Kosi o Tusitusiga Paia
Mataio 4; Luka 4–5


“Mataio 4; Luka 4–5,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)

Ua faitau e Iesu tusitusiga paia i le sunako i Nasareta

Mataio 4; Luka 4–5

Sa faatoilalo e Iesu Keriso ia faaosoosoga a Satani i le vao. Sa Ia toe foi i Lona nuu moni o Nasareta ae sa teena ina ua uma ona Ia folafola atu o Ia lava o le Mesia. Sa femaliuai Iesu i Kalilaia, e talai atu ma faamalolo. O taumafaiga agaalofa a le Faaola na siitia ai tagata mai aafiaga lē lelei o agaga leaga, faama’i, ma le agasala.

Punaoa Faaopoopo

Scripture Helps: New Testament [Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou], “Mataio 4; Luka 4–5

Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.

aikona o suesuega
Fautuaina o Suesuega Faaletagata Lava Ia

A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au lava sāvali:

  • E tofu uma i tatou ma faaosoosoga e luitauina ai i tatou. Faitau le Mataio 4:1–11, ma mafaufau po o le a se mea e mafai ona e aoao mai i le Faaola e uiga i le teenaina o faaosoosoga.

  • O faapefea ona valaaulia oe e le Alii e mulimuli atu ia te Ia? Faitau e uiga i le Faaola o loo valaauliaina tagata e mulimuli ia te Ia i le Mataio 4:18–22, ma mafaufau loloto pe na faapefea ona e tali atu i Ana valaaulia.

  • O a ni auala e te manaomia ai le mana faamalolo a le Alii i lou olaga? Faitau le Luka 5:17–26, ona matamata lea o le “The Wounded Soul Shall Be Healed” (5:46) ma mafaufau i auala e mafai ona fesoasoani ai le Faaola ia te oe ina ia faamaloloina.

    5:45
  • Mo se aso e tasi, tusifaamaumau faailoga [labels] e te faaaogaina e faamatala ai oe lava ma isi. Faitau le Luka 5:27–32, ma mafaufau pe mafai faapefea e nisi o faailoga [labels] ona taofia i tatou mai le faalatalata atili atu i le Faaola.

aikona o le talanoa
Fesili ma Fetufaa’iga

Tuu atu se taimi tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Mataio 4; Luka 4–5.

aikona o aoaoga mo tomai
Aoaoga mo Tomai

O leMataio 4:1–11 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Faaaogaina o Tusitusiga Paia o le Toefuataiga ia Malamalama ai i le Tusi Paia” i le Tomai o le Suesuega o Tusitusiga Paia. E mafai foi ona e faaaogaina le tomai o le “Mauaina o le Uiga o Upu ma Fasifuaitau” i le Tomai o le Suesuega o Tusitusiga Paia pe a suesueina le Luka 4:16–32.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o le fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.

Mataio 4:1–11

O le a se mea e mafai ona ou aoao mai le Faaola e uiga i le tetee atu i faaosoosoga?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau e uiga i faaosoosoga o loo latou feagai i le taimi nei. Ona tuu atu lea i tagata aoga se taimi e manatunatu ai pe o faapefea ona aafia o latou olaga i na faaosoosoga.

  • Aisea e tāua ai mo i tatou le malamalama faapea na oo foi Iesu Keriso i ia ituaiga o faaosoosoga o loo tatou feagai ai i nei aso? (tagai i le Eperu 2:17–18; 4:15–16).

Faamatala atu e faapea o le Mataio 4:1–11, faatasi ai ma le Faaliliuga a Iosefa Samita o nei fuaiupu, ua ofoina mai ai ia i tatou ni lesona tāua mai le soifuaga o le Faaola e uiga i le ala e tetee atu ai i faaosoosoga. (Afai e manaomia, faaali i le vasega pe faapefea ona maua le Mataio 4 i le Faaopoopoga o le Faaliliuga a Iosefa Samita i le Fesoasoaniga mo Suesuega i le Gospel Library [tagai “Using Restoration Scripture to Understand the Bible” i le Tomai o le Suesuega o Tusitusiga Paia].)

Valaaulia tagata aoga e suesue le Mataio 4:1–11 ma fuaiupu e faatatau i ai i le Faaliliuga a Iosefa Samita, ma vaavaai pe mafai faapefea e le mulimuli i le faataitaiga a le Faaola ona faateleina lo tatou tomai e tetee atu ai i faaosoosoga. A uma ona tuu atu se taimi mo suesuega faaletagata lava ia, mafaufau e faaali atu fesili nei ma valaaulia tagata aoga e talanoaina i ni vaega toalaiti:

  • Na faapefea e le Faaliliuga a Iosefa Samita o nei fuaiupu ona tosina ai lou malamalama i le aafiaga o le Faaola?

  • Na faapefea ona saili Satani e faaosooso le Faaola?

  • O le a le mea na fai e Iesu e teena ai faaosoosoga a Satani?

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina mai i a latou talanoaga faalevaega. E mafai ona e tusia o latou manatu i luga o le laupapa. O fesili e pei o nei e mafai ona fesoasoani e faaloloto ai lo latou aoaoina:

  • O faapefea ona faaaoga e Satani nei lava metotia e tasi i o tatou aso?

  • Na faapefea e le mulimuli i le faataitaiga a le Faaola ona fesoasoani ia te oe e tetee atu ai i faaosoosoga? (Uunaia tagata aoga e faasoa mai ni aafiaga mai o latou lava olaga.)

Mafaufau e faauma la outou talanoaga e ala i le matamata i le “Temptation Fades as We Seek Christ in Every Thought” (2:57).

2:58

Valaaulia tagata aoga e tusifaamaumau se mea e mafai ona latou faia i lenei vaiaso e faateleina ai lo latou gafatia e tetee atu ai i faaosoosoga.

Anomea e Tuu i le Faitalia e Talanoaina ai le Masalosalo o le Tagata Lava Ia

Afai e tauivi nisi o tagata aoga ma le masalosalo o le tagata ia te ia lava, mafaufau e faaaofia ai anomea nei o se vaega o le lesona.

  • Na faapefea ona taumafai Satani e faatupu le masalosalo i le misiona paia a le Faaola? (tagai Mataio 4:3, 6; tagai foi Mataio 27:40).

Mafaufau e faitau faatasi le saunoaga lenei a Elder Hugo Montoya:

Elder Hugo Montoya

Na faaosoosoina e le tiapolo le Faaola e ala i le faamasalosalo i Lona paia. Sa ia faaaogaina le fuaitau o le aiaiga “Afai o oe le Alo o le Atua.” …

O le talanoaga lenei i le va o Iesu Keriso ma Satani ua tatou maua ai se manatu manino i le ala e faaosooso ai i tatou e le fili ina ia tuu masalosaloga leaga i o tatou loto ma mafaufau. (“Overcoming the Danger of Doubt,” Ensign, Iuni 2017, 46)

  • E faapefea ona saili Satani ia e masalosalo i lou faasinomaga o se atalii/afafine o le Atua?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le Faaola e uiga i le tetee atu i taumafaiga a Satani e tuu le masalosalo i o tatou loto ma mafaufau? O le a se mea na sili ona fesoasoani ia te oe e tetee atu ai i faaosoosoga a Satani e masalosalo i lou faasinomaga moni?

Mafaufau e faitau ma talanoaina i le vasega le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson:

Peresitene Russell M. Nelson

Ou te talitonu ana faapea o loo fetalai tuusa’o atu le Alii ia te oe i le po nei, o le mea muamua lava Na te faamautinoa ua e malamalama i ai o lou faasinomaga moni. A’u uo pele, o outou moni lava o fanau agaga a le Atua. Sa outou pepese lava i lenei upumoni talu ina outou iloa upu o le “O A’u o se Atalii o le Atua.” Ae pe ua tusia ea lena upumoni e faavavau i lou loto? Pe na laveaiina ea oe e lenei upumoni ina ua oulua fetaiai ma se faaosoosoga? (“Filifiliga mo le Faavavau” [faigalotu i le lalolagi atoa mo le autalavou matutua, Me 15, 2022], Gospel Library).

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Mataio 4:18–22

O le a se mea e ono manaomia ona ou ositaulagaina emulimuli atoatoa atili ai i le Faaola?

E mafai ona outou talanoaina puupuu ni auala eseese e mafai ai e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ona tuuina mai ni valaaulia ia i tatou. Ona faaali atu lea ma fai atu i tagata aoga e mafaufau loloto i fesili nei:

  • O a valaaulia ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te a’u?

  • O faapefea ona ou tali atu i nei valaaulia?

A uma ona tuu atu i tagata aoga se taimi e tomanatu filemu ai, valaaulia tagata aoga e faitau le Mataio 4:18–22 pe matamata le “Follow Me, and I Will Make You Fishers of Men” (1:55). Fautuaina i latou e vaavaai pe na faapefea ona tali atu Peteru, Aneterea, Iakopo, ma Ioane i le valaaulia a le Faaola. (Manatua: O le Tuua loa lea o lona uiga o le faatino vave loa, e aunoa ma le faatuai.)

1:56
  • Aisea atonu na faigata ai i nei alii ona tuua a latou upega?

Mafaufau e talanoaina le saunoaga lenei a Elder Joseph B. Wirthlin, o lē na faailoaina upega a le au soo o se faamatalaga faafaatusa:

Elder Joseph B. Wirthlin

O upega e tele lava ina faauigaina o ni fuafuaga ia mo le pu’eina o se mea. I se isi manatu e sili atu ona tāua, e mafai ona tatou faauigaina se upega i soo se mea lea e toso ese maia pe taofia ai i tatou mai le mulimuli atu i le valaau a Iesu Keriso, le Alo o le Atua soifua.

O upega i lenei anotala e mafai ona avea ma a tatou galuega, o a tatou mausa, o mea tatou te fiafia i ai, ma e sili ai i lo mea uma, o tatou faaosoosoga ma agasala. Pe a faapuupuu, o se upega o soo se mea lea e mafai ona toso ese mai ai i tatou mai le mafutaga ma lo tatou Tama Faalelagi po o Lana Ekalesia ua toefuataiina. (“Mulimuli Mai Ia te A’u,” Liahona, Iulai 2002, 15)

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le mulimuli i le Faaola mai faatinoga a Peteru, Aneterea, Iakopo, ma Ioane? (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai se upumoni e pei o lenei: E tatau ona tatou naunau e faia ni osigataulaga ma tuu a tatou “upega” pe afai tatou te mananao e mulimuli i le Faaola.)

  • O a nisi o faataitaiga o “upega” e mafai ona talosagaina i tatou e lafoai ina ia mulimuli ai i le Faaola? Aisea e mafai ai ona faigata ona tuua a tatou “upega” pe a valaau mai le Faaola?

Tuu atu i tagata aoga se taimi e mafaufau loloto ai i se “upega” atonu e finagalo le Faaola latou te lafoai ina ia mafai ai ona latou mulimuli atoatoa ia te Ia. Mafaufau e faaali atu le “Your Day for a Mission” (3:31), lea o loo faasoa mai ai le tala ia Sid Going, o lē na lafoaia se mea na tāua ia te ia e mulimuli ai i le Alii. Ona valaaulia lea o tagata aoga e mafaufau e uiga i le mea na tuua e Sid e auauna atu ai i se misiona.

3:32

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Luka 4:16–32

E mafai faapefea e le Mesia ona faamalolo ma fesoasoani ia te a’u?

E mafai ona e amataina le vaega lenei o le talanoaga e ala i le faaali atu ma valaaulia tagata aoga e talanoaina faatasi fesili nei:

  • E faapefea ona e faamatala atu le misiona paia a le Faaola i se tamaititi fitu tausaga le matua? O le a se mea o le a e ta’u atu ia te ia e uiga i le mafuaaga e tāua ai le misiona a le Faaola ia te oe?

Mafaufau e faaali atu le ata o loo avatu i le lesona. Faamatala atu a o faitau mai upu a Isaia i tagata Iutaia i le sunako i Lona nuu o Nasareta, sa fofogaina ai e Iesu Lana misiona paia.

Iesu o loo aoao atu i totonu o le sunako

Valaaulia tagata aoga e faitau le Luka 4:16–22 pe matamata i le “ Jesus Declares He is the Messiah ” (mai le taimi 0:00 i le 2:12), ma vaavaai mo mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le misiona paia a le Faaola.

3:24
  • O le a le mea ua aoao mai e le fuaiupu 18 ia i tatou e uiga i le misiona paia a Iesu? (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai le upumoni e faapea Na faauuina e le Tama Faalelagi Iesu e folafola atu le talalelei i e matitiva, faamalolo i e loto momomo, talai le saolotoga i le tafeaga, faapupula i e ua tauaso, ma faasaoloto i latou o e ua sauāina.)

E mafai e tagata aoga ona filifili se tasi o upu po o fasifuaitau e faamatala ai le misiona a le Alii e sili ona latou fiafia i ai. Ona mafai lea ona latou faaaogaina se lolomifefiloi, o le vaega o le Define i le Gospel Library, vaefaamatalaga, o le Taiala i Tusitusiga Paia, po o le Bible Dictionary e aoao atili ai e uiga i ai (tagai “Mauaina o le Uiga o Upu ma Fasifuaitau,” Tomai o le Suesuega o Tusitusiga Paia mo nisi faamatalaga i lenei autu e aoao ai).

Ina ia faataitai lenei tomai, e mafai ona e alu i le Taiala i Tusitusiga Paia ma faitau le faamatalaga mo le “O Lē Ua Faauuina” e aoao ai pe faapefea ona faatatau le “faauuina” ia Iesu Keriso.

A uma ona tuu atu i tagata aoga se taimi e suesue ai, valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou aoaoina e uiga i le upu po o le fasifuaitau na latou filifilia. A o latou faasoa mai, e mafai ona e tuuina i totonu a latou upu po o fasifuaitau i se tasi pe sili atu foi o fesili nei:

  • E faapefea e Iesu ona i o tatou aso? (Faataitaiga: E faapefea e Iesu ona faasaoloto i latou ua sauāina i o tatou aso?)

  • O anafea na e molimauina ai le Faaola ?

  • E mafai faapefea ona faamanuiaina oe i le gafatia o le Faaola e ?

Ina ia faamamafa atu pe faapefea ona fesootai matafaioi a le Faaola ia i tatou i aso nei, mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Gerrit W. Gong:

Elder Gerrit W. Gong

O loo soifua o Ia—e le gata i lena taimi, ae o le taimi nei, e le mo na o nisi, ae mo i tatou uma. Na afio mai o Ia ma e afio mai e faamalolo i e loto momomo, e talai le saolotoga i le tafeaga, ia pupula mata o e tauaso, ma tuu saoloto i e ua sauāina. [Tagai i le Luka 4:18.] O i tatou uma lava na. O Ana folafolaga togiola e faatatau, po o le a lava lo tatou taimi ua tuanai, lo tatou taimi nei, po o ni o tatou popolega o le lumanai. (“Osana ma Aleluia—O Le Iesu Keriso Soifua: O Le Fatu lea o le Toefuataiga ma le Eseta,” Liahona, Me 2020, 53)

Valaaulia tagata aoga e filifili se tasi o “folafolaga togiola” a le Faaola o loo i ai se uiga faapitoa ia i latou. Tuu atu se taimi mo tagata aoga e tusifaamaumau ai o latou manatu ma uunaiga e uiga i ai.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Luka 5:17–26

E mafai moni e le Faaola ona faamagalo a’u?

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai

Faaaogaina Lelei o ala o faasalalauga O ata ma vitio e mafai ona fesoasoani i tagata aoao e malamalama atili ai i tusitusiga paia ma le auala e faaaoga ai upumoni o le talalelei. E mafai e ala o faasalalauga ona pa’i atu i mafaufau ma loto i ni auala e ese mai le upu tusitusia; e mafai ona fesoasoani i tagata aoao e fesootai i vaega e lē mavaaia o le talalelei. Pe a faaaogaina ala o faasalalauga, ia mautinoa e faaleleia ai le aoaoina ma e lē faalavelaveina ai.

o uo o loo tuutuu ifo i lalo se tagata supa mai le taualuga

E faalagolago i le poto ma le malamalama o au tagata aoga, e mafai ona e faia se tasi o mea nei: (1) faaali atu le ata o loo i le lesona ma fai i se tagata e aotele mai le tala i le tagata supa (tagata pipili), (2) faaali atu le ata ma faitau faatasi le Luka 5:17–26, po o le (3) matamata i le “Jesus Forgives Sins and Heals a Man Stricken with Palsy” (2:57).

  • Na faapefea ona faamalolo e le Faaola lenei tagata? (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai se upumoni e talitutusa ma lenei: Ua ia Iesu Keriso le mana e faamalolo ai i tatou mai o tatou luitau faaletino ma faamagalo i tatou i a tatou agasala.)

  • Aisea e tāua ai le malamalama e finagalo le Faaola e faamalolo i tatou i le faaletino ma le faaleagaga?

Mafaufau e faitau faatasi le saunoaga lenei a Elder Craig A. Cardon:

Elder Craig A. Cardon

Sa silafia e le Faaola e toatele tagata sa mulimuli ia te Ia ona o Ana vavega ofoofogia. …

Ae i le alii ma’i supa lenei, sa filifili le Alii e tuu atu le faamaoniga i le au soo ma i latou sa le’i talitonu i Lana matafaioi tulaga ese o le Faaola o le lalolagi. …

E ala mai i lenei faamalologa ofoofogia faaletino, sa faamautuina ai e le Faaola ia i tatou uma lenei upumoni faaleagaga e lē i’u ma ua sili ona mamana: e faamagalo e le Atalii o le Tagata ia agasala! (“E Finagalo le Faaola e Faamagalo Atu,” Liahona, Me 2013, 15)

Valaaulia tagata aoga e tusifaamaumau soo se uunaiga e oo mai a o latou mafaufau loloto pe aisea ua avea ai le faamagaloga o agasala o se “upumoni faaleagaga e sili atu ona mamana” nai lo o “faamalologa faaletino faavavega” a le Alii. E mafai foi ona latou tomanatu i lo latou lava faatuatua i le gafatia e le Alii ona faamalolo ma faamagalo i latou.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i nei upumoni, fuafua e fesili atu:

  • O le a se mea ua e iloa e uiga i le mana o le Faaola e faamalolo ma faamagalo ai i tatou? (E mafai ona outou matamata i le “The Savior Wants to Forgive” (5:50), lea e aofia ai upu mai le lauga a Elder Cardon.)

    5:50
  • O le a se mea e te faia po o le a se mea e mafai ona e faia e faaali atu ai i le Alii lou manao ia maua le mana faamalolo o le faamagaloga?

Gaoioiga Faaopoopo e Aoao ai e Tuu i le Faitalia

I le faaaogaina o le ata po o le vitio o loo faasino i ai i le amataga o lenei vaega, valaaulia tagata aoga e taulai atu po o le a le matafaioi na faatino e uo a le tagata pipili. Faitau faatasi le Luka 5:18–20, ona talanoa lea po o a mea e mafai e a latou amioga ona aoao ai i tatou e uiga i le faatuatua ia Keriso.

  • O anafea na fesoasoani ai amioga a se tasi e faalatalata atili atu ai oe i le Faaola?

  • O ai e mafai ona e fesoasoani e faalatalata atili atu i le Faaola? E faapefea ona e fesoasoani atu ia i latou? (Mafaufau e tuu atu i tagata aoga se taimi e tusifaamaumau ai o latou manatu ma se fuafuaga e faatino.)

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Luka 5:27–32

E mafai faapefea e faailoga i nisi taimi ona faauigaese le ala e finagalo le Faaola ou te vaai ai ia te a’u lava ia ma isi?

Faamatala atu e masani ona faaaoga e tagata faailoga ma faailoaga e faamatala ai i latou lava po o isi. Tuu atu le pepa e tufa atu o “Faailoga” [Labels] ma fai atu i tagata aoga taitasi e faatumu.

Pepa e tufa atu o Faailoga [Labels]

Valaaulia tagata aoga e faitau le Luka 5:27–30 ma vaavaai mo faailoga o loo faaaoga i lenei fuaitau.

  • O le a le mea na faamatala mai e faailoga o “telona ma tagata agasala”? (tagai “Luka 5:27–30. Aisea na inosia ai telona e tagata Iutaia?” i le Scripture Helps: New Testament [Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou] mo nisi faamatalaga).

  • Aisea na faitio ai le au tusiupu ma le au Faresaio ia Iesu i le talisua faatasi ma le au telona ma e agasala?

  • O le a le mea o loo faaataata mai i faailoga e te faaaogaina e faamatala ai oe lava ma isi? (E mafai e tagata aoga ona iloilo mea na latou tusia i le siata.) E ono aafia faapefea oe po o i latou o siomia oe i nisi o nei faailoga? O a auala e mafai ona e faaaogaina e aveese ai faailoga lē lelei pe taufaasese mai lou olaga? (Atonu e te manao e tuu atu i tagata aoga se taimi e tusifaamaumau ai mea o le a latou faia.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia mafaufau loloto atili e uiga i faamatalaga latou te faaaogaina, e mafai ona e faitau pe matamata faatasi i le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson (mai le taimi 17:33 i le 19:09):

31:24
Peresitene Russell M. Nelson

E fiafia le fili i faailoga ona latou te vaeluaina i tatou ma faatapulaa le auala tatou te mafaufau ai e uiga ia i tatou lava ia ma i le tasi ma le isi. E faanoanoa tele pe a tatou faamamaluina faailoga e sili atu i lo tatou faamamaluina o le tasi ma le isi.

O faailoga e mafai ona taitai atu ai i le faamasino atu ma le ita. Soo se sauaga po o le faailogalanu i se isi tagata ona o le tagatanuu, ituaiga, tulaga faaleitupa, itupa, faailoga faaleaoaoga, aganuu, po o isi mea tāua ua faailoga ai, e tausuai lea i lo tatou Māta’isau! O se uiga pa’a’ā faapena e mafua ai ona tatou ola i lalo ifo o lo tatou tulaga o ni Ona atalii ma afafine o le feagaiga!

O le mea moni, o loo i ai ni faailoga eseese atonu e tāua tele ia te outou. Faamolemole aua ne’i malamalama sese mai ia te a’u. Ou te le o fai atu o isi faailoga ma suafa e iloa ai e lē tāua. E faigofie lava la’u tala e leai se faailoga e tatau ona aveesea, suitulaga, pe faamuamua foi i loo nei faailoga tumau e tolu: “atalii/afafine o le Atua,” “tama o le feagaiga,” ma le “soo o Iesu Keriso.” (“Filifiliga mo le Faavavau,” Gospel Library)

Fuafua e toe faamanatu faatasi ma tagata aoga le Luka 5:29–32, ma vaavaai mo le sāvali o le faamoemoe a le Faaola mo tagata uma.

  • E mafai faapefea e le upumoni e faapea, E auauna atu Iesu Keriso ia i latou uma o e manaomia ona faamaloloina fesoasoani ia i latou o e lagonaina le faailogaina, ta’uta’ua, po o le lē agavaa?

  • Aisea na tāua ai lenei upumoni mo le au tusiupu ma le au Faresaio e pei ona sa i ai mo telona ma tagata agasala? O le a le fesootaiga o i ai i lenei upumoni mo oe? (Afai e manaomia, e mafai ona e faitauina le Roma 3:23 ma le 1 Ioane 1:8.)

E mafai ona faaiu e ala i le faasoa atu o lau molimau i lo tatou manaomia ona faamaloloina ma maua le fesoasoani mai ia Iesu Keriso, le Fomai Sili.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”