Kosi o Tusitusiga Paia
Mataio 14; Mareko 6; Ioane 5–6


“Mataio 14; Mareko 6; Ioane 5–6,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)

O Iesu Keriso o loo aapa atu e laveai Peteru mai le malemo

Lord Save Me, saunia e Eva Koleva Timoteo

Mataio 14; Mareko 6; Ioane 5–6

Ina ua uma ona faamaloloina se tagata sa ma’i mo le 38 tausaga, sa aoao mai le Faaola o i latou o e talitonu ma mulimuli ia te Ia o le a maua le ola e faavavau. Sa Ia fafagaina faavavega le lima afe o tagata ma aoao atu o Ia o le Areto o le Ola. Ina ua savali Iesu i luga o se sami matāgiā, sa i ai ia Peteru le faatuatua e laa ese ai mai le vaa ina ia faatasi ma Ia. Ae na fefe Peteru ma amata ona magoto. Sa ia tagi atu mo le Faaola, o lē na laveaiina o ia.

Punaoa Faaopoopo

Fesoasoani o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou, “Mataio 14; Mareko 6; Ioane 5–6

O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.

aikona o suesuega
Uunaia o Suesuega Faaletagata Lava Ia

A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:

  • O le a i ai se aso tatou te feagai uma ai ma tiga ma faanoanoaga e oo mai pe a maliu se tasi e pele ia i tatou. O le a se mea e mafai ona e aoao mai le Faaola i le Mataio 14:10–14 e uiga i le taulimaina o faanoanoaga ma faigata?

  • O anafea le taimi mulimuli na e lagonaina ai le fefe po o le masalosalo? Mafaufau loloto i mea e mafai ona e aoaoina e uiga i le faatoilaloina o le fefe ma le masalosalo a o e faitauina le Mataio 14:21–33.

  • Pe o e faatalitali mo se ituaiga o faamalologa i lou olaga? Vaai faalemafaufau pe na faape’i le lagona o le avea ma tagata i le Ioane 5:1–9.

aikona o talanoaga
Fesili ma Fetufaa’iga

Tuu atu se taimi i tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Mataio 14; Mareko 6; Ioane 5–6.

aikona o aoaoga o tomai
Aoaoga o Tomai

O le Mataio 14:1–23 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Malamalama i Tusitusiga Paia i le Talaaga” i le Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o le fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.

Mataio 14:1–23

O le a se mea e mafai ona ou aoao mai ia Iesu Keriso e uiga i le tali atu i faigata?

Atonu e te faasino atu o le malamalama i le talaaga o le fafagaina e le Faaola o le lima afe e mafai ona suia ai le auala tatou te faitau ai i le tala. Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faataitai le tomai “Malamalama i Tusitusiga Paia i le Talaaga” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia, e mafai ona e faia mea nei:

  • Faaali atu le ata lenei ma fesili atu i tagata aoga po o le a se mea latou te iloa e uiga i le sootaga i le va o Iesu Keriso ma Ioane le Papatiso. (Mo se faataitaiga, o i laua e aiga [tagai Luka 1:36]. Na saunia e Ioane le ala mo le misiona a le Faaola i le olaga nei.)

    O Ioane le Papatiso o loo papatisoina Iesu Keriso
  • Valaaulia tagata aoga e faitau i le Fesoasoani o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou le faamatalaga “Mataio 14:1–5. Aisea na faafalepuipuiina ai Ioane le Papatiso e Herota? (Faatusatusa i le Mareko 6:14–20.)” Pe mafai foi ona e aoteleina tulaga na oo atu ai i le faafalepuipuiina ma le oti o Ioane (tagai Mataio 14:1–12).

  • Valaaulia tagata aoga e vaai faalemafaufau pe na faape’i le Faaola i le iloaina na vavaeeseina e Herota le ulu o Ioane. E mafai ona e faailoa atu ina ua uma ona iloa e uiga i le maliu o Ioane, sa alu atu Iesu ia na o ia (tagai Mataio 14:13).

Valaaulia tagata aoga e suesue le Mataio 14:13–21, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu Iesu i se motu o tagata ua faatupula’ia a o faavauvau pea i le maliu o Ioane. A o faasoa mai e tagata aoga o latou malamalama’aga, o nisi o fesili nei e fesoasoani e faaloloto ai lo latou aoaoina:

  • E faapefea e le malamalama i le talaaga o le maliu o Ioane ona aafia ai le auala e te faitau ai i le tala i le fafagaina e Iesu o le lima afe?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le taulimaina o faigata ma faanoanoaga mai faatinoga a le Faaola? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e talitutusa ma lenei: E mafai ona tatou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola e ala i le faaalia o le agaalofa ma auauna atu i isi a o tatou feagai ma faigata.)

Mafaufau e faasoa atu le faamatalaga lenei a Elder Moisés Villanueva:

Elder Moisés Villanueva

Sa faaali mai e Iesu Keriso ia i tatou e faapea, i taimi o tofotofoga ma faigata, e mafai ona tatou iloa ia faigata o isi. O le faagaeetia i le agaalofa, e mafai ai ona tatou aapa atu ma siitia i latou. A o tatou faia faapea, e siitia foi i tatou i a tatou auaunaga faaKeriso. Na ta’ua e Peresitene Gordon B. Hinckley: “O le vaifofo sili ua ou iloa mo le popole o le galue. O le vailaau sili mo le faanoanoa o le auauna atu. O le vaifofo sili mo le vaivai o le luitau lea o le fesoasoani atu i se tasi ua sili atu ona vaivai” [Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Gordon B. Hinckley (2016), 205]. (“Alofagia e le Alii i O‘u Aso Uma,” Liahona, Nov. 2021, 46)

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i aafiaga na latou maua i lenei mataupu faavae—a le o le tuuina atu po o le mauaina mai o auaunaga. A o mafaufau tagata aoga i o latou lava aafiaga, mafaufau e matamata faatasi i le vitio “God Will Lift Us Up” (4:59) po o le vitio “Faith Murray’s Story: Overcoming Adversity through Service” (4:52). Mafaufau e tuuina atu i tagata aoga se taimi e faasoa mai ai o latou aafiaga i ni vaega toalaiti.

4:58
4:52

E mafai ona e faai’uina lenei gaoioiga e aoao ai i le valaauliaina o tagata aoga e mafaufau pe faapefea ona latou faapei atili o le Faaola ma vaavaai mo auala e auauna atu ai i isi pe a latou oo i le faanoanoa, leiloloa, po o le tiga.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Mataio 14:22–33

E mafai faapefea e lo’u faatuatua ia Iesu Keriso ona fesoasoani ia te a’u e faatoilalo ai le masalosalo ma le fefe?

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e mafaufau ma faamaumau nisi o mea e mafua ai le fefe ma le masalosalo i o latou olaga. Atonu e fesoasoani le talanoaina po o a aafiaga o le masalosalo ma le fefe e mafai ona i ai i o tatou mafaufauga, amioga, ma filifiliga.

Valaaulia tagata aoga e faitau le Mataio 14:22–31, pe matamata i le “Aisea na E Masalosalo Ai?” (2:10). Fai atu ia i latou e vaavaai mo le mea na mafua ai ona magoto Peteru. E mafai ona e fautuaina tagata aoga e vaai faalemafaufau pe faape’i le savali i luga o le vai (tagai i le “Vaai Faalemafaufau i Tusitusiga Paia,” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia).

2:11
  • O a upu ma faatinoga a le Faaola e mafai ona fesoasoani ia i tatou pe a tatou oo i le masalosalo po o le fefe?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le fefe ma le faatuatua mai le aafiaga o Peteru i le savali i luga o le vai? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga ni upumoni eseese, e aofia ai upumoni nei: Afai tatou te faatumauina lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso, o le a lē faatoilaloina i tatou e lo tatou fefefe.)

Mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei mai ia Peresitene Jeffrey R. Holland:

Peresitene Jeffrey R. Holland

A o taulai atu ona mata i le Alii, sa mafai e le matagi ona togi ona lauulu ma sa mafai e le pisi ona faasusū pala ona ofu talaloa, ae sa lelei mea uma—sa sau o ia ia Keriso. E na o le pau le taimi na faavaivai ai lona faatuatua ma lana taulaiga, ina ua ia aveesea lana vaai mai le Matai … na amata ona magoto o ia. …

… Ou te faanoanoa ona e foliga mai ua vave ona tatou faitioina Peteru ona o lena fefe, ona o le leai o sona faatuatua, ma le tautevateva i lenei taimi ofoofogia. … Tatou te nofo aitalafu ia Peteru i lo tatou faamemelo sili ma le faamālō atu mo (a) le manao, mo le lototele e faia e pei ona faia e lona matai, ia savali i luga o le vai, ma (e) ia manuia moni lava i le faia o lena mea. …

Ou te fai atu lenei mea auā e manaomia ona tatou faamanatuina le faatuatua ma uunaia le faatuatua i soo se mea ma soo se taimi tatou te maua ai, e tusa lava pe na o se vaega, se vaega itiiti, ma lē atoatoa. E leai se tasi o i tatou ua i ai le faatuatua atoatoa, ma le maoa’e e tatau ona tatou maua, ae e mafai ona tatou faatauaina le faatuatua ua tatou maua ma faamalo atu i mea ua tatou vaaia i isi. (Our Day Star Rising: Exploring the New Testament with Jeffrey R. Holland [2022], 32–34)

E mafai ona e valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni faataitaiga o le faatuatua ia Keriso na latou oo i ai pe na vaai i ai—e tusa lava pe foliga mai o se “vaega, se momoimea, ma le lē lava.”

Valaaulia tagata aoga e filifili se tasi o seti o fesili nei ma tusifaamaumau a latou tali iai:

  • O le a se mea na fesoasoani ia te oe po o i latou e te iloa e faatumauina ai le faatuatua i le Faaola? O le a se mea e mafai ona e faia i lou olaga i aso uma e faateleina ai lou faatuatua ia te Ia?

  • O le a se mea o faalavelaveina ai oe mai le taulai atu i le Faaola? O le a se mea e mafai ona e faia e aveesea ai lenei faalavelave?

  • O a ni auala o e ono magoto ai faaleagaga ? E mafai faapefea ona e aapa atu i le Faaola ma maua Lona aao laveai?

E mafai ona e faaiuina i le faasoaina atu o lau molimau i le Faaola po o le valaauliaina o se tagata aoga e faasoa mai a latou molimau. Pe mafai foi ona e matamata i le “Aua le Popole” (4:30) po o le “Ola i le Faatuatua, Ae Le o le Fefe” (1:09).

4:31
1:9

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Ioane 5:1–29

E mafai faapefea ona ou maua le faamalologa i lo’u olaga?

E mafai ona e amata i le faaali atu o le ata lenei o le tagata sa ma’i i le vaitaele o Petesa ma toe iloilo le tu masani o loo siomia ai mana faamalolo o nei vai (tagai “Ioane 5:2–9. O le a le tu masani e uiga i le vai taele o Petesa?” i le Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou).

O Iesu o loo faamaloloina se tagata ua ma’i

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i fesili nei: E mafai foi ona latou talanoaina ma se paga po o i ni vaega toalaiti.

  • Pe mata na faape’ī le avea ma tagata sa i ai se ma’i mo le 38 tausaga?

  • O ai e te iloa sa faamoemoe ma faatalitali mo se faamalologa i o latou olaga?

Valaaulia tagata aoga e faitau le Ioane 5:1–9, pe matamata le vitio o le Tusi Paia “Jesus Heales a Lame Man on the Sabbath” (2:24), ma vaavaai mo mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le Faaola mai i Lana feiloaiga ma le tamaloa. Atonu e te faasino atu o Petesa e mafai ona faaliliuina o le “fale o le alofa mutimutivale.”

2:24
  • O le a se mea e mafai ona aoao mai ia i tatou e lenei feiloaiga a Iesu ma lenei tagata e uiga i le Faaola? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: E alofa mutimutivale Iesu Keriso ma na te tuuina mai le faamoemoe ma le faamalologa ia i tatou.)

Atonu e mafai foi ona e faasoaina atu le saunoaga lenei a Peresitene Jeffrey R. Holland.

Peresitene Jeffrey R. Holland

O le a ea le umi tatou te faatali ai mo se toomaga mai faigata ua oo mai i o tatou luga? Ae ā le onosaia o tofotofoga patino a o tatou faatali ma faatali pea, ma foliga mai ua fai si telegese o le oo mai o se fesoasoani? Aiseā ua faatuai ai a o avega ua foliga mai ua mamafa atu nai lo mea e mafai ona tatou gafatia? …

… O le faatuatua o le faalagolago lea i le Atua i taimi lelei ma taimi leaga, e tusa lava pe aofia i lena mea sina puapuaga seia oo ina tatou vaaia Lona aao [laveai] o faaalia mo i tatou. (“Faatalitali i le Alii,” Liahona, Nov. 2020, 115–116)

  • O a nisi o auala e mafai ona tatou faatuatuaina le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso a o tatou faatalitali ina ia maua le alofa mutimutivale ma le faamalologa?

Tuu atu i tagata aoga se taimi e tusi ai e uiga i ituaiga o faamalologa o loo latou faatalitali i ai. Uunaia i latou e tusi e uiga i le faamoemoe ma le faamalologa e mafai ona latou maua e ala mai ia Iesu Keriso. Atonu latou te lisiina ni nai auala e mafai ona latou faalagolago ai i le Faaola a o saili ma faatalitali mo Lana faamalologa.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Ioane 6:22–59

O fea e mafai ona ou alu i ai e faamalie ai lo’u fia’ai faaleagaga?

Mafaufau e faaali atu fesili nei ma tuu atu i tagata aoga se taimi e mafaufau loloto ai:

I le 24 itula talu ai, o a ni mea patino na e faia e fafaga ai lou tino? Ae a lou agaga?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i mea o loo latou faia e fafaga ai o latou agaga i aso taitasi a o latou suesueina le lauga o le Areto o le Ola a le Faaola.

Faailoa atu ina ua uma ona fafaga e Iesu le lima afe, sa tuua i latou e le Faaola ma sopoia le Sami o Kalilaia. Valaaulia tagata aoga e faitau le Ioane 6:25–26, ma vaavaai mo le mafuaaga na o mai ai tagata e sue Iesu. Fai atu i tagata aoga e vaavaai foi mo mea ua faaopoopo e le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Ioane 6:26 (i le Ioane 6:26, vaefaamatalaga a,) i lo latou malamalama.

  • O le a sou manatu i le mafuaaga o le sailia e tagata o le Faaola?

E mafai ona e tuuina atu i tagata aoga taitasi le pepa e tufa atu lenei ma valaaulia i latou e faaaoga e vaavaai ai mo mafuaaga mo le sailia o le Faaola.

Pepa e Tufa Atu O Iesu Keriso o le Areto o le Ola

A uma ona tuu atu i tagata aoga se taimi e saunia ai, valaaulia tagata aoga taitasi e sue se paga ma faasoa mai pe faapefea ona latou aoao atu e uiga i le tausiga faaleagaga e mafai ona tatou maua mai le Faaola. (E mafai ona faamalamalama mai e tagata aoga se mataupu faavae e pei o lenei: A o tatou aai ma feinu i le Areto o le Ola, o Iesu Keriso lea, o le a fafagaina faaleagaga i tatou ma maua le ola e faavavau.)

A uma ona tuu atu i tagata aoga se taimi e faasoa mai ai, e mafai ona e faaiuina i le matamata i le “Mamanu: Areto o Aso Taitasi” (2:51) ma valaaulia tagata aoga e mafaufau i mea o loo latou faia i aso taitasi ina ia maua ai le tausiga faaleagaga mai le Faaola.

2:37

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Ioane 6:60–69

O le a se mea e tatau ona ou faia pe afai ou te le fiafia i se mea na aoaoina e le Alii po o Ana auauna?

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai

Aloese mai le faamasino. O se tasi o auala e mafai ona tatou atiina a’e ai se lagona o le auai o le onosai ma le malamalama pe a tauivi tagata aoga ma le taliaina o se aoaoga o le talalelei. A o faasoa mai e tagata aoga mea latou te iloa e luitauina, taumafai ia malamalama nai lo o le faamasino. A o e molimau atu i se upumoni atonu o loo tauivi se tasi e talia, ia faia i se auala e faamalosi’auina ai ae lē tausalaina ai.

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: “O se faaupuga faigata lenei; o ai e mafai ona faalogo i ai?”

Faitau faatasi ma tagata aoga le Ioane 6:59–60 ma valaaulia i latou e faailoa mai po o ai na fesili atu i le Faaola i lenei fesili.

  • O le a se mea na iloa e nisi o Ona soo o ni upu faigata pe faigata ona talia? (Afai e manaomia, e mafai ona e aoteleina po o se tagata aoga mea na aoao mai e Iesu i le lauga o le Areto o le Ola [tagai Ioane 6:26–56].)

Valaaulia tagata aoga e faitau le Ioane 6:60–69, ma vaavaai mo mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le tali atu i aoaoga faigata mai le Faaola.

  • O le ā le mafuaaga na tuuina mai e Peteru ona o le lē savali ese? O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai i le tali a Peteru? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e talitutusa ma lenei: O se molimau i le Faaola e mafai ona fesoasoani ia i tatou e tumau ai i le faamaoni ia te Ia pe a tatou fetaia’i ma aoaoga e faigata ona tatou taliaina.)

  • Na faapefea ona fesoasoani lau molimau i le Faaola ia te oe e tumau ai i le faamaoni pe a feagai ma se aoaoga faigata?

  • Aisea e taua ai le sailia o le agaga o faaaliga pe a tatou fetaiai ma aoaoga faigata? (tagai Ioane 6:63, 65). Na faapefea ona faamanuiaina oe i le manatuaina o aafiaga faaleagaga na faavaeina ai lau molimau i le Faaola?

E mafai ona e faaali atu pe tuuina atu i tagata aoga taitasi le saunoaga lenei a Elder Neil L. Andersen. Pe mafai foi ona e matamata i le “Ua Lava Mea ua E Iloa” (2:06).

2:6
Elder Neil L. Andersen

O luitau, faigata, fesili, masalosaloga—o vaega uma nei o o tatou olaga i le tino. Ae e le o tuua na o i tatou. I le avea ai ma soo o le Alii o Iesu Keriso, ua i ai ni a tatou faatanoa tetele faaleagaga o le malamalama ma le upumoni ua faaavanoaina mo i tatou. … I o tatou taimi o faigata, tatou te filifili ai le auala o le faatuatua. Na fetalai Iesu, “Aua e te matau, tau lava ina e faatuatua” [Mareko 5:36].

I le aluga o tausaga tatou te faia ai pea lava pea nei laasaga taua faaleagaga. Tatou te amata ona vaai faapea ‟o ia o lē e mauaina le malamalama, ma tumau pea i le Atua, e mauaina le malamalama atili; ma o lena malamalama o le a susulu tele pea lava pea seia oo i le aso e atoatoa ai” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:24]. E taliina a tatou fesili ma masalosaloga pe tuuitiitia foi le faapopoleina ia i tatou. E oo ina faigofie ma mama a’ia’i lo tatou faatuatua. Ua tatou iloa mea ua uma ona tatou iloa. (”Ua Lava Mea ua E Iloa,” Liahona, Nov. 2008, 14)

I ni vaega toalaiti, e mafai e tagata aoga ona talanoaina pe na faapefea ona fesoasoani ”faatanoa faaleagaga o le malamalama” po o ”laasaga taua faaleagaga” pe mafai foi ona fesoasoani ia i latou e tumau ai i le malosi pe a luitauina i ”upu faigata” (fuaiupu 60).

Ina ia faaiuina, e mafai ona e faasoa atu po o se tagata aoga se molimau i mea na faatumauina ai lou faamaoni po o i latou pe a feagai ma ”upu faigata.”

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”