Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
1 Korinito 8–13


“1 Korinito 8–13,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

1 Korinito 8–13

O nisi o tagata o le Ekalesia i Korinito na faatosinaina e talitonuga ma faiga faapaupau. Na talanoaina e le Aposetolo o Paulo le fesili pe taliaina le ‘ai o aano o manu e ofoina atu i tupua faapaupau. Sa ia aoao atu e uiga i le sauniga o le faamanatuga. Sa ia fautua mai atu foi e uiga i le agaifanua o tamaitai e faaaoga ai ufiufi lauulu i le taimi o sauniga tapuai. Sa aoao atu e Paulo le Au Paia e uiga i meaalofa faaleagaga, ma faamamafaina le taua o le alofa mama nai lo isi meaalofa uma.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

1 Korinito 8:1–13

Aisea na popole ai nisi o tagata liliu mai e uiga i le ai o aano o manu na ofoina atu i tupua?

I ona po o Paulo, o nisi o aano o manu sa faatau atu i maketi i Korinito ma isi aai sa fai ma taulaga i atua faapaupau. Na manatu tagata Iutaia faamaoni e faapea, o le tulafono a Mose na faasā ai i latou mai le aai i lenei aano o manu. E le gata i lea, i le Fono i Ierusalema, sa faatonuina patino ai e Iakopo tagata o nuuese na liliu mai i le Ekalesia ina ia “taumamao mai meaai ua ofoina atu i tupua.” O loo ta’u mai i le tusi a Paulo e faapea, o nisi o tagata faatoa liliu mai o nuu ese i Korinito na lagona e le afaina le aai i lenei aano o manu.

Sa faamanatu atu e Paulo i tagata o le Ekalesia o tupua e faatusa i atua sese ma e leai se uiga. Na faamanatu atu foi e Paulo i tagata Korinito e faapea, o meaai tatou te aai ai e lē iloa ai lo tatou faaolataga. O lea sa le sili atu ai lo latou lelei mo le aai i aano o manufasi pe sili atu foi le leaga pe afai latou te le aai ai. Peita’i, sa popole Paulo ina nei maua e isi le manatu o le ‘ai i aano o manufasi, e faapea, ua faamalosiauina e Kerisiano sauniga faapaupau. Na fautua atu Paulo ina ia latou ‘alofia le ‘aina o lenei aano o manufasi, ina ia ‘alofia ai le tu’uina atu o ni manatu sesē i isi.

1 Korinito 8:4–6

O le a le uiga o le tala a Paulo e faapea o loo i ai “atua e toatele, ma alii e toatele”?

Na a’oa’o mai e Paulo e leai ni tupua, po o ni atua sesē. Sa Ia faamautu mai e faapea “ua na o le tasi lava le Atua, o le Tama, … ma le Alii e toatasi, o Iesu Keriso.”

Na tuuina mai e le perofeta o Iosefa Samita se malamalama’aga faaopoopo: “Ou te tautino atu pea lava o le Atua o se peresona e ese ia, o Iesu Keriso o se peresona e ese ma maoti mai le Atua le Tama, ma o le Agaga Paia o se peresona e maoti ma o se Agaga; ma o lenei toatolu ua aofia ai ni peresona maoti se toatolu ma ni Atua se toatolu. …

“O nisi ua fai mai oute le mafai ona faaliliu [aoaoga a Paulo i le 1 Korinito 8:5] e tutusa ma i latou. Ua latou fai mai o lona uiga o atua faapaupau. Fai mai Paulo e i ai Atua e tele ma Alii e tele; ma ua tulai mai ai le tele o Atua. E i ai sau molimau i le Agaga Paia, ma se molimau e le o faatatau ia Paulo i ni atua faapaupau i le tusiga.”

1 Korinito 9:19–23

Aiseā na avea ai Paulo ma “mea uma i [tagata] uma”?

E le’i mana’o Paulo e faatiga i isi o ē e eseese aganuu. Sa tautino atu o ia e faasoa atu le talalelei a Iesu Keriso i tagata uma. Sa ia naunau e fetuunai ana amioga ina ia auauna atu ai i tagata o talaaga eseese. E le faapea ai na ia taliaina aoaoga faavae po o faiga sese. O lana tautoga e le mo se aganuu po o se atunuu ae mo le folafolaina atu le talalelei a Iesu Keriso.

1 Korinito 9:24–27

O le ā se mea tatou te a’oa’oina mai i le faatusatusaga a Paulo i se tausinioga?

Sa tuu e tagata Eleni ma Roma le faataua tele i tausinioga faaafeleti. O taaloga Olimipeka anamua o ni mea sa laualuga i faamoemoega sa faia i nai tausaga uma i le itulagi o Meititirane. O taaloga Isthmian, na faia i Korinito, sa talitutusa lava ma taaloga o le Olimipeka. Sa tauva tagata afeleti mo le taui o le pale o le manumalo, lea na faia i laulaau po o lala paina. Na ta’ua e Paulo, o tagata afeleti e taumafai mo le le gaoia, po o le amio pulea. Atonu sa ia faasino atu i meaai sa’o ma faasologa o toleniga e faaaoga e tagata afeleti e sauniuni ai mo le tauvaga.

Na tusia e Paulo e faapea o soo o Iesu Keriso o loo taufetuli foi i se tausinioga, e le faasaga i isi ae e faasaga i le agasala ma luitau o le olaga faaletino. E galulue tagata o le Ekalesia e faatoilalo faaosoosoga ma ausia le puleaina faaleagaga o le tagata lava ia. O le taui e le o se pale e pala, ae o se pale o le ola e faavavau.

1 Korinito 10:1–11

O le a le mea na manao Paulo ia iloa e le Au Paia i Korinito e uiga i aafiaga o le fanauga a Isaraelu?

Ina ua taitai e Mose le fanauga a Isaraelu mai Aikupito, sa faamanuiaina i latou e le Alii i le anoanoai o vavega. Na vaeluaina e le Alii le Sami Ulaula ina ia mafai e le fanauga a Isaraelu ona sopoia i le eleele matutu. Na aoao mai Paulo o lenei kolosi e faatusa i le papatisoga. Mulimuli ane, na taia e Mose se papa ma mafua ai ona tafe mai ai le vai. Na faamatala e Paulo o le papa e faatusa ia Iesu Keriso. O le vai e faaata mai ai afioga ma a’oa’oga a Ieova, e aofia ai le fautuaga mai Lana auauna o Mose. O nisi o le fanauga a Isaraelu na mulimuli i faatonuga faaleagaga na tuuina mai i le vao. Ae paga lea, sa muimui isi ma lē mulimuli i le taitaiga a le Alii. Mo se faataitaiga, sa latou faia agasala tau feusuaiga ma faia taulaga i se tamai povi auro. Sa latou faitio foi e uiga i meaai faavavega na saunia e le Alii ina ua latou fia aai. Sa lapata’i e Paulo le Au Paia i Korinito e aua le faia nei lava mea sese e tasi. Ua faamanino mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita o le lapataiga a Paulo o loo faasino mai foi ia i tatou i aso nei: “Ma sa tusia foi ia mea, e apoapoai mai ai ia te i latou o e o le a oo mai i ai le iuga o le lalolagi.”

1 Korinito 10:14–22

O le a le mea na aoao mai e Paulo e uiga i le aai ma feinu i le faamanatuga ma taulaga faapaupau?

Na faatusatusa e Paulo le faamanatuga ma taumafataga e fesootai ma faamanatuga faapaupau. E pei lava o le auai i le faamanatuga e fausia ai se sootaga ma se faiga faapaaga ma Keriso, o le auai i se taumafataga faapaupau na fatuina ai se mafutaga ma se sootaga ma se atua pepelo. Na lapataia e Paulo le Au Paia i Korinito e faapea “afai latou te tausisi pea i le aai ma feinu i taumafataga uma e lua (o le Talisuaga a le Alii ma taulaga faapaupau) o le a iu ina latou faaonoono i le Alii e pei ona sa faia e Isaraelu anamua. I tulaga sa sili atu nai lo le taumafaina o aano o manu na ofoina atu i tupua. O le manatu o Paulo e faapea o ‘e malolosi’ sa savavali i teritori mata’utia ma e mafai ona faaosofia ai le lotoleaga i le Atua ma taunuuga mata’utia.”

1 Korinito 10:23–24

O le ā le uiga o le fetalaiga a Paulo ina ua ia faapea mai “ua faatulafonoina mea uma”?

Na sii mai ma teena e Paulo se faaupuga sa taatele i tagata Korinito: “Ua tataga mea uma.” E foliga mai sa faaaoga e nisi o le Au Paia i Korinito lenei faaupuga e ta’uamiotonuina ai amioga agasala.

O le King James Version o le Tusi Paia o loo aofia ai upu “ua tataga mea uma lava mo a’u.” O le tele o isi faaliliuga e le o aofia ai upu “mo a’u.” E le gata i lea, o le Faaliliuga a Iosefa Samita ua faamanino mai ai le fuaitau e faapea “e le faatagaina mea uma ia te au.” I se isi faaupuga, e le’i talanoa Paulo e uiga ia te ia lava. Nai lo lena, sa ia teena le manatu e faapea o lo latou saolotoga fou ia Keriso o lona uiga ua talafeagai mea uma.

1 Korinito 11:3–15

Aisea na manaomia ai e tamaitai ona fai ni ufiufi o latou ulu pe a tatalo?

I aso o Paulo, sa i ai tapulaa a tagata Iutaia, Eleni, ma Roma e faatatau i le ufiufi o ulu. Mo se faataitaiga, i le sosaiete a Roma, sa manatu i ai e faaaloalo mo fafine le ufiufi o latou ulu pe a i ai i nofoaga faitele.

Mai lenei fuaitau o mau, ua tatou aoao ai o tamaitai i Korinito sa auai i sauniga tapuai ma sa faamoemoeina e ufiufi o latou ulu a o faia lena mea. Na ta’ua e Paulo, o fafine e tapua’i ma le ulu e lē ufiufi, na aumaia ai le faalumaina. I aso o Paulo, o le faalumaina o se mataupu matuiā. O le lē mamalu na aumaia ai i se tagata, po o i latou e aufaatasi ma i latou, le maasiasi ma le faalumaina.

E foliga mai o nisi tane ma tamaitai na tetee atu i aganuu taliaina o o latou aso. O a latou mafua’aga mo le faia o lea mea e le o manino. O le mea e manino ai, o Paulo “na faalaeiau Kerisiano ina ia ōgatusa ma tapulaa faaonapo nei o le tauagafau ma le faaaloalo.”

1 Korinito 12:1–11

O a meaalofa faaleagaga?

“O meaalofa faaleagaga o ni faamanuiaga po o tomai e tuuina mai e le Atua i Ana fanau e ala mai le mana o le Agaga Paia.” Sa faamalamalama mai e Paulo o meaalofa a le Agaga e mafai ai e soo o le Faaola ona faafetaiaia manaoga o isi. Mo se faamatalaga puupuu o meaalofa faaleagaga eseese, tagai i le Autu ma Fesili, “Meaalofa Faaleagaga,” Gospel Library.

1 Korinito 12:12–27

Aiseā na faatusatusa ai e Paulo le Ekalesia i le tino o le tagata?

E pei lava ona faatinoina e vaega taitasi o le tino se matafaioi talafeagai, e faapena foi ona i ai i tagata taitoatasi o le Ekalesia se matafaioi tulaga ese e faatino. Na tusia e Peresitene Jeffrey R. Holland: “O se mea e matua faamalieina lava le manaomia i le tino o Keriso—ma e manaomia tagata uma. Pe ou te galue e pei o se mata po o se lima e le talafeauga; o le mea moni lava ua manaomia tatou i lenei fausaga mamalu, ma e le atoatoa le tino e aunoa ma tatou.”

1 Korinito 13:1

O le a le alofa mama?

O le upu alofa mama i le King James Version o le Tusi Paia e sau mai le upu Eleni agapē. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “O le uluai gagana Eleni o le Feagaiga Fou … [o lo’o i ai] upu eseese e tolu mo le alofa, e ese mai i le tasi o lo’o avanoa mo i tatou i le gagana Peretania. O upu Eleni e tolu mo le alofa e faatatau i tulaga eseese o lagona. O le faaupuga faaaogaina mo le tulaga aupito maualuga o le alofa agapē, e faamatala ai le ituaiga o alofa tatou te lagonaina mo le Alii po o isi tagata e sili ona faaaloalogia. O se faaupuga o le faaaloalo tele ma le alofa.” Ua aoao mai e le Tusi a Mamona ia i tatou e faapea “o le alofa mamā o le alofa le pona lea o Keriso.”” E na o le taimi lava tatou te maua ai le alofa mama e mafai ai ona avea i tatou e faapei o Iesu Keriso.

1 Korinito 13:1–3

O le a le taua na tuu e Paulo i le meaalofa o le alofa mama?

Ina ua uma ona aoao atu e uiga i meaalofa faaleagaga, sa uunaia e Paulo le Au Paia ina ia “naunau i meaalofa e sili.” Ona ia faamalamalama mai lea o le meaalofa o le alofa mama o se “ala e silisili lava.” I se isi faaupuga, o le alofa mama o se mea e “sili atu ona lelei” nai lo isi meaalofa faaleagaga. E le gata o le meaalofa silisili ae o le “faavae lea e galulue ai isi tagata uma.” A aunoa ma le alofa mama, na folafola mai e Paulo, o i tatou o se mea noa. Na aoao mai Elder Joseph B. Wirthlin: “E faigofie ma tuusao le savali na tuuina atu e Paulo i le itutino fou lenei o le Au Paia: E leai se eseesega tele e te faia pe a leai se alofa. E mafai ona e tautala i gagana, maua le meaalofa o valoaga, malamalama i mea lilo, ma maua le poto uma; e tusa lava pe i ai lou faatuatua e aveese ai mauga, a leai se alofa e te le aoga lava.”

1 Korinito 13:9–12

Na faapefea ona faaaoga e Paulo se faata e faamatala ai le malamalama faaletino?

O le malamalama ua tatou maua i lenei olaga e le atoatoa. Na faamatala e Paulo e faapea, o la tatou vaaiga faatapulaaina e pei o le tilotilo atu i o tatou ata i se faata nenefu. I aso o Paulo, o se faata e masani o se uamea ua faaiila, lea e lē mafai ona faaalia ai se ata manino. O le a i ai se aso o le a tatou maua ai le malamalama atoatoa, e pei o le vaai faafesagai i se tagata nai lo le vaaia o se ata le manino i se faata uamea. E fesoasoani le Agaga Paia ia i tatou e vaai i mea mai le silafaga a le Atua.

o se fa’ata Roma-Anamua

Aoao Atili

Meaalofa a le Agaga

  • Dallin H. Oaks, “Meaalofa Faaleagaga,” Ensign, Set. 1986, 68–72

  • Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 115–24

Alofa Mama

Ala o Faasalalauga

Vitiō

“E Le Uma Le Alofa” (3:36)

3:36

Ata

Ua saunia e Iesu Keriso le faamanatuga mo Ona soo

O Le Talisuaga Mulimuli, na saunia e Simon Dewey

O Iesu Keriso ma Ona soo i le Talisuaga Mulimuli.

O le Talisuaga Mulimuli, saunia e Harry Anderson

Faamatalaga

  1. Tagai Richard Neitzel Holzapfel ma isi, Iesu Keriso ma le Lalolagi i le Feagaiga Fou (2006), 226; Eric D. Huntsman, “‘The Wisdom of Men’: Greek Philosophy, Corinthian Behavior, and the Teachings of Paul,” i Shedding Light on the New Testament: Acts–Revelation, ed. Ray L. Huntington ma isi (2009), 79–82.

  2. Galuega 15:29; tagai foi i le Galuega 15:20; 21:25.

  3. Tagai i le 1 Korinito 8:1–13,” 10:19–33.

  4. Tagai i le 1 Korinito 8:4; Michael D. Coogan and others, eds., The New Oxford Annotated Bible: New Revised Standard Version, 5th ed. (2018), 1648, faamatalaga mo le 1 Korinito 8:1–13.

  5. Tagai i le 1 Korinito 8:8.

  6. Tagai Frank F. Judd Jr., “The Epistles of the Apostle Paul: An Overview,” i le New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 426.

  7. Tagai i le 1 Korinito 8:9–13.

  8. 1 Korinito 8:6.

  9. Joseph Smith, in History, 1838–1856 [Manuscript History of the Church], volume D-1, 1459, josephsmithpapers.orgua faaonaponei faailoga ma mataitusi tetele.

  10. Tagai Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary (1971), 2:353.

  11. Tagai Earl D. Radmacher ma isi, eds., NKJV Study Bible, 3rd ed. (2018), 1717; tagai foi Edward E. Hindson ma Daniel R. Mitchell, eds., Zondervan King James Version Commentary: New Testament (2010), 474.

  12. Tagai 1 Corinthians 9:25; Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), entry 1466, itulau 1069.

  13. Kenneth L. Barker and John R. Kohlenberger III, eds., The Expositor’s Bible Commentary: Abridged Edition: New Testament (1994), 634.

  14. Tagai i le Eperu 12:1–2,” Mosaea 4:27.

  15. Tagai i le 1 Korinito 9:25.

  16. Tagai Esoto 13--17.

  17. Tagai Esoto 14:21–22.

  18. Tagai i le 1 Korinito 10:1–2.

  19. Esoto 17:6.

  20. Tagai i le 1 Korinito10:4.

  21. Tagai Robert L. Millet, Becoming New: A Doctrinal Commentary on the Writings of Paul (2022), 104–5.

  22. Tagai i le Esoto 16:2–3, 7–8.

  23. Tagai 1 Korinito 10:7; Esoto 32:1–8.

  24. Tagai 1 Korinito 10:9; Numera 11:1–10.

  25. Faaliliuga a Iosefa Samita, 1 Korinito 10:11 (i le 1 Korinito 10:11, vaefaamatalaga e); faatusilima ua faaalia ai tusiga ua suia.

  26. Tagai Radmacher and others, NKJV Study Bible, 1718, faamatalaga mo le 1 Korinito 10:14–22.

  27. Richard D. Draper and Michael D. Rhodes, Paul’s First Epistle to the Corinthians (2017), 496.

  28. Draper ma Rhodes, Paul‘s First Epistle to the Corinthians, 502. Tagai foi i le 1 Korinito 6:12–13.

  29. 1 Korinito 10:23; faaopoopo le faamamafa.

  30. “O le soanauna μοί (moi), faaliliuina ‘mo a’u’ i le KJV, e le o maua i tusitusiga tetele” (Draper and Rhodes, Paul’s First Epistle to the Corinthians, 502).

  31. Faaliliuga a Iosefa Samita, 1 Korinito 10:23 (i le 1 Korinito 10:23, vaefaamatalaga a); faatusilima ua faaalia ai tusiga ua suia.

  32. Tagai Draper ma Rhodes, O le Tusi Muamua a Paulo i Korinito, 502.

  33. Tagai Huntsman, “The Wisdom of Men,” 82--84.

  34. “E le o faamaoti mai i upu [a Paulo] le natura o le ufiufi na le toe ofuina e le fafine. Atonu o se veli laitiiti pe toetoe lava a manino, o se veli mamafa, o se pulou, o se sikafu po o se vaega o lona ofu i fafo o loo ufiufi i luga o lona ulu” (Draper and Rhodes, Paul’s First Epistle to the Corinthians, 520.

  35. Draper and Rhodes, Paul‘s First Epistle to the Corinthians 520.

  36. Huntsman, “The Wisdom of Men,” 84.

  37. Autu ma Fesili, “Meaalofa Faaleagaga,” Gospel Library.

  38. Tagai i le 1 Korinito 12:5--7.

  39. Jeffrey R. Holland, Our Day Star Rising: Exploring the New Testament with Jeffrey R. Holland (2022), 190.

  40. Tagai Draper and Rhodes, Paul‘s First Epistle to the Corinthians, 629.

  41. Russell M. Nelson, “O Se Faamoemoe Sili Atu Ona Lelei” (Brigham Young University devotional, Jan. 8, 1995), 7, speeches.byu.edu.

  42. Moronae 7:47.

  43. Tagai Millet, Becoming New, 122–23. Na aoao mai Mamona e tatau ona tatou maua le alofa mama o Keriso pe afai tatou te fia avea faapei o Ia (tagai Moronae 7:47–48). O le upu maua o lona uiga o le taofia, mauaina, po o le nofoia (tagai i le American Dictionary of the English Language, webstersdictionary1828.com).

  44. 1 Korinito 12:31.

  45. 1 Korinito 12:31.

  46. Richard Lloyd Anderson, Understanding Paul: Revised Edition (2007), 117.

  47. Draper and Rhodes, Paul’s First Epistle to the Corinthians, 624.

  48. Joseph B. Wirthlin, “O Le Poloaiga Sili,” Liahona, Nov. 2007, 28.

  49. Tagai i le 1 Korinito 13:12.

  50. Kenneth L. Barker and others, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 2022, note for 1 Corinthians 13:12.

  51. Tagai i le 1 Korinito 13:12: 2 Nifae 9:13–14.

  52. Tagai i le Ioane 14:26: 16:13.