aoga e faasoa mai pe faapefea ona latou tali atu i le alii talavou. Ona faitau faatasi lea o le Mataio 3:13–15, ma vaavaai pe na faapefea ona faamatala e le Faaola Lana mafuaaga o le manao ia Ioane e papatiso o Ia.
E mafai ona e tusia le faamatalaga lē uma lenei i luga o le laupapa: E ala i Lona papatisoga, na faataunuu ai e Iesu Keriso le amiotonu uma e ala i le … Ona valaaulia lea o tagata aoga e talanoa puupuu i paga pe faapefea ona latou faaumaina le fuaiupu.
Valaaulia paga o tagata aoga e faitau faatasi le 2 Nifae 31:4–9 e iloa ai mea na aoao atu e Nifae e uiga i auala na faataunuu ai e Iesu le amiotonu uma e ala i le papatisoina. (Atonu latou te faailoa mai nisi o auala nei e fai ai se faamatalaga atoa: E ala i Lona papatisoga, na faataunuu ai e Iesu Keriso le amiotonu uma e ala i le faia o se faataitaiga. E ala i Lona papatisoga, na faataunuuina ai e Iesu Keriso le amiotonu uma e ala i le faaali atu o le faitotoa lea tatou te ulu atu ai i le ala o feagaiga i le malo selesitila. E ala i Lona papatisoga, na faataunuuina ai e Iesu Keriso le amiotonu uma e ala i le gauai atu ma le lotomaualalo i le finagalo o le Tama Faalelagi. E ala i Lona papatisoga, na faataunuuina ai e Iesu Keriso le amiotonu uma e ala i le faaali atu o le a Ia usiusitai i poloaiga.)
Ina ia fesoasoani e faalolotoina le talanoaga a tagata aoga, e mafai ona e fai atu se tasi po o le lua o fesili nei:
-
O a ni mea ua e aoao i ai e uiga i le ituaiga o tagata e iai Iesu Keriso mai Lona papatisoga?
-
E mafai faapefea ona e faaauau pea ona mulimuli i le faataitaiga a le Faaola pe faataitai atili i Lona ituaiga tagata?
E mafai e tagata aoga ona faasoa mai mea na sili ona faagaeetia ai i latou i aso nei e uiga ia Iesu Keriso ma Lona papatisoga. Pe e mafai foi ona e valaaulia i latou e manatua o latou lava papatisoga a o latou matamata i le “Baptism” (3:13).
Manatua: E faalagolago i manaoga o tagata aoga, e mafai ona e faaaluina ni nai minute e talanoaina ai pe faapefea e le papatisoga a Iesu Keriso ona faapupula mai ai o le AigaAtua e aofia ai ni tagata mavaevae se toatolu. Faaali le vitio “O Le Papatisoga o Iesu” (3:10) pe toe faamanatu le Mataio 3:13–17, ma valaaulia tagata aoga e vaavaai pe o faapefea ona faailoa manino mai sui taitasi o le AigaAtua i lenei mea na tupu (tagai foi Ioane 17:1, 21–22; Galuega 7:55–56; Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:22–23; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:17).
Mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei mai ia Peresitene Jeffrey R. Holland:
Tatou te folafola atu o loo faamaonia mai i tusitusiga paia o le Tama, o le Alo ma le Agaga Paia o ni peresona mavaevae, o ni tagata paia e toatolu, ma ia tagai i faataitaiga manino ma le sao e pei o le Tatalo Faapuluvaga maoa’e a le Faaola lea sa faatoa ta’ua … , o Lona papatisoga i aao o Ioane, o le mea na tupu i le Mauga o Liua, ma le faamaturoina o Setefano—ua na o le fa ua ta’u atu. (“The Only True God and Jesus Christ Whom He Hath Sent,: Liahona, Nov. 2007, 41)
Mareko 1:35
O le a se mea e mafai ona ou aoao mai le faataitaiga a le Faaola e mafai ona fesoasoani ia te a’u e taulima ai lo’u popole?
E mafai ona e fai atu i tagata aoga e faauma le iloiloga lenei o le tagata lava ia.
Faatulaga oe lava i se fua o le 1 i le 5 (1 = matua le ioeina; 5 = ioe malosi):
-
E masani ona ou lagona le popole ona o le pisi o lo’u olaga.
-
E masani ona ou lagona le popole ona o le galuega, aoga, po o tiutetauave o le Ekalesia.
-
E masani ona ou lagona le popole ona o sootaga.
-
E masani ona ou lagona le lelavā ma le vaivai ona o tulaga atuatuvale.
A uma ona faia e tagata aoga le iloiloga faaletagata lava ia, talanoa puupuu i luitau e mafai ona oo mai ona o le lagona popole, lelavā, ma le vaivai.
Faailoa atu a o tuputupu a’e le lauiloa o le Faaola, sa Ia lagonaina moni lava le faateleina o le mamafa o Lana galuega a o lolofi atu tagata ia te Ia. E mafai e tagata aoga ona galulue i ni vaega toalaiti ma faamae’a le siata lenei e iloa ai se mea na faia e le Faaola a o faateleina manaoga o Lana galuega.
|
Faataitaiga o Manaoga na Tuu i luga o le Faaola |
O le Tali a le Faaola |
O le Sāvali mo A’u |
|---|---|---|
Faataitaiga o Manaoga na Tuu i luga o le Faaola E toatele tagata na o mai ina ia faamaloloina e le Faaola (tagai Mareko 1:27–34). | O le Tali a le Faaola Mareko 1:35; tagai foi i le Luka 5:16 | |
Faataitaiga o Manaoga na Tuu i luga o le Faaola Na iloa e Iesu le maliu o Ioane le Papatiso ma fafagaina tagata e lima afe (tagai i le Mataio 14:1–21). | O le Tali a le Faaola Mataio 14:13, 22–23; tagai foi i le Mareko 6:46 | |
Faataitaiga o Manaoga na Tuu i luga o le Faaola Sa taumafai le au tusiupu ma le au Faresaio e maileia le Faaola. Sa Ia faamalolo i le Sapati ma saunia e valaau Ana Aposetolo e Toasefululua (tagai Luka 6:1–16). | O le Tali a le Faaola Luka 6:12 |
Valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea na faia e le Faaola i nei tulaga faigata ma pe mafai faapefea ona faatatau lenei filifiliga ia i latou.
E mafai ona e faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene M. Russell Ballard:
O Iesu, o la tatou faataitaiga, sa masani ona “maliu ia i le mea tuufua, ua tatalo ai” (Luka 5:16). E tatau ona tatou faia lea lava mea e tasi i lea taimi ma lea taimi e toe faafou ai i tatou lava faaleagaga e pei ona sa faia e le Faaola. (“Keeping Life’s Demands in Balance,” Ensign, Me 1987, 14)
Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faaaoga le faataitaiga a le Faaola i o latou olaga, e mafai ona e fai atu fesili e pei o nei:
-
E mafai faapefea ona faamanuiaina oe e ala i le faaavanoaina o se taimi e tuua ai na o oe ma le Tama Faalelagi? (Atonu e faailoa mai e tagata aoga se mataupu faavae e pei o lenei: E mafai ona toe faafouina faaleagaga i tatou a o tatou sailia le taimi na o i tatou ma le Tama Faalelagi.)
-
O fea e te alu i ai, po o fea e mafai ona e alu i ai, ina ia tuua na o oe ma le Atua? O le a se eseesega na faia, po o le a foi se eseesega e mafai ona faia e lena nofoaga?
Mafaufau e matamata i le “Increase Energy” (2:36).
Tuu atu i tagata aoga ni nai minute e iloilo ai le sailiiliga i le amataga o lenei gaoioiga e aoao ai ma mafaufau i mea latou te popole, vaivai, ma lelavavā ai. Fautuaina i latou e mafaufau loloto i mea e mafai ona latou faia e tu’eese ai e lē aunoa se taimi e tuua ai na o i latou ma le Tama Faalelagi. Mafaufau pe mafai faapefea ona e tulitataoina ma tuu atu i tagata aoga e lipoti mai o latou aafiaga i le isi vasega e sosoo ai.
Ina ia faaiu, e mafai ona e kiina le vitio o le usuina e Sissel o le “Slow Down” (6:06) faatasi ma le Aufaipese a le Tapeneko ma le Faaili i le Lotoa o le Malumalu.