“1 Korinito 8–13,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)
Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
1 Korinito 8–13
O nisi o tagata o le Ekalesia i Korinito na faatosinaina e talitonuga ma faiga faapaupau. Na talanoaina e le Aposetolo o Paulo le fesili pe taliaina le ‘ai o aano o manu e ofoina atu i tupua faapaupau. Sa ia aoao atu e uiga i le sauniga o le faamanatuga. Sa ia fautua mai atu foi e uiga i le agaifanua o tamaitai e faaaoga ai ufiufi lauulu i le taimi o sauniga tapuai. Sa aoao atu e Paulo le Au Paia e uiga i meaalofa faaleagaga, ma faamamafaina le taua o le alofa mama nai lo isi meaalofa uma.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
1 Korinito 8:1–13
Aisea na popole ai nisi o tagata liliu mai e uiga i le ai o aano o manu na ofoina atu i tupua?
I ona po o Paulo, o nisi o aano o manu sa faatau atu i maketi i Korinito ma isi aai sa fai ma taulaga i atua faapaupau. Na manatu tagata Iutaia faamaoni e faapea, o le tulafono a Mose na faasā ai i latou mai le aai i lenei aano o manu. E le gata i lea, i le Fono i Ierusalema, sa faatonuina patino ai e Iakopo tagata o nuuese na liliu mai i le Ekalesia ina ia “taumamao mai meaai ua ofoina atu i tupua.” O loo ta’u mai i le tusi a Paulo e faapea, o nisi o tagata faatoa liliu mai o nuu ese i Korinito na lagona e le afaina le aai i lenei aano o manu.
Sa faamanatu atu e Paulo i tagata o le Ekalesia o tupua e faatusa i atua sese ma e leai se uiga. Na faamanatu atu foi e Paulo i tagata Korinito e faapea, o meaai tatou te aai ai e lē iloa ai lo tatou faaolataga. O lea sa le sili atu ai lo latou lelei mo le aai i aano o manufasi pe sili atu foi le leaga pe afai latou te le aai ai. Peita’i, sa popole Paulo ina nei maua e isi le manatu o le ‘ai i aano o manufasi, e faapea, ua faamalosiauina e Kerisiano sauniga faapaupau. Na fautua atu Paulo ina ia latou ‘alofia le ‘aina o lenei aano o manufasi, ina ia ‘alofia ai le tu’uina atu o ni manatu sesē i isi.
1 Korinito 8:4–6
O le a le uiga o le tala a Paulo e faapea o loo i ai “atua e toatele, ma alii e toatele”?
Na a’oa’o mai e Paulo e leai ni tupua, po o ni atua sesē. Sa Ia faamautu mai e faapea “ua na o le tasi lava le Atua, o le Tama, … ma le Alii e toatasi, o Iesu Keriso.”
Na tuuina mai e le perofeta o Iosefa Samita se malamalama’aga faaopoopo: “Ou te tautino atu pea lava o le Atua o se peresona e ese ia, o Iesu Keriso o se peresona e ese ma maoti mai le Atua le Tama, ma o le Agaga Paia o se peresona e maoti ma o se Agaga; ma o lenei toatolu ua aofia ai ni peresona maoti se toatolu ma ni Atua se toatolu. …
“O nisi ua fai mai oute le mafai ona faaliliu [aoaoga a Paulo i le 1 Korinito 8:5] e tutusa ma i latou. Ua latou fai mai o lona uiga o atua faapaupau. Fai mai Paulo e i ai Atua e tele ma Alii e tele; ma ua tulai mai ai le tele o Atua. E i ai sau molimau i le Agaga Paia, ma se molimau e le o faatatau ia Paulo i ni atua faapaupau i le tusiga.”
1 Korinito 9:19–23
Aiseā na avea ai Paulo ma “mea uma i [tagata] uma”?
E le’i mana’o Paulo e faatiga i isi o ē e eseese aganuu. Sa tautino atu o ia e faasoa atu le talalelei a Iesu Keriso i tagata uma. Sa ia naunau e fetuunai ana amioga ina ia auauna atu ai i tagata o talaaga eseese. E le faapea ai na ia taliaina aoaoga faavae po o faiga sese. O lana tautoga e le mo se aganuu po o se atunuu ae mo le folafolaina atu le talalelei a Iesu Keriso.
1 Korinito 9:24–27
O le ā se mea tatou te a’oa’oina mai i le faatusatusaga a Paulo i se tausinioga?
Sa tuu e tagata Eleni ma Roma le faataua tele i tausinioga faaafeleti. O taaloga Olimipeka anamua o ni mea sa laualuga i faamoemoega sa faia i nai tausaga uma i le itulagi o Meititirane. O taaloga Isthmian, na faia i Korinito, sa talitutusa lava ma taaloga o le Olimipeka. Sa tauva tagata afeleti mo le taui o le pale o le manumalo, lea na faia i laulaau po o lala paina. Na ta’ua e Paulo, o tagata afeleti e taumafai mo le le gaoia, po o le amio pulea. Atonu sa ia faasino atu i meaai sa’o ma faasologa o toleniga e faaaoga e tagata afeleti e sauniuni ai mo le tauvaga.
Na tusia e Paulo e faapea o soo o Iesu Keriso o loo taufetuli foi i se tausinioga, e le faasaga i isi ae e faasaga i le agasala ma luitau o le olaga faaletino. E galulue tagata o le Ekalesia e faatoilalo faaosoosoga ma ausia le puleaina faaleagaga o le tagata lava ia. O le taui e le o se pale e pala, ae o se pale o le ola e faavavau.
1 Korinito 10:1–11
O le a le mea na manao Paulo ia iloa e le Au Paia i Korinito e uiga i aafiaga o le fanauga a Isaraelu?
Ina ua taitai e Mose le fanauga a Isaraelu mai Aikupito, sa faamanuiaina i latou e le Alii i le anoanoai o vavega. Na vaeluaina e le Alii le Sami Ulaula ina ia mafai e le fanauga a Isaraelu ona sopoia i le eleele matutu. Na aoao mai Paulo o lenei kolosi e faatusa i le papatisoga. Mulimuli ane, na taia e Mose se papa ma mafua ai ona tafe mai ai le vai. Na faamatala e Paulo o le papa e faatusa ia Iesu Keriso. O le vai e faaata mai ai afioga ma a’oa’oga a Ieova, e aofia ai le fautuaga mai Lana auauna o Mose. O nisi o le fanauga a Isaraelu na mulimuli i faatonuga faaleagaga na tuuina mai i le vao. Ae paga lea, sa muimui isi ma lē mulimuli i le taitaiga a le Alii. Mo se faataitaiga, sa latou faia agasala tau feusuaiga ma faia taulaga i se tamai povi auro. Sa latou faitio foi e uiga i meaai faavavega na saunia e le Alii ina ua latou fia aai. Sa lapata’i e Paulo le Au Paia i Korinito e aua le faia nei lava mea sese e tasi. Ua faamanino mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita o le lapataiga a Paulo o loo faasino mai foi ia i tatou i aso nei: “Ma sa tusia foi ia mea, e apoapoai mai ai ia te i latou o e o le a oo mai i ai le iuga o le lalolagi.”
1 Korinito 10:14–22
O le a le mea na aoao mai e Paulo e uiga i le aai ma feinu i le faamanatuga ma taulaga faapaupau?
Na faatusatusa e Paulo le faamanatuga ma taumafataga e fesootai ma faamanatuga faapaupau. E pei lava o le auai i le faamanatuga e fausia ai se sootaga ma se faiga faapaaga ma Keriso, o le auai i se taumafataga faapaupau na fatuina ai se mafutaga ma se sootaga ma se atua pepelo. Na lapataia e Paulo le Au Paia i Korinito e faapea “afai latou te tausisi pea i le aai ma feinu i taumafataga uma e lua (o le Talisuaga a le Alii ma taulaga faapaupau) o le a iu ina latou faaonoono i le Alii e pei ona sa faia e Isaraelu anamua. I tulaga sa sili atu nai lo le taumafaina o aano o manu na ofoina atu i tupua. O le manatu o Paulo e faapea o ‘e malolosi’ sa savavali i teritori mata’utia ma e mafai ona faaosofia ai le lotoleaga i le Atua ma taunuuga mata’utia.”
1 Korinito 10:23–24
O le ā le uiga o le fetalaiga a Paulo ina ua ia faapea mai “ua faatulafonoina mea uma”?
Na sii mai ma teena e Paulo se faaupuga sa taatele i tagata Korinito: “Ua tataga mea uma.” E foliga mai sa faaaoga e nisi o le Au Paia i Korinito lenei faaupuga e ta’uamiotonuina ai amioga agasala.
O le King James Version o le Tusi Paia o loo aofia ai upu “ua tataga mea uma lava mo a’u.” O le tele o isi faaliliuga e le o aofia ai upu “mo a’u.” E le gata i lea, o le Faaliliuga a Iosefa Samita ua faamanino mai ai le fuaitau e faapea “e le faatagaina mea uma ia te au.” I se isi faaupuga, e le’i talanoa Paulo e uiga ia te ia lava. Nai lo lena, sa ia teena le manatu e faapea o lo latou saolotoga fou ia Keriso o lona uiga ua talafeagai mea uma.
1 Korinito 11:3–15
Aisea na manaomia ai e tamaitai ona fai ni ufiufi o latou ulu pe a tatalo?
I aso o Paulo, sa i ai tapulaa a tagata Iutaia, Eleni, ma Roma e faatatau i le ufiufi o ulu. Mo se faataitaiga, i le sosaiete a Roma, sa manatu i ai e faaaloalo mo fafine le ufiufi o latou ulu pe a i ai i nofoaga faitele.
Mai lenei fuaitau o mau, ua tatou aoao ai o tamaitai i Korinito sa auai i sauniga tapuai ma sa faamoemoeina e ufiufi o latou ulu a o faia lena mea. Na ta’ua e Paulo, o fafine e tapua’i ma le ulu e lē ufiufi, na aumaia ai le faalumaina. I aso o Paulo, o le faalumaina o se mataupu matuiā. O le lē mamalu na aumaia ai i se tagata, po o i latou e aufaatasi ma i latou, le maasiasi ma le faalumaina.
E foliga mai o nisi tane ma tamaitai na tetee atu i aganuu taliaina o o latou aso. O a latou mafua’aga mo le faia o lea mea e le o manino. O le mea e manino ai, o Paulo “na faalaeiau Kerisiano ina ia ōgatusa ma tapulaa faaonapo nei o le tauagafau ma le faaaloalo.”
1 Korinito 12:1–11
O a meaalofa faaleagaga?
“O meaalofa faaleagaga o ni faamanuiaga po o tomai e tuuina mai e le Atua i Ana fanau e ala mai le mana o le Agaga Paia.” Sa faamalamalama mai e Paulo o meaalofa a le Agaga e mafai ai e soo o le Faaola ona faafetaiaia manaoga o isi. Mo se faamatalaga puupuu o meaalofa faaleagaga eseese, tagai i le Autu ma Fesili, “Meaalofa Faaleagaga,” Gospel Library.
1 Korinito 12:12–27
Aiseā na faatusatusa ai e Paulo le Ekalesia i le tino o le tagata?
E pei lava ona faatinoina e vaega taitasi o le tino se matafaioi talafeagai, e faapena foi ona i ai i tagata taitoatasi o le Ekalesia se matafaioi tulaga ese e faatino. Na tusia e Peresitene Jeffrey R. Holland: “O se mea e matua faamalieina lava le manaomia i le tino o Keriso—ma e manaomia tagata uma. Pe ou te galue e pei o se mata po o se lima e le talafeauga; o le mea moni lava ua manaomia tatou i lenei fausaga mamalu, ma e le atoatoa le tino e aunoa ma tatou.”
1 Korinito 13:1
O le a le alofa mama?
O le upu alofa mama i le King James Version o le Tusi Paia e sau mai le upu Eleni agapē. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “O le uluai gagana Eleni o le Feagaiga Fou … [o lo’o i ai] upu eseese e tolu mo le alofa, e ese mai i le tasi o lo’o avanoa mo i tatou i le gagana Peretania. O upu Eleni e tolu mo le alofa e faatatau i tulaga eseese o lagona. O le faaupuga faaaogaina mo le tulaga aupito maualuga o le alofa agapē, e faamatala ai le ituaiga o alofa tatou te lagonaina mo le Alii po o isi tagata e sili ona faaaloalogia. O se faaupuga o le faaaloalo tele ma le alofa.” Ua aoao mai e le Tusi a Mamona ia i tatou e faapea “o le alofa mamā o le alofa le pona lea o Keriso.”” E na o le taimi lava tatou te maua ai le alofa mama e mafai ai ona avea i tatou e faapei o Iesu Keriso.
1 Korinito 13:1–3
O le a le taua na tuu e Paulo i le meaalofa o le alofa mama?
Ina ua uma ona aoao atu e uiga i meaalofa faaleagaga, sa uunaia e Paulo le Au Paia ina ia “naunau i meaalofa e sili.” Ona ia faamalamalama mai lea o le meaalofa o le alofa mama o se “ala e silisili lava.” I se isi faaupuga, o le alofa mama o se mea e “sili atu ona lelei” nai lo isi meaalofa faaleagaga. E le gata o le meaalofa silisili ae o le “faavae lea e galulue ai isi tagata uma.” A aunoa ma le alofa mama, na folafola mai e Paulo, o i tatou o se mea noa. Na aoao mai Elder Joseph B. Wirthlin: “E faigofie ma tuusao le savali na tuuina atu e Paulo i le itutino fou lenei o le Au Paia: E leai se eseesega tele e te faia pe a leai se alofa. E mafai ona e tautala i gagana, maua le meaalofa o valoaga, malamalama i mea lilo, ma maua le poto uma; e tusa lava pe i ai lou faatuatua e aveese ai mauga, a leai se alofa e te le aoga lava.”
1 Korinito 13:9–12
Na faapefea ona faaaoga e Paulo se faata e faamatala ai le malamalama faaletino?
O le malamalama ua tatou maua i lenei olaga e le atoatoa. Na faamatala e Paulo e faapea, o la tatou vaaiga faatapulaaina e pei o le tilotilo atu i o tatou ata i se faata nenefu. I aso o Paulo, o se faata e masani o se uamea ua faaiila, lea e lē mafai ona faaalia ai se ata manino. O le a i ai se aso o le a tatou maua ai le malamalama atoatoa, e pei o le vaai faafesagai i se tagata nai lo le vaaia o se ata le manino i se faata uamea. E fesoasoani le Agaga Paia ia i tatou e vaai i mea mai le silafaga a le Atua.
Aoao Atili
Meaalofa a le Agaga
-
Dallin H. Oaks, “Meaalofa Faaleagaga,” Ensign, Set. 1986, 68–72
-
Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 115–24
Alofa Mama
-
Michelle D. Craig, “Lē Faamalieina Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2018, 53-54
-
Jeffrey R. Holland, “Faauta i Lou Tina,” Liahona, Nov. 2015, 47-50
-
Quentin L. Cook, “Alofa Sili mo Fanau a lo Tatou Tama,” Liahona, Me 2019, 76–80.
Ala o Faasalalauga
Vitiō
“E Le Uma Le Alofa” (3:36)
Ata
O Le Talisuaga Mulimuli, na saunia e Simon Dewey
O le Talisuaga Mulimuli, saunia e Harry Anderson