Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Ioane 14–17


“Ioane 14–17,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Ioane 14–17

Ina ua maea le Talisuaga Mulimuli, sa aoao atu ma faamafanafanaina e Iesu Keriso Ana Aposetolo. Sa Ia a’oa’o i latou o Ia “o le ala, le upumoni, ma le ola.” Sa Ia ta’u atu ia i latou e mafai ona latou faaalia lo latou alofa mo Ia e ala i le tausia o Ana poloaiga. Sa valaaulia e le Faaola Ona Aposetolo ina ia tumau ia te Ia ma aoao i latou e uiga i le matafaioi a le Agaga Paia. A o lei ulufale atu i le Faatoaga o Ketesemane, sa faia e le Faaola le Tatalo Faatoga. Sa Ia tatalo mo Ana Aposetolo ma i latou uma o e talitonu ia te Ia.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe fai ma sui o le tulaga aloa’ia o le ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

Ioane 14:1–3

O a maota o le Tamā?

Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea o “maota e tele” na fetalai ai Iesu e tatau ona malamalama i ai o ni malo—i se isi faaupuga: “‘O le malo o lo’u Tamā e tele malo,’ ina ia mafai ona avea outou ma suli o le Atua ma suli faatasi ma a’u. … E i ai malo e nonofo ai i latou o e usiusitai i se tulafono selesitila, ma e i ai foi malo e nonofo ai i latou e le atoatoa i le tulafono, o alii [ma tamaitai] uma i lana lava faatulagaga.”

Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks: “Mai faaaliga i ona po nei, ua tatou iloa ai le taunuuga taualuga o i latou uma o ē ola i le lalolagi, e le o le manatu papa’u faapea o le lagi e mo le au amiotonu ma mafatiaga e faavavau o seoli mo isi o totoe. O le fuafuaga alofa a le Atua mo Ana fanau e aofia ai le mea moni lenei na aoao mai e lo tatou Faaola, o Iesu Keriso: ‘E tele mea e nonofo ai i le maota o lo’u Tamā.’ [Ioane 14:2]. O le aoaoga faavae ua faaalia mai e le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso o Le Aupaia o Aso e Gata ai ua aoao mai ai e faapea, o fanau uma a le Atua—faatasi ma ni tuusaunoaga e matua faatapulaaina iinei—o le a iu ina mautofi i le tasi o malo e tolu o le mamalu, e oo lava i se aupito itiiti lea e ‘sili mamao atu i malamalamaaga uma’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:89].”

Ioane 14:5–6

E faapefea ona avea Iesu Keriso “ma ala”?

Sa fia iloa e le Aposetolo o Toma le auala e oo atu ai i le mea o loo alu i ai Iesu. I le tali atu i ai, na fetalai ai Iesu, “O A’u nei le ala.” O le upu “ala” ua faaliliuina mai le upu Eleni hodos. E mafai ona faauigaina o se auala, ala, ulufale, taitaiga, malaga, po o le ala e faatino. Na aoao mai Elder Dieter F. Uchtdorf: “O le Faaola o le mana uunai lea o loo i tua atu o mea uma tatou te faia. E le o Ia o se nofoaga malolo i ai i la tatou faigamalaga. E le o ia o se mataaga po o se faailo fanua iloga. O Ia o ‘le ala, ma le upu moni, ma le ola: e le alu atu lava se tasi i le Tamā, pe a le ui mai ia [Iesu Keriso]’ [Ioane 14:6]. O le Ala lena ma o lo tatou taunuuga mulimuli. … Ou te … molimau atu o Iesu Keriso o lo tatou Matai, o lo tatou Togiola, ma e na o le pau lea o lo tatou Ala e tasi e toe foi atu ai i lo tatou Tamā pele o i le Lagi.”

Mo nisi malamalamaaga, tagai i le ”Galuega 24:14, 22. O le a ‘le ala’?

Ioane 14:7–11; 16:25

O a mea ua tatou a’oa’oina e uiga i le Tamā Faalelagi mai ia Iesu Keriso?

I le tali atu i le aioiga a Filipo, “Ia e faailoa mai le Tamā ia te i matou,” sa faamatala atu e Iesu faapea o le iloaina o Ia o le iloa foi lea o le Tamā. O mea tatou te iloa e uiga i le natura o le Atua le Tamā o le mea silisili lea e mafai ona tatou aoaoina mai le galuega ma aoaoga o Lona Alo e Toatasi na Fanaua, o Iesu Keriso. … O loo i ai i le Tusi Paia se molimau faaaposetolo o Iesu o le faatusa manino o le peresona o Lona Tamā (Eperu 1:3, lea e faamanino atili ai le aoaoga a Iesu lava ia e faapea ‘o le ua vaai mai ia te a’u ua vaai o ia i le Tamā’ (Ioane 14:9).”

Ioane 14:16–23, 26; 15:26; 16:7

O ai le isi Fesoasoani?

I le King James Version o le Tusi Paia, o le upu Eleni paraklētos ua faaliliuina o le “Faamafanafana” i le Ioane 14 ma le 15. O se paraklētos o se fesoasoani, faatoga, po o se fautua. O se tasi foi e faamafanafana ma faamalosiau. Na folafola atu e le Faaola i Ona soo, pe a alu ese atu o Ia, o le a le tuua na o i latou. O le a Ia auina atu ia i latou “se isi Faamafanafana.” O lenei Faamafanafana o le Agaga Paia. O le folafolaga a le Faaola o le a Ia tuuina atu i Ona soo se isi Faamafanafana ua faaataata mai ai o le Faaola lava Ia o se Faamafanafana. Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita: “E toalua Faamafanafana o loo ta’ua. O le tasi o le Agaga Paia. … Ia [o ai] la le isi Faamafanafana? E le sili atu pe itiiti ifo foi nai lo le Alii o Iesu Keriso lava Ia.”

Ioane 14:30

O ai le “alii o lenei lalolagi”?

O le fuaitau “o le alii o lenei lalolagi” e faatatau i le tiapolo. E tele lona mana ma le faatosinaga i lenei lalolagi paū. Ae na aoao mai Iesu Keriso o le a aveesea le tiapolo ma “tuli ese” mai lenei lalolagi i le taimi o le faamasinoga.

Ioane 15:1–8

O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le faataoto i le “vine moni”?

vine i luga o le laau o le vine

Sa masani ona faaaoga e perofeta o le Feagaiga Tuai le faatusa o le vine e faamatala ai Isaraelu, le nuu o le feagaiga a le Atua. Sa i ai iā Isaraelu le gafatia e matua fua mai ai, ae sa masani ona lē lava ma fua mai ai fua oona. I lenei tala, o le Atua o le faifaato’aga, po o le galue vine, o le togavine. O Iesu Keriso o le “vine moni.” E faamoemoe le faifaato’aga mo vine e fua mai ai fua lelei. Ina ia fua mai fua lelei, e tatau i se lala ona “tumau i le vine.” Na aoao mai Elder David A. Bednar: “Ua tuuina mai e le Alii o Iesu Keriso ia i tatou taitoatasi le valaaulia ia tumau ia te Ia [tagai i le Ioane 15:4–9]. Ae faapefea ona tatou aoao moni ma o mai e mau ia te Ia?

“O le upu tumau o lona uiga o le tumau o le pipii po o le mautu ma onosai e aunoa ma le faamatuu atu. Na faamatala e Elder Jeffrey R. Holland e faapea o le “tumau” o se faatinoga o lona uiga “‘[ia] nofo ai--ae [ia] nofo ai e faavavau.” O le valaau lena o le savali o le talalelei i … tagata uma … i le lalolagi. Ia o mai, ae o mai ma tumau ai. O mai ma le talitonuga ma le mausali. O mai e nofomau, mo lo outou manuia ma le manuia o tupulaga uma o e e tatau ona mulimuli mai ia te outou.’ O le mea lea, tatou te tumau ia Keriso a o tatou mautu ma mausali i lo tatou tuuto i le Togiola ma Ona faamoemoega paia, i taimi lelei ma taimi leaga [tagai i le Ioane 15:10].”

Ioane 16:7

Aisea na manaomia ai ona alu ese Iesu a o lei mafai ona maua e Ona soo le Agaga Paia?

“Mo se mafuaaga e le o faamtalaina atoa i tusitusiga paia, e lei galue le Agaga Paia i le atoaga i tagata Iutaia i le taimi o le femaliuai ai o Iesu i le tino (Ioane 7:3916:7). O faamatalaga i le aafiaga o le Agaga Paia e lei oo mai seia vagana ai ina ua toetu Iesu atonu na tatau ai ona faasino na o lena tisipenisione faapitoa, aua ua matua manino lava na galue le Agaga Paia i tisipenisione na muamua atu.”

Ioane 17

O le a le Tatalo Faatoga?

A o lei alu atu i le Faatoaga o Ketesemane, sa tatalo le Faaola i Lona Tamā mo Ana Aposetolo ma i latou uma o e talitonu ia te Ia. E masani ona ta’u lenei mea o le Tatalo Faatoga. E taliaina lautele o se tatalo faatoga o se talosaga “e ofoina atu mo” se tasi ma valaaulia ai “le Atua e galue e tali mai.”

I lenei tatalo, na faaalia ai e le Faaola Lana matafaioi o lo tatou Puluvaga, po o le Fautua, faatasi ma le Tamā Faalelagi. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “O le upu fautua e sau mai le pogai faa-Latina o lona uiga o se “leo mo,’ po o le ‘o se e aioi atu mo se tasi.’ O isi faaupuga e fesootai i ai o loo faaaoga i tusitusiga paia, e pei o le fautua po o le puluvaga (tagai i le 1 Timoteo 2:5; 2 Nifae 2:28; MF&F 76:69). Mai le Tusi a Mamona ua tatou aoao ai o lenei tiutetauave sa muai vaai i ai a o lei fanau mai o Ia: ‘O le a faia e [Iesu] le faatoga mo le fanauga a tagata uma; ma o i latou o e talitonu ia te ia o le a faaolaina’ (2 Nifae 2:9). O lenei misiona sa manino lava le iloagofie i le tatalo faatoga agaalofa a Iesu.”

Ioane 17:3

O le ā le uiga o le iloa o le Atua?

I lenei fuaiupu, o le veape Eleni ginōskō ua faaliliuina o le “ia iloa.” O le upu ginōskō ua fautuaina mai ai le malamalama na maua e ala i le poto masani ma le usiusitai. Na aoao mai Iesu, “Ai se tasi e fia fai lona finagalo, e iloa ai e ia le mataupu, pe mai le Atua, pe ou te tautala fua lava a’u.” O le mauaina o lenei ituaiga o malamalama “e manaomia ai se loto naunautai, se mafaufau e auai, taliga malolosi, ma ola moni ai i lena malamalama i le olaga i aso uma.” I se faamatalaga e uiga i lenei ituaiga o aoaoga, na tusia ai e Elder David A. Bednar, “I le avea ai ma soo o le Faaola, e le na ona tatou taumafai ia iloa atili; ae, e tatau ona tatou faia pea lava pea le tele o mea ua tatou iloa e sa’o ma avea ma tagata e sili atu ona lelei.”

Ioane 17:11, 20–23

E mafai faapefea ona tatou tasi ma le Tamā, le Alo, ma isi soo o Iesu Keriso?

Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson:

“O le avea ia tasi o se autu faifaipea i le talalelei a Iesu Keriso ma i feutaga’iga a le Atua ma Ana fanau. Ma e faatatau i le aai o Siona i ona po o Enoka, o loo faapea mai ai ‘sa tasi o latou loto ma tasi le mafaufau.’ [Mose 7:18]. O le Aupaia i le Ekalesia anamua a Iesu Keriso, o loo faamauina i le Feagaiga Fou, ‘Ua tasi lava le loto ma le manatu o e faatuatua uma lava.’[Galuega 4:32].

“I la tatou lava tisipenisione, sa apoapoai mai ai le Alii, ‘Ou te fai atu ia te outou, ia tasi outou; ma afai tou te lē tasi e lē a a’u outou.’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:27]. …

“Pe a manumalo le Atua i loto ma mafaufau uma, ua faamatalaina tagata ua ‘tasi i latou, o le fanau a Keriso.’[4 Nifae 1:17; faaopoopo le faamamafa]. …

“…ua na o lo tatou tuuto faamaoni lava ma le alofa ia Iesu Keriso e mafai ai ona tatou faamoemoe ia tasi—tasi i totonu, tasi i le aiga, tasi i le Ekalesia, ma i’u ai ina tasi i Siona, ma e sili atu i mea uma, tasi ma le Tamā ma le Alo ma le Agaga Paia.”

Ioane 17:12

O ai le “atalii o le malaia”?

I le Tatalo Faatoga, sa tatalo ai Iesu mo Ana Aposetolo, “o i latou na foaiina mai e [le Atua] ia te Ia.” O le “tagata o le malaia” o le na leiloa e faatatau ia Iuta le Sekara, o le na faalataina Iesu. O le upu Eleni ua faaliliu mai ai le “malaia” o le (apōleia) e ta’u mai ai se tulaga o le leiloa po o le faaumatia. E faatatau ia Iuta le Sekara, na saunoa ai Peresitene Jeffrey R. Holland e faapea: “O se matua tigā o le loto le mafaufau faapea o se tasi o Ana molimau faapitoa o le sa nofo i Ona vae, faalogo ia te Ia o tatalo, matamata o Ia faamalolo, ma lagonaina Lana pa’i, o le a faalataina o Ia mo na o le 30 tupe siliva. E leai se mea o le talafaasolopito o lenei lalolagi ua faatauina ai e se tupe itiiti naua se tauvalea ua matua tele naua. E le o tatou e faamasinoina le malaia o Iuta, ae na fetalai Iesu e uiga i le e faalataina o Ia, ‘Sa sili ai mo lena tagata pe ana le fanau mai.’ [Mataio 26:24].”

Ioane 17:17, 19

O le a le faapaiaina?

O le faapaiaina o “le faagasologa o le tuusaolotoina mai le agasala, atoatoa, mama, ma paia e ala i le togiola a Iesu Keriso” Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson: “O le faapaiaina e aveesea ai pisipisia po o aafiaga o le agasala. …

“[E] faataunuuina e ala i le alofa tunoa o Keriso, o le alofa tunoa lea o se meaalofa ia [i tatou] e faavae i le faatuatua. Ae o la tatou filifiliga saoloto o se elemene manaomia foi i lenei faagasologa paia. E tatau ona tatou loto e salamo ma galulue ia salamo. E tatau ona tatou filifili e papatiso ma maua le Agaga Paia, ma e tatau ona tatou filifili e tumau faamaoni i a tatou feagaiga mulimuli ane. Ina ia maua le meaalofa e tatau ona tatou galulue i le ala ua Ia faauuina ai.”

Aoao Atili

O Iesu Keriso O “le Ala”

  • Lawrence E. Corbridge, “O Le Ala,” Liahona, Nov. 2008, 34–36

O Le Faamafanafana

Tatalo Faatoga

Ala o Faasalalauga

Vitiō

“Jesus Warns Peter and Offers the Intercessory Prayer” (5:02)

5:3

Ata

Ua ofo atu e Iesu le Tatalo o le Faatoga

Mo i Latou O E Talitonu mai ia te A’u, saunia e Dan Wilson

Faamatalaga

  1. Ioane 14:6.

  2. Ioane 14:2.

  3. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 219.

  4. Dallin H. Oaks, “O Malo o le Mamalu,” Liahona, Nov. 2023, 26.

  5. Ioane 14:6.

  6. Tagai Tremper Longman III ma Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), 1113.

  7. Dieter F. Uchtdorf, “Ā Tatou Mea Uma Mai Le Loto,” Liahona, Me 2022, 123–24.

  8. Tagai i le Ioane 14:8--11. Na aoao mai Peresitene Jeffrey R. Holland, “Sa taumafai Iesu i upu ma galuega e faaali mai ma faailoa mai ia i tatou le natura moni o Lona Tamā, lo tatou Tamā oi le Lagi” (“O Le Mamalu o le Atua,” Liahona, Nov. 2003, 70). Na faamalamalama atili mai e Peresitene Iosefa F. Samita: “Afai o le Alo o le Atua e matuai tusa lava (o lona uiga, e pei lava) o le peresona o Lona Tamā, o lona uiga la o Lona Tamā o foliga o se tagata; aua o foliga ia o le Alo o le Atua, e le gata i Lenei olaga, ae a o lei fanau mai i le tino, ma ina ua mavae Lona toetu. O foliga lava foi ia na faaali atu ai le Tamā ma le Alo, o ni peresona e toalua, ia Iosefa Samita, a o sefulufa tausaga o se tamaitiiti, sa ia maua ai lana uluai faaaliga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita [1998], 334).

  9. Dallin H. Oaks, “O Le Aiga Atua ma le Ata o le Faaolataga,” Liahona, Me 2017, 101-2.

  10. Tagai i le Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, 1119.

  11. Ioane 14:16

  12. Tagai i le Ioane 14:26; 15:26.

  13. “Discourse, between circa 26 June and circa 2 July 1839, as Reported by Willard Richards,” 18, 20, josephsmithpapers.org; ua faaonaponei le sipelaga ma faailoga.

  14. Tagai i le Bible Dictionary, “Devil.”

  15. Ioane 12:31.

  16. Tagai i le Isaia 5:1–7; 27:2–6; Ieremia 2:21; 12:10–13; Esekielu 15:1–8; 17:5–10.

  17. Ioane 15:1.

  18. Ioane 15:4. Na tusia e James E. Talmage: “O se talafaatusa maoae e le maua i tusiga a le lalolagi. O na auauna faauuina a le Alii sa leai se faamoemoe ma le aoga e aunoa ma Ia, e faapei o se lala ua sele ese mai se laau. E faapei ona fua mai se lala ona o le sua faafailele na maua mai le aa o le laau, ae a sele ese pe gagau ese ma mamae, ma mago ma ua matua le aoga lava vagana ai ua faaaoga o se fafie mo le afi, e faapena foi i na tamalii, e ui ua faauuina i le tofi Paia faa-Aposetolo, o le a latou malolosi ma fua mai i galuega lelei, pe a tumau i le sootaga mautu ma le Alii. A aunoa ma Keriso, se a i latou, ae ua na o ni Kalilaia e le aoaoina, o nisi o i latou o tagata faifaiva, o le tasi o se telona, a o le isi vaega uma e leai ni tulaga aloaia, ma o i latou uma foi o ni tagata soifua vaivai?” (Jesus the Christ [1916], 604–5).

  19. David A. Bednar, “[Ia] Mau Oe ia te A’u, ma A’u ia te Oe; O Lea, Savali Faatasi ma A’u,” Liahona, Me 2023, 123–24.

  20. Bible Dictionary, “Holy Ghost.”

  21. Joshua M. Sears, “‘O Lord God, Forgive!’: Prophetic Intercession in Amos,” in Prophets and Prophecies of the Old Testament, ed. Aaron P. Schade ma isi (2017), 197.

  22. Russell M. Nelson, “Jesus the Christ—Our Master and More,” i le A Book of Mormon Treasury: Gospel Insights from General Authorities and Religious Educators (2003), 23.

  23. Tagai i le Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), 1060.

  24. Tagai i le Camille Fronk Olson, “To Know God Is Life Eternal,” i le Let Us Reason Together: Essays in Honor of the Life’s Work of Robert L. Millet, ed. J. Spencer Fluhman ma Brent L. Top (2016), 26.

  25. Ioane 7:17; tagai foi i le Ioane 3:21; 13:17.

  26. Camille Fronk Olson, “To Know God Is Life Eternal,” 27.

  27. David A. Bednar, Galue i le Aoaoga Faavae: Mamanu Faaleagaga mo le Liliu Atu mai le Tagata Lava Ia i le Faaola (2012), 2.

  28. D. Todd Christofferson, “Tasi ia Keriso,” Liahona, Me 2023, 77, 79.

  29. Ioane 17:12.

  30. Tagai foi i le 3 Nifae 27:32.

  31. Tagai i le Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), 1051.

  32. Jeffrey R. Holland, “None Were with Him,” LiahonaMe 2009, 86.

  33. Taiala i Tusitusiga Paia, “Faapaiaina,” Gospel Library.

  34. D. Todd Christofferson, “Justification and Sanctification,” Ensign, Iuni 2001, 22–24.