Kosi o Tusitusiga Paia
Mataio 11–12; Luka 11


“Mataio 11–12; Luka 11,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)

ata tioata o tagata o loo ō mai i le Faaola, o loo i ai i le Nofoaga Autu mo Tagata Asiasi i le Malumalu o Roma i Italia

Mataio 11–12; Luka 11

A o aoao atu ma faamalolo atu Iesu i Kalilaia, sa Ia molimau mai na auina atu Ioane le Papatiso e saunia le ala i Ona luma. Na folafola mai e le Faaola le malologa i tagata uma o e o mai ia te Ia, ulu atu i se sootaga o le feagaiga ma Ia, ma aoao e uiga ia te Ia. Sa ia tali atu foi i aoaoga sese mai le au Faresaio i le faamalamalama atu faapea o se malo e fevaevaea’i ia te ia lava o le a pa’ū ma o a tatou upu e atagia mai ai mea o i o tatou loto.

Punaoa Faaopoopo

Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou, ‟Mataio 11–12; Luka 11

O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.

aikona o suesuega
Fautuaina o Suesuega Faaletagata Lava Ia

A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:

  • Faitau le Mataio 11:7–10, ma mafaufau po o le a le mea na avea ai Ioane le Papatiso ma perofeta maoa’e faapena. Mafaufau loloto po o le a le matafaioi a le perofeta soifua a le Alii o loo faia i lou olaga.

  • Mafaufau i se taimi na manaomia ai ona e malolo pe lagonaina le filemu sili atu i lou olaga. A o e faitauina le Mataio 11:28–30, o le a se mea ua e aoaoina e uiga i le auala e mafai ona e maua ai se faamanuiaga faapena? E mafai ona e suesue i mea na fai mai ai taitai o le Ekalesia e uiga i lenei fuaitau o mau ma sau saunia e faasoa mai mea na e aoaoina.

  • Faitau le Mataio 12:22–30, ma mafaufau i upu a le Faaola, “O se le ‘au ia te au, e ‘au ese lea ia te au” (fuaiupu 30). O le a le uiga ia te oe o le, ia ‘au ma le Faaola?

aikona o talanoaga
Fesili ma Fetufaa’iga

Tuu atu se taimi mo tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Mataio 11–12; Luka 11.

aikona o aoaoga mo tomai
Aoaoga mo Tomai

Mataio 11:2–15 ma le Mataio 11:28–30 atonu o ni nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai “Faaaogaina o Aoaoga a Taitai o le Ekalesia e Malamalama ai i Tusitusiga Paia” i le Tomai i le Suesueina o Tusitusiga Paia.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o le fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.

Mataio 11:2–15

Aisea e tatau ai ona ou sailia perofeta a le Alii?

E mafai ona e faaali atu se ata o Ioane le Papatiso mai le Fesoasoaniga a Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou ma faamatala atu a o faafalepuipuiina o ia e Herota, sa faaāuāu pea ona manatu ona soo ia te ia o se perofeta. Na auina atu e Ioane ni ona soo se to’alua e fesili atu iā Iesu.

Faitau faatasi le Mataio 11:2–6, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu Iesu i soo o Ioane le Papatiso.

  • Ua uma ona i ai se molimau a Ioane po o ai Iesu (tagai Mataio 3:13–17; Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:11, 15). Aiseā la atonu na auina atu ai e Ioane ona soo e fesili pe o Iesu o le Mesia folafolaina?

  • O le a se mea ua aoao mai e faatinoga a Ioane ia i tatou e uiga i le matafaioi a perofeta? (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai le upumoni lea e faasino i tatou e perofeta i le Faaola.)

  • O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Faaola mai Ana perofeta? Na faapefea ona latou faasino atu oe ia te Ia?

Faamalamalama atu i tagata aoga ina ua mavae le malaga ese atu o soo o Ioane le Papatiso, sa tuuina atu e Iesu se saafiafiga matagofie ia Ioane. Valaaulia tagata aoga e faitau le Mataio 11:7–15 e aoao ai mea na aoao mai e Iesu e uiga ia Ioane.

Afai e manaomia, faasino atu o Ioane o le avefeau na valoia o le na saunia le ala mo tagata e talia ai Iesu Keriso (tagai i le fuaiupu 10). E mafai ona e faaali atu se upumoni e pei o lenei: E saunia i tatou e perofeta e talia Iesu Keriso.)

Mafaufau e faasoa atu saunoaga nei a Elder Neil L. Andersen ma Sister Carol F. McConkie:

Elder Neil L. Andersen

… Ua ou iloa ai a ou suesueina ma le agaga tatalo ia upu a le perofeta a le Atua ma faaogatusaina faaleagaga, ma le faaeteete, ma le onosai lo’u loto i ana aoaoga musuia, e faateleina lava i taimi uma lo’u faatuatua i le Alii o Iesu Keriso. (“O Le Perofeta a le Atua,” Liahona, Me 2018, 26)

Carol F. McConkie

[Perofeta] latou te faia mea uma i le suafa o Iesu Keriso. I a latou upu tatou te faalogoina ai le siufofoga o le Alii ma e tatou te lagona ai le alofa o le Faaola. (‟Ola e Tusa ma Upu a Perofeta,” Liahona, Nov. 2014, 77)

E mafai ona e faataitaia le tomai “Faaaogaina o Aoaoga a Taitai o le Ekalesia ia Malamalama i Tusitusiga Paia” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia e ala i le valaauliaina o tagata aoga e sue se faataitaiga mai se lauga lata mai nei o le konafesi aoao e uiga i se perofeta o faasino atua i tatou pe saunia i tatou e talia Iesu Keriso. Ona valaaulia lea o tagata aoga e faasoa mai faataitaiga latou te maua i ni vaega toalaiti.

E mafai foi ona e tuuina atu i tagata aoga se taimi e faasoa atu ai aoaoga faaperofeta na latou mauaina i isi e ala i feau tusitusia, ala o faasalalauga faaagafesootai, imeli, po o se tusi tusitusia. Atonu latou te faasoa mai pe faapefea ona fesoasoani le aoaoga faaperofeta e faateleina ai lo latou faatuatua ia Iesu Keriso.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Mataio 11:28–30

E mafai faapefea e le Faaola ona fesoasoani ia te a’u e maua le malologa?

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faamatala le manatu faavae o le malologa. E mafai foi ona latou faasino i le faamatalaga “Malolo” i le Taiala i Tusitusiga Paia, o loo maua i le Potutusi o le Talalelei.

Faitau faatasi le Mataio 11:28–30. Ona tuu atu lea i tagata aoga se taimi e toe faitau ai nei fuaiupu, ma vaavaai mo valaaulia a le Faaola e tau atu i le malologa.

Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai se upumoni e pei o lenei: A tatou o mai ia Iesu Keriso, ave Lana amo i o tatou luga, ma aoao e uiga ia te Ia, o le a Ia tuuina mai ia i tatou le malologa.

Ina ia faalolotoina le malamalama o tagata aoga i lenei upumoni, e mafai ona e valaaulia i latou e faataitai le tomai “Faaaogaina o Aoaoga a Taitai o le Ekalesia ia Malamalama ai i Tusitusiga Paia” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia. E mafai e tagata aoga ona faaaoga punaoa e pei o le Potutusi o le Talalelei po o le Faasino Upu o Mau o loo maua i scriptures.byu.edu e saili ai mo aoaoga mai perofeta ma isi taitai o le Ekalesia e fesootai i le Mataio 11:28–30. Pe mafai foi e tagata aoga ona faaaoga nei punaoa e saili ai mo faaupuga ma fasifuaitau e pei o le “sau ia te au,” “amo,” “aoao mai ia te au,” “agamalu,” po o le “malolo.”

A uma ua lava se taimi e saili ai e tagata aoga mo aoaoga ma fasifuaitau, valaaulia i latou e faasoa atu i se paga, i ni vaega toalaiti, po o le vasega mea na latou mauaina. Valaaulia i latou e faasoa mai pe faapefea ona fesoasoani nei aoaoga e faaloloto ai lo latou malamalama i le Mataio 11:28–30. E mafai ona talanoaina e tagata aoga fesili e pei o:

  • E mafai faapefea ona tatou omai i le Faaola?

  • O le a le uiga o le tauaveina o Lana amo i o tatou luga? E faapefea ona avea se amo ma faatusa o la tatou sootaga faalefeagaiga ma Iesu Keriso? (Afai e manaomia, e mafai ona e valaaulia tagata aoga e vaai i le ata o se amo ma faitau le faamatalaga o loo maua i le “Mataio 11:28–30. O le a le mea e faatusa i ai le amo?” i le Fesoasoaniga a Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou.)

  • O le a le uiga o le aoao i le Faaola?” E faapefea ona tatou faia lenei mea ia lelei tele atu? Aisea e te manatu ai ua ta’ua patino e le Faaola o Ia e “agamalu ma lotomaualalo”? (fuaiupu 29).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai

Tuu atu avanoa mo tagata aoao e faasoa atu ai a latou molimau. O le molimau faamaoni e mafai ona suia ai se aafiaga e aoao ai. E le manaomia ona lelei se lafolafo pe umi se molimau ina ia faatosina ai. Vaavaai mo taimi masani i le taimi o se aafiaga e aoao ai e valaaulia ai tagata aoga e faasoa mai mea latou te talitonu i ai, faamoemoe, pe iloa e ala i le mana o le Agaga Paia. O faailoaga o molimau e mafai ona faapitoa le mamana pe a taulai atu ia Iesu Keriso ma Lana talalelei.

E mafai ona e tuuina atu i tagata aoga sina taimi e faasoa atu ai a latou molimau i le upumoni o loo maua i le Mataio 11:28–30. Pe mafai foi e tagata aoga ona faasoa mai pe na faapefea ona latou oo i le malologa o le Faaola i o latou lava olaga.

E mafai foi e tagata aoga ona faamaumauina soo se uunaiga ua latou maua e uiga i le auala e maua ai le tele o isi vaega o totoe e mafai ona saunia e Iesu Keriso.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Mataio 12:22–30; Luka 11:14–23

E mafai faapefea ona faateleina la’u tautinoga i le Faaola ma Lona malo?

Faamanatu i tagata aoga ina ua faamalolo e Iesu se tasi sa i ai se tiapolo, sa taumafai nisi o le au Faresaio e ta’uleagaina o Ia. Sa latou tuuaia o Ia i le faia o le vavega e ala i le mana o le tiapolo (tagai Mataio 12:22–24).

Faitau faatasi le Mataio 12:25–30 po o le Luka 11:17–23, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu le Faaola i tuuaiga a le au Faresaio. Pe mafai foi e tagata aoga ona matamata i le vitio o le Tusi Paia “A House Divided” mai le faailo taimi 0:00 i le 2:28.

6:0
  • O a sāvali taua e te maua i aoaoga a le Faaola?

Faaali atu upumoni nei mai le Mataio 12:30: ‟O se le ‘au ia te au, e ‘au ese lea ia te au; o se le faaputu faatasi ma au, e faataapeape lea.”

  • O le a sou manatu, o le a le uiga o le ‘au i le Alii? E faapefea ona tatou faaputu faatasi ma Ia?

  • Afai tatou te le o faatasi ma le Faaola, e faapefea ona tatou tetee ia te Ia?

Mafaufau e faasoa atu le faamatalaga lenei a Elder Gary B. Sabin.

Elder Gary B. Sabin

A tatou papatiso, e faatofuina atoa i tatou o se faatusa o la tatou folafolaga ina ia mulimuli atoatoa i le Faaola, e le o se afa loto. A tatou tautino atoa atu ma “tuuto atoa atu,” e luluina le lagi mo lo tatou lelei [tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 21:6]. Afai e faaleogalua pe ua na o se vaega lo tatou tuuto, tatou te le mauaina nisi o faamanuiaga silisili o le lagi [tagai i le Faaaliga 3:15–16]. (“Tutu i Totonu ma Ia I Ai Uma i Totonu,” Liahona, Me 2017, 52)

  • O a nisi o auala e mafai ona tatou “i ai uma i totonu,” pe tuuto atoatoa atu i le Faaola?

  • O a nisi o faataitaiga o tagata o e ua tuuto atoatoa atu i le Faaola ma Lana galuega?

E mafai ona e tuuina atu se taimi mo tagata aoga e mafaufau ai i la latou tautinoga patino i le Faaola. Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se auala se tasi e mafai ona latou faamalolosi pe toefaamalosia ai la latou tautinoga ia te Ia.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Mataio 12:34–37

O le a se mea ua faaalia mai e a’u upu e uiga i faamoemoega o lo’u loto?

Faaali atu fuaitau nei:

  • “Le a’oa’o e, e te le manatu mai ea ia te i matou a fano?” Mareko 4:38

  • “Lo’u Tama e, … ae aua le faia lo’u loto, a o lou finagalo” (Luka 22:42).

  • “Afai o Oe Le Alo o le Atua, Ina Alu Ifo Ia I le Satauro” (Mataio 27:40).

  • “O le suafa o Iesu Keriso o le Nasareta, ina tu ai ia i luga, ina savali” (Galuega 3:6).

Valaaulia tagata aoga e talanoaina i paga mea e mafai ona ta’u mai e upu i fuaitau taitasi ia i tatou e uiga ia i latou na fai mai ai. Mulimuli ane, ona talanoaina lea o fesili nei o se vasega:

  • O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le taua o upu e te tautala ai?

Faitau le Mataio 12:34–37, ma talanoaina faatasi mea na aoao atu e le Faaola i le au Faresaio e uiga i upu tatou te tautatala ai. (Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu faapea “o le tele o mea mai le loto” [fuaiupu 34] o lona uiga o le mea e faatumulia ai le loto ma o lena “upu faatauvaa” [fuaiupu 36] i lenei talaaga o lona uiga o upu e le mafaufauina, ma le le aoga e leaga pe lamatia.)

I le avea ai o se vaega o le talanoaga, e mafai e tagata aoga ona faailoa mai se upumoni e pei o lenei: O a tatou upu e atagia mai ai mea o i o tatou loto.

  • O le a se mea ua faaalia mai e afioga a le Faaola, i le taimi o Lana galuega ma le taimi nei, e uiga i mea o i Lona loto?

  • E mafai faapefea ona tatou faaleleia a tatou lava gagana ma sāvali ia i tatou lava ma isi?

Mafaufau e faasoa atu lau molimau i le mana o upu. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa atu foi a latou molimau.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”