Kosi o Tusitusiga Paia
Ioane 14–17


“Ioane 14–17,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)

O Iesu o loo tatalo

Aua Le Faia Lo’u Loto, a o Lou Finagalo, saunia e Dan Wilson

Ioane 14–17

I le afiafi mulimuli o Lana galuega i le tino, sa aoao atu ai e le Faaola i Ana Aposetolo upumoni taua e uiga i le alofa, usiusitai, ma le Agaga Paia. O nei upumoni o le a saunia ai i latou mo a latou matafaioi o ni taitai i Lona malo. A o lei ulufale atu i le Faatoaga o Ketesemane, sa faia e le Faaola le Tatalo Faatoga.

Punaoa Faaopoopo

Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou, “Ioane 14–17

Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.

aikona o suesuega
Fautuaina o Suesuega Faaletagata Lava Ia

A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:

  • O nisi tagata e talitonu o le upumoni e fesootai—e mafai e i tatou taitoatasi ona filifili mo i tatou lava po o le a le mea moni. Faitau le Ioane 14:1–6, ma vaavaai mo le vaaiga a le Faaola i le upumoni.

  • E faafia ona e taumafai e faia ni mea na o oe? Faitau le Ioane 15:1–8, ma mafaufau loloto pe aisea e te manaomia ai pea le Faaola.

  • E te manaomia se fesoasoani e faauma ai le aso? Faitau le Ioane 14:16, 26–27; 15:26–27; 16:13–14, ma mafaufau pe faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia te oe.

  • A o e faitauina le Ioane 17, mafaufau loloto pe faapei le faalogo atu i le Faaola o tatalo mo oe.

aikona o talanoaga
Fesili ma Fetufaa’iga

Tuu atu se taimi mo tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalama’aga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Ioane 14–17.

aikona o aoaoga o tomai
Aoaoga o Tomai

O leIoane 14:6 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Faaaogaina o Tusitusiga Paia o le Toefuataiga ia Malamalama ai i Tusitusiga Paia” i le Tomai o le Suesuega o Tusitusiga Paia.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o le fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.

Ioane 13:36–37; 14:1–6

O le a le uiga o le faapea o Iesu Keriso o “le ala, ma le upumoni, ma le ola”?

Mafaufau e talanoaina le tala faataitai lenei:

A uma ona e valaaulia se uo e aoao atili e uiga ia Iesu Keriso ma Lana talalelei, ona ia tali mai lea: “E ui ou te faaaloalo i ou talitonuga ia Iesu, ou te manatu e le talafeagai o Ia i lo’u olaga. O Iesu ua na o se tasi o le tele o faia’oga sili o amioga tatau. Pe ou te mulimuli ia te Ia po o se isi tagata e leai se afaina. O le mea e taua o le maua lea o la’u upumoni ma ola ai i la’u ala.”

Valaaulia tagata aoga e faitau le Ioane 14:1–6, ma vaavaai mo se upumoni e mafai ona latou faasoa atu i le uo o loo i le tala faataitai. Mafaufau e faitau le Ioane 13:36–37 ma faasino atu o le Ioane 14:1–6 o se tali lea i le popolega o Peteru e le mafai ona ia o faatasi ma le Alii. Mafaufau e fesili atu:

  • O le a le mea ua aoao mai e Iesu Keriso e uiga i le upumoni? (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai se mataupu faavae e pei o lenei: O Iesu Keriso o le ala, o le upumoni, ma le ola.)

  • Aisea e taua ai le iloa o Iesu Keriso o “le ala, o le upumoni, ma le ola” ae le na o se ala, se upumoni, po o se ola? (Mafaufau e faitau ma talanoaina le Galuega 4:12; Mosaea 3:17.)

  • E faapefea e le iloaina o Iesu o “le ala, o le upumoni, ma le ola” ona aafia ai lou faatuatua ia te Ia? E mafai faapefea e lenei talitonuga ona uunaia au faaiuga ma amioga?

Valaaulia tagata aoga e faitau le Ioane 14:6–13 ma vaavaai pe faapefea ona faaali mai e Iesu Keriso ia i tatou le ala i le Tama Faalelagi.

  • Na faapefea ona fesoasoani aoaoga, faataitaiga, ma le Togiola a Iesu Keriso ia te oe e te latalata atili atu ai i le Tama Faalelagi?

Ina ia faalolotoina le malamalama o tagata aoga i le Ioane 14:6, valaaulia i latou e faaaoga le meafaigaluega o le saili i le Gospel Library e su’e ai aoaoga a taitai o le Ekalesia e uiga i lenei fuaiupu (tagai i le tomai “Faaaogaina o Aoaoga a Taitai o le Ekalesia ia Malamalama i Tusitusiga Paia” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia). Uunaia tagata aoga e maka ma faailoga upusii latou te iloa e sili ona taua (tagai i le tomai “Faailogaina o Tusitusiga Paia ma Isi Aoaoga o le Talalelei” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia).

Tuu atu i tagata aoga se taimi e faasoa mai ai aoaoga a taitai o le Ekalesia latou te iloa e sili ona talafeagai ma anoa. A o faasoa mai e tagata aoga, e mafai ona e fai atu ni fesili e valaaulia ai le faaaogaina, e pei o le:

  • E faapefea ona e faaaogaina lenei aoaoga i lou olaga?

  • O anafea na faamanuiaina ai oe i le ola ai i lenei aoaoga?

E mafai ona e valaaulia tagata aoga e toe iloilo le tala faataitai mai le amataga o le gaoioiga e aoao ai. E mafai ona latou talanoaina pe faapefea ona latou tali atu e tusa ai ma mea ua latou aoaoina i le asō.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Ioane 15:1–8

O le a le uiga o le tumau i le Faaola?

Mafaufau e faaali atu se lala na tipiina mai se laau, togavao, po o se laau laitiiti. Talanoa pe o le a le mea o le a iu ina tupu i le lala. Valaaulia tagata aoga e faitau le Ioane 15:1–8 ma vaavaai po o le a le mea na aoao mai e le Faaola na faaaoga ai le faataoto i se lala na gagau mai se vine.

  • O le a se mea o aoao mai e le faalaniga “vine moni” ia i tatou e uiga ia Iesu Keriso? O le a le mea e mafai ona suitulaga i fua?

  • O le a le mea ua aoao mai e lenei faataoto ia te oe e uiga i lou faia ma le Faaola? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se mataupu faavae e pei o lenei: A o ou tumau ia Iesu Keriso, o le a ou fua mai “fua e tele.”)

  • O a fua, po o faamanuiaga, ua oo mai i lou olaga a o e faalagolago i le Faaola?

Mafaufau e talanoaina le saunoaga lenei a Peresitene Jeffrey R. Holland (pe e mafai foi ona e filifili e matamata i le “Vine Moni” [2:37]):

Peresitene Jeffrey R. Holland

O le veape faa-Peretania “abide” … o lona uiga “ia tumau, ia nofo.” …

Na fetalai Iesu, “E le mafaia e outou ona fai o se mea e tasi pe a a’u le i ai’ [Ioane 15:5]. … O Keriso o mea uma ia i tatou ma e tatau ona tatou “tumau” ai pea ia te Ia, ia mausali, e le liua, e faavavau. Mo le fua o le talalelei ia fua tele ma faamanuiaina ai o tatou olaga, e tatau ona tatou pipii mau atu ia te Ia, le Faaola o i tatou uma, ma i lenei, o Lana Ekalesia, lea o loo tauaveina Lona suafa paia. O Ia o le vine o le faapogai moni o le malosi ma na o le pau lea o le faapogai o le ola e faavavau. E le gata o le a tatou tumau ia te Ia ae o le a tatou malo ma manumalo i lenei savali paia lea o le a le faatoilaloina lava i tatou. (“Ia Tumau ia te A’u,” Liahona, Me 2004, 32)

Faaali atu faamatalaga le uma nei, ma valaaulia tagata aoga e faauma le faamatalaga e sili ona latou fiafia i ai. Pe mafai foi e tagata aoga ona fatuina se tasi o a latou lava faamatalaga.

  • Pe a feagai ma se luitau ogaoga o le soifua maloloina, e mafai ona ou tumau i le Faaola e ala i le …

  • Pe a i ai ni a’u fesili e uiga i le talalelei po o le Ekalesia, e mafai ona ou tumau i le Faaola e ala i le …

  • A faatiga se tasi ia te au pe faia foi se mea le tonu ia te au, e mafai ona ou tumau i le Faaola e ala i le …

  • Pe a maliu se tasi e pele ia te au, e mafai ona ou tumau i le Faaola e ala i le …

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai ma faamatala a latou faamatalaga ua mae’a. Uunaia i latou e faaauau pea ona vaavaai mo auala e mafai ona latou tumau atoatoa ai ia Keriso i o latou olaga i aso uma.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Ioane 14:15–24; 15:9–14

E mafai faapefea e le alofa o le Atua ona suia lo’u olaga?

Mafaufau e faitau le saunoaga lenei a Peresitene Susan H. Porter, pe matamata i le “Ou te Lagonaina le Alofa o Lo’u Faaola” (3:39). Ona talanoaina lea pe aisea e avea ai le oo i le alofa o le Atua o se aafiaga e suia ai olaga.

3:40
Peresitene Susan H. Porter

A e iloa ma malamalama i le atoatoa o le alofagia o oe o se atalii/afafine o le Atua, e suia ai mea uma. (“O Le Alofa o le Atua: E Silisili Ona Olioli i le Agaga,” Liahona, Nov. 2021, 33)

Faamalamalama atu faapea, i le afiafi mulimuli o Lana galuega i le tino, sa aoao atu ai e Iesu i Ona soo upumoni taua e uiga i le alofa. Valaaulia tagata aoga e galulue i ni vaega toalaiti e suesue le Ioane 14:15–24; 15:9–14, vaavaai mo upumoni e uiga i le alofa. Ina ia faalolotoina lo latou malamalama i mea na aoao mai e le Faaola, e mafai ona latou vaavaai mo fesootaiga i le va o le alofa ma …

  • Usitai.

  • Tama Faalelagi.

  • Iesu Keriso.

  • O Le Agaga Paia.

  • Isi tagata.

(O upumoni e ono maua e tagata aoga e aofia ai mea nei: Afai tatou te alolofa i le Alii, o le a tatou taumafai e tausi Ana poloaiga. Ua folafola mai e le Alii le Agaga Paia ia i latou o e alolofa ia te Ia ma tausi i Ana poloaiga. Ua poloaiina i tatou ia alofa le tasi i le isi e pei ona alofa mai Iesu ia i tatou.)

E mafai ona e valaaulia ia vaega e faasoa upu moni sa latou mauaina. Mafaufau pe o i ai se fesili o fesili nei e mafai ona fesoasoani i au tagata aoga e lagona ai le taua o mea o loo latou aoaoina:

  • O le a se mea ua e aoaoina mai le soifuaga o le Faaola e uiga i le alofa ma le usiusitai?

  • O a ni ou lagona ina ua e tausia poloaiga ona o le alofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

  • O anafea na e lagonaina ai le alofa o le Atua e ala mai le Agaga Paia? Na faapefea ona e aafia ai?

  • O anafea na e oo ai i le alofa faaKeriso mo se tasi pe mai se tasi?

Ina ia faaiuina lenei gaoioiga e aoao ai, e mafai ona e valaaulia tagata aoga e mafaufau i mea e mafai ona latou faia e faataga ai le alofa o le Atua e suia o latou olaga.

Manatua: O se mea masani mo tagata le faapea mai o le alofa o le Atua e leai ni tuutuuga. Afai e tupu lenei talanoaga i totonu o le vasega, mafaufau e faitau ma talanoaina le saunoaga lenei a Elder D. Todd Christofferson:

Elder D. Todd Christofferson

E tele lava auala e faamatala ai ma talanoa ai e uiga i le alofa paia. O se tasi o faaupuga ua tatou faalogo soo i ai i aso nei e faapea, o le alofa o le Atua e “le faatuaoia.” E ui i se tasi lagona e moni ai, ae o le faamatalaga le faatuaoia e le o maua i tusitusiga paia. Ae, o Lona alofa ua faamatalaina i tusitusiga paia o le “alofa tele ma le ofoofogia” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:3], “alofa ua atoatoa” [1 Ioane 4:18], “alofa togiola” [Alema 5:26], ma le “alofa tumau-faavavau” [Ieremia 31:3]. O faaupuga sili atu nei ona o le upu le faatuaoia e mafai ona avatu ai ni manatu sese e uiga i le alofa paia, e pei o le, e faatagaina ma tuusaunoa e le Atua soo se mea tatou te faia ona o Lona alofa le faatuaoia; po o le, e le faia e le Atua ni poloaiga faamalosi ia i tatou ona o Lona alofa le faatuaoia; po o le, e faaolaina tagata uma i le malo faalelagi o le Atua ona o Lona alofa le faatuaoia. O le alofa o le Atua e le gata ma o le a tumau pea e faavavau, ae o lona uiga mo i tatou taitoatasi e faalagolago lea i le auala tatou te tali atu ai i Lona alofa. (“Tumau i Lo‘u Alofa,” Liahona, Nov. 2016, 48)

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Ioane 14:16, 26–27; 15:26–27; 16:13–14, 33

Aisea ou te manaomia ai le Agaga Paia?

Mafaufau e faaali atu le saunoaga lea a Peresitene Russell M. Nelson.

Peresitene Russell M. Nelson

I aso a sau, o le a ono le mafai ona tatou ola faaleagaga e aunoa ma le taiala, taitaiga, faamafanafanaga, ma le uunaiga faifai pea a le Agaga Paia. (“Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 96)

Valaaulia tagata aoga e talanoaina pe aisea “e le mafai ai ona ola faaleagaga” e aunoa ma le Agaga Paia.

Faamalamalama atu faapea, i le afiafi mulimuli o Lana galuega i le tino, na folafola mai ai e Iesu e auina atu i Ona soo le Agaga Paia. Sa ia aoaoina i latou i upumoni taua e uiga i le aafiaga loloto e mafai ona i ai i le Agaga Paia i o tatou olaga.

Valaaulia tagata aoga e suesue i le Ioane 14:16, 26–27; 15:26–27; 16:13–14 mo auala eseese e faamaea ai le faamatalaga lenei ina ia atagia ai se upumoni na latou aoaoina: O le Agaga Paia … E mafai e tagata aoga ona faia lenei mea o se vasega po o ni vaega toalaiti. Ona valaaulia lea o tagata aoga e tusi a latou faamatalaga i luga o le laupapa. (Uunaia tagata aoga e maka pe faailoga upumoni ua latou mauaina.)

O nisi nei o auala e mafai ona faamaea ai e tagata aoga le faamatalaga:

O le Agaga Paia …

  • e a’oa’o i tatou i mea uma. (Ioane 14:26)

  • e faamanatu mai ia i tatou mea uma. (Ioane 14:26)

  • aumaia ia i tatou le filemu. (Ioane 14:27)

  • faamafanafanaga. (Ioane 14:16; 15:26)

  • e molimau e uiga ia Keriso. (Ioane 15:26)

  • e taialaina i tatou i upumoni uma. (Ioane 16:13)

  • faaali mai ia i tatou mea o le a oo mai. (Ioane 16:13)

  • viia ai le Faaola. (Ioane 16:14)

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se taimi na uunaia ai i latou e le Agaga Paia i se tasi o auala o loo lisiina i luga o le laupapa. E mafai e tagata aoga ona faasoa o latou aafiaga ma se paga, se vaega toalaiti, po o le vasega.

O se mea masani mo talavou matutua le i ai o ni fesili e uiga i le auala e galue ai le Agaga Paia i o latou olaga. E mafai ona e faaali atu fesili o i lalo ma fai atu i tagata aoga e filifili se fesili latou te lagona e sili ona talafeagai ia i latou. Ona valaaulia lea o tagata aoga e vaai faalemafaufau o i latou o se taitai o le Ekalesia i se faigalotu Foliga i le Foliga ma ua fesiligia i latou i le fesili na latou filifilia. Valaaulia tagata aoga e faasoa mai a latou tali.

Afai e aoga, e mafai ona e faasoa atu se tasi pe sili atu o vitio nei e aoao ai pe na faapefea ona taliina e isi, e aofia ai taitai o le Ekalesia, nei fesili.

  • E mafai faapefea ona ou iloa le eseesega i le va o le Agaga Paia ma o’u lagona? ” (4:39)

    4:39
  • E mafai faapefea ona ou lagonaina soo le Agaga Paia? ” (4:12)

    4:12
  • E taitai faapefea le Agaga Paia?” (3:25)

    3:25

Valaaulia tagata aoga e faailoa mai se mea e mafai ona latou faia e valaaulia ai le Agaga i o latou olaga.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Ioane 17:1–26

O le a se mea e ono faaaofia e Iesu i se tatalo mo au?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se taimi na latou tatalo ai mo se isi tagata pe na latou faalogo foi i se isi tagata o tatalo mo i latou po o isi. Fai atu i se tagata aoga se toatasi pe toalua e faasoa mai o latou lagona.

Faamanatu i tagata aoga sa tatalo le Faaola mo i tatou a o lei ulufale atu o Ia i le Faatoaga o Ketesemane. Ua iloa lenei mea o le Tatalo Faatoga. Faamanino atu o se faatoga o se tasi e lagolagoina pe aioi atu mo se isi.

Valaaulia tagata aoga e suesue le Ioane 17:3, 11–17, 22–26 i paga po o ni vaega toalaiti ma faailoga i a latou tusitusiga paia le auala e mafai ona latou faamaeaina ai le faamatalaga lenei: Na tatalo Iesu Keriso ina ia mafai ona tatou …

A uma ona faitau tamaiti aoga, fai i ai e lipoti ane mea sa latou mauaina, ma tusi a latou tali i luga o le laupapa. Atonu e foliga faapenei lau lisi ua faatumuina: Na tatalo Iesu Keriso ina ia mafai ona tatou …

  • maua le ola e faavavau. (Ioane 17:2–3)

  • iloa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. (Ioane 17:3)

  • ia tausia (puipuia) e le Tama Faalelagi. (Ioane 17:11)

  • ia tasi, e pei ona tasi o Ia ma Lona Tama. (Ioane 17:11, 21–23)

  • ia taofia mai le leaga o le lalolagi. (Ioane 17:11, 14–16)

  • ia maua Lona olioli. (Ioane 17:13)

  • ia faapaiaina. (Ioane 17:17, 19)

  • ia faaatoatoaina. (Ioane 17:23)

  • ia faatasi ma Ia. (Ioane 17:24)

  • ia i ai le alofa o le Tama. (Ioane 17:26)

A maea le lisi, e mafai ona e fesili atu:

  • O le a le mea ua aoaoina ai oe e lenei tatalo e uiga ia Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi?

  • O le a sou lagona e uiga i le Faaola, i le iloaina e finagalo o Ia ia e maua nei faamanuiaga?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le sootaga i le va o le Tatalo Faatoga a le Faaola ma Lana Togiola, faamanatu atu ia i latou na Ia tuuina mai lenei tatalo a o lei mafatia i le faatoaga. Tapeese le faamatalaga e le’i mae’a “Sa tatalo Iesu Keriso ina ia mafai ona tatou …” ma suia i le “Ona o le Togiola a Iesu Keriso, e mafai ai ona tatou …

  • O a fesootaiga ua e vaaia i le va o le Tatalo Faatoga ma le Togiola a Iesu Keriso? (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai le upumoni e faapea ona o le Togiola a Iesu Keriso, e mafai ai ona tatou maua faamanuiaga sa Ia tatalo ai i Lana Tatalo Faatoga.)

  • O le a sou lagona e uiga i le Faaola, i le iloaina na Ia tuuina mai Lona soifua ina ia mafai ona e maua nei faamanuiaga?

Mafaufau e fai atu i tagata aoga e toe iloilo le lisi o loo i luga o le laupapa ma filifili se faamanuiaga se tasi pe lua latou te mananao e maua i o latou olaga. Valaaulia tagata aoga e tatalo e le aunoa mo le Alii e tuuina mai ia i latou na faamanuiaga.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”