Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
1 ma le 2 Timoteo, Tito, Filemoni


“1 ma le 2 Timoteo, Tito, Filemoni,” Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Mau

1 ma le 2 Timoteo, Tito, Filemoni

I tusi ua ta’ua o le 1 Timoteo, 2 Timoteo, ma Tito, na tusia ai e Paulo faatonuga i taitai o le Ekalesia. Ua ia faamatala mai ai tulaga e manaomia mo epikopo ma tiakono. Sa ia lapataia taitai o le Ekalesia i taimi faigata o i luma atu ma fautuaina i le auala e puipuia ai le Au Paia. Sa ia aoao atu Timoteo e faapea o tusi paia o punavai ia o mataupu ma faatonuga moni. I lona lagonaina ua latalata ona faaiuina lona ola, na tusia e Paulo e faatatau i ana taumafaiga ina ia tumau ma le faamaoni e oo i le i’uga. Sa ia mautinoa o le a ia maua le ola e faavavau. Sa tusi atu foi Paulo ia Filemoni, ma uunaia o ia e talia lana pologa o Onesemo e avea ma se uso i le talalelei.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

O ai Timoteo?

O Timoteo o se tasi o uo sili ona faatuatuaina a Paulo. O ia o le atalii o se tamā Eleni ma o se tinā Iutaia. Ua aoao mai tusitusiga paia e faapea, o lona tina o Eunike, sa talitonu i le molimau a Paulo e uiga ia Iesu Keriso. Sa fesoasoani le tina o Timoteo ma lona tinamatua o Loi ia te ia e tuputupu ae i lona faatuatua ma lona fiafia i tusitusiga paia. Sa auauna atu Timoteo o se soa faifeautalai ia Paulo i le taimi o lana misiona lona lua. Mulimuli ane, sa faaauau pea ona avea Timoteo ma se faifeautalai ma se taitai faamaoni o le Ekalesia.

O tusi a Paulo ia Timoteo ma Tito e masani ona ta’ua o Tusi faafaifeau aua o loo i ai fautuaga a Paulo i faifeau po o taitai i le Ekalesia. O le upufaifeau e sau mai le upu Latina mo le leoleo mamoe.

O ai na faatatau i ai le tusiaina o le 1 Timoteo, ma pe aisea foi?

Na tusia e Paulo lenei tusi a o auauna atu Timoteo o se taitai o le Ekalesia i Efeso. O nisi tagata o le ekalesia e foliga mai sa masalosalo i tomai o Timoteo ona sa talavou o ia. Na tusi Paulo e fesoasoani iā te ia ina ia malamalama i ona tiute ma tuuina atu se faalaeiauga mo ia. E foliga mai na tusia lenei tusi i le va o le 62 ma le 66 T.A., a o iai Paulo i Maketonia.

Sa fautua mai e Paulo ni taiala e fesoasoani ai ia Timoteo ia iloa ai tagata e agavaa e avea ma epikopo po o tiakono. Sa fesoasoani nei taiala e faamamafaina ai le tiutetauave o taitai o le Ekalesia e tuu atu mea o manaomia e tagata o le ekalesia i le faaletino ma le faaleagaga. Sa talanoaina foi e Paulo le manatu pepelo masani o le faafitia o oe lava—o le talitonuga faapea e tele atu le faaleagaga e mafai ona maua i lou faafitia mauai o oe lava. Ina ia tetee atu i lenei mea ma isi taa’iga faalotu, na fautuaina ai e Paulo ia Timoteo ina ia a’oa’o atu ni a’oa’oga faavae lelei.

1 Timoteo 1:4–6

O le ā le tala a Paulo e faatatau i a’oa’o pepelo?

O iinei, ma i lana tusi ia Tito, na lapatai mai ai Paulo e uiga i a’oa’o pepelo o e o le a faalauiloaina talafatu (“tala faafagogo”) ma gafa e leai ni ona gataaga. Na tusia e se tasi o tagata atamai o le Tusi Paia: “Pe a faalogo le Au Paia o Aso e Gata Ai i le upu gafa, latou te mafaufau i le galuega o talafaasolopito o aiga, ae e le o le mea lea sa mafaufau i ai Paulo. I le faaiuga o lenei tusi, na faatonuina ai e Paulo ia Timoteo e aloese mai ‘finauga i mea ua igoa pepelo ai o le poto’ (1 Timoteo 6:20). O le upu ua faaliliuina o le ‘saienisi’ o le upu Eleni gnosis, o lona uiga o le ‘poto.’ O lea, sa popole ai Paulo ona o nisi Kerisiano sa latou mauaina ma aoaoina atu le malamalama faapitoa, lea na taitai atu ai i ‘finauga’ po o i se isi faaupuga, o fevaevaea’iga. O le lapataiga e faasaga i talafatu ma gafa atonu o se faasino i tala taumatemate ma gafa i tusitusiga apokerifa a Iutaia (Tito 1:14; 3:9).”

1 Timoteo 2:11–14

E faapefea ona tatou malamalama i le mea na fai mai ai Paulo e uiga i tamaitai ma Eva?

Tatou te le iloa po o le a le mea na uunaia ai Paulo e faatonu tamaitai ia “a’oa’oina [le fafine], a ia le tautala” ma aua le “pule i le tane.” Atonu o se taumafaiga lenei e faasa’o se faafitauli po o se finauga patino i Efeso, lea sa nofo ai Timoteo. O lea, o se mea lē atamai le aveina o lenei faatonuga patino ma tuu atu i ai le faaaogaina lautele.

Ina ia lagolagoina lana faatonuga e faatatau i fafine, na ta’ua ai e Paulo e faapea, i le faato’aga, na solitulafono ai Eva ina ua ia ai i le fua faasāina. I le fuaiupu e 14, o le upu Eleni ua faaliliuina o le “solitulafono” (parabasis) ua faaliliuina i ni auala eseese, e aofia ai le “sopoia.” Atonu na fai mai Paulo e pei lava ona “sopoia” e Eva ona tuaoi ina ua ia ai i le fua, atonu foi na sopoia e nisi o tamaitai i Efeso o latou tuaoi.

E tusa lava po o le a le faamoemoega autu o Paulo, ae o ana upu ua saofaga i se vaaiga le lelei i le matafaioi a Eva i le Pau. O se vaaiga faapena e le o tauamiotonuina e tusitusiga paia o le Toefuataiga. Mo se faataitaiga, na aoao mai Liae o le Pau o Atamu ma Eva na aumaia ai le faateleina o le faitalia, aiga, ma le avanoa mo le olioli e faavavau. I le tusi a Mose, na molimau mai ai Atamu ma Eva i le taua o le Pau i le ata o le faaolataga. Ma i lana faaaliga vaaia o le lalolagi o agaga, na vaaia ai e Peresitene Iosefa F. Samita “lo tatou Tina mamalu o Eva” i totonu o e amiotonu i le lalolagi o agaga.

O le taua o le matafaioi a Eva i le Pau ua faamaonia atili e perofeta ma aposetolo o ona po nei. Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks, “O Eva na muamua solia tapulaa o Etena ina ia mafai ona amatalia tuutuuga o le olaga faitino. O lana gaoioiga, po o le a lava lona natura, sa o se solitulafono i lea taimi ae o le faavavau o se mea alagatatau matagofie e tatala ai le faitotoa e agai atu ai i le ola faavavau.” Na maitauina e Peresitene Russell M. Nelson e faapea, “O lo tatou Tina mamalu o Eva—faatasi ma lana vaai mamao i le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi—na amatalia le mea ua tatou ta’ua ‘o le Pa’ū.’ O lana filifiliga atamai ma le lototele ma le faaiuga lagolagosua a Atamu na agai ai i luma le fuafuaga o le fiafia a le Atua.”

I le mafaufau ai i mau o le Toefuataiga ma upu a perofeta ma aposetolo o ona po nei, ua tatou maua ai se mafuaaga e olioli ai i le matafaioi a Eva i le faaauauina i luma o le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi.

Ua aoao mai perofeta o aso e gata ai e faapea, o le leo ma le taitaiga a tamaitai e taua tele i le galuega o le faaolataga a le Alii. A o saunoa atu i tamaitai o le Ekalesia, sa aoao atu ai Peresitene Russell M. Nelson: “Matou te … manaomia lo outou malosi, lo outou liua, lo outou talitonuga maumaututu, lo outou tomai e taitai ai, lo outou poto, ma o outou leo. E le mafai ona atoa le malo o le Atua ma e le mafai lava ona atoa e aunoa ma tamaitai o e osia feagaiga paia ona tausia lea, o tamaitai o e e mafai ona tautatala atu ma le mana ma le pule a le Atua!”

1 Timoteo 3:1–7

O le a le matafaioi na faia e se epikopo i le uluai Ekalesia?

I le 1 Timoteo 3:1 na faasino ai Paulo i le tofi, po o le tofiga, o se epikopo. I lenei fuaitau, o le “epikopo” e faatatau i se tagata e vaavaaia se faapotopotoga. Ua tuuina mai e Paulo agavaa ma fautuaga mo i latou o loo auauna o ni epikopo. E ala mai i tusitusiga paia o le Toefuataiga, ua tatou aoao ai o se epikopo o se tofi faauuina i le Perisitua Arona.

1 Timoteo 3:8--13

O le a le matafaioi na faia e tiakono i le uluai Ekalesia?

O le upu tiakono e sau mai le upu Eleni o lona uiga o le “auauna” po o le “faifeau.” O le tofi o le tiakono e foliga mai o se tofi sauniuni, aua e lei faasaina e Paulo “se [tagata] faatoa lotu (tagata faatoa liliu mai) mai le tofia e avea o se tiakono ae na ia faasaina se tagata fou mai le tofia e avea o se epikopo. O isi agavaa mo tiakono na tutusa lava ma agavaa mo epikopo, e aofia ai tulaga manaomia faapea “o tiakono, ia taitasi ma lana avā e toatasi.” E ala mai i mau o le Toefuataiga, ua tatou aoao ai o se tiakono o se tofi faauuina i le Perisitua Arona.

1 Timoteo 4:8–16

O le a le mea na aoao mai e Paulo e uiga i faamalositino faaletino?

Na aoao mai Paulo e faapea, i le faatusatusa atu i le atiina ae o uiga faaleatua, o faamalositino faaletino ma aoaoga e na o se taimi puupuu lava e taua ai. I se isi faaupuga, e ui o aoaoga faaletino e taua tele, ae o aoaoga faaleagaga e faamanuiaina ai i tatou i le taimi nei ma le faavavau.

O lenei eseesega semanu e faapitoa lava le talafeagai i tagata o le Ekalesia i Efeso. Sa matuā tāua tele taaloga tamomo’e ma taaloga i aganuu a Roma. E pei lava o aso nei, e mafai ona soona faatauaina le malosi faaletino ma oo ai i le ogaoga. Na aoao mai Paulo e tatau ona faamuamua le suesueina o le talalelei, mafaufau loloto, ma le atiina ae o meaalofa faaleagaga.

O ai na faatatau i ai le tusiaina o le 2 Timoteo, ma pe aisea foi?

Na tusia e Paulo lenei tusi i le taimi o lona uluai faafalepuipuiina i Roma. Sa ia tusia lenei tusi e faamalosia ai ma faamalosiauina ai Timoteo. Sa talitonu Paulo ua latalata ina uma lona ola ma sa manao o ia e vaai ia Timoteo, o lē na ia ta’ua o “lo’u atalii pele.” I le iuga o lana tusi, sa talosagaina ai e Paulo ia asiasi atu Timoteo ma Mareko ia te ia ma avatu ni nai mea sa ia tuua i Teroa. I le faasologa, o le 2 Timoteo ua foliga mai o le tusi mulimuli a Paulo i le Feagaiga Fou.

2 Timoteo 2:3–6; 4:6–8

O le ā le mea na aoao mai e Paulo e faaaoga ai faatusa o le fitafita, tagata taalo, ma le faifaatoaga?

Sa faaaoga e Paulo le ata faatusa o se fitafita lelei, o se tagata taalo manumalo, ma se faifaatoaga galue malosi e faapupula ai le manaomia o le tumau ina ia maua ai le mamalu e faavavau. Sa ia faaiuina lana tusi i le faatusatusaina o ia lava i se tagata taalo ma se fitafita manumalo. Sa ia “tau le taua lelei.” O le upu Eleni ua faaliliuina o le “tau” o lona uiga “ia tauivi.” E mafai ona faasino le upu i le tauvaga i se tauvaga taalo po o le auai i taua faamiliteli. Ona sa faamaoni o ia e oo i le iuga, sa faamoemoe ai Paulo e maua se “pale o le amiotonu.” Atonu e faasino atu le pale i se pale manumalo na tuuina atu i ē na manumalo i tauvaga taaloga a Eleni anamua.

2 Timoteo 3:1–7

O le ā le mea na aoao mai e Paulo e uiga i tulaga lamatia o aso e gata ai?

I nei fuaiupu, na valoia ai e Paulo le amioleaga o aso e gata ai. Sa ia faamatalaina tulaga o ni tulaga “faigata.” O le siata o loo i lalo o loo tuuina mai ai le fesoasoani i upu po o fasifuaitau atonu e le malamalama i ai le au faitau i ona po nei:

Upu po o fuaitau faigata

Uiga o upu Eleni

Upu po o fuaitau faigata

O e alolofa latou ia te i latou

Uiga o upu Eleni

Manatu Faapito

Upu po o fuaitau faigata

Upu leaga

Uiga o upu Eleni

Faaaogaina o gagana taufaaleaga, tautala leaga

Upu po o fuaitau faigata

E le lotoaiga

Uiga o upu Eleni

Le alofa, e aunoa ma le alofa

Upu po o fuaitau faigata

O tagata tuumavaega

Uiga o upu Eleni

Le naunau e ulu atu i se feagaiga

Upu po o fuaitau faigata

Le mafai ona taofi manao o le tino

Uiga o upu Eleni

Leai se malosiaga, e aunoa ma le pulea o le tagata lava ia

Upu po o fuaitau faigata

Faasauā

Uiga o upu Eleni

Sauā

Upu po o fuaitau faigata

O e le alolofa i tagata amio lelei

Uiga o upu Eleni

Tetee i le lelei, e aunoa ma le alofa i le lelei

Upu po o fuaitau faigata

O e soona fai

Uiga o upu Eleni

Le faaeteete, faavalevalea, ma le le mafaufau

Upu po o fuaitau faigata

Faafefeteina

Uiga o upu Eleni

Faamaualuga, faafefeteina

Upu po o fuaitau faigata

Fafine valelea

Uiga o upu Eleni

Faatauvaa, vaivai

2 Timoteo 3:6

O le a le uiga o le tala a Paulo i “fafine valelea”?

I le avea ai o se vaega o lana lapataiga e faatatau i aso e gata ai, na faamamafa mai ai e Paulo se vaega na ia ta’ua o ni tamaitai “valelea” pe “faalogogata” . O le upu Eleni o lona uiga o le “vaivai, po o le faatauvaa” E foliga mai, o nei tamaitai sa uunaia e a’oa’o pepelo i Efeso. Atonu o se faasinomaga faaagafesootai lenei mai aso o Paulo lea ua leai se talaaga faaleaganuu i o tatou aso ma o lea e faigata ai ona malamalama i ai.

O ai na faatatau i ai le tusiaina o le Tito ma pe aisea foi?

Na fanau Tito i ni matua Eleni ma sa faaliliuina mai o ia i le talalelei e Paulo. Ina ua mavae lona liua, sa o faatasi Tito ma Paulo i lana malaga faafaifeautalai lona tolu. Sa fesoasoani o ia e ao mai foai mo e matitiva i Ierusalema ma sa tuuina atu ia te ia lava e aumai le lotogatasi sili atu i paranesi i Korinito. Sa tusi atu Paulo ia Tito e faamalosia o ia i lona tofiga e taitai le Ekalesia i le motu Eleni o Kereta. Sa feagai Tito ma teteega mai tagata faatuiese ma a’oa’o pepelo. E foliga mai na tusia e Paulo le Tusi ia Tito ina ua uma ona tusia le 1 Timoteo, i le va o le 63 ma le 65 T.A.

Tito 1:12

O le ā se mea na faaataata mai i le ta’ua o se tasi o se Kereta?

Na ta’ua e Paulo e faapea o tagata Kereta e lē lelei. Sa lauiloa i latou i le mauaina o tupe i le lē faamaoni. Na faapena foi ona lipotia mai e tusitala anamua e faapea, sa matape’ape’a tagata o Kereta. O le uiga o le upu Kereta o lona uiga o se tagata lē faamaoni.

Tito 3:5

E faapefea ona faafouina i tatou e le Agaga Paia?

Sa faaaoga e Paulo le upu Eleni o lona uiga o le “toe fanauina” po o le “faafouina” pe a talanoa e uiga i le meaalofa o le Agaga Paia. I le papatisoga, e ulu atu ai se tagata i se sootaga o le feagaiga ma Keriso, ma avea ai ma se tagata fou. E pei lava ona tuuina atu i se pepe fou se igoa, o i latou o e papatisoina e tauaveina i o latou luga le suafa o Iesu Keriso ma faafouina e le Agaga a o latou taumafai e ola e faapei o Ia.

O ai na faatatau i ai le tusiaina o le Filemoni, ma pe aisea foi?

O Filemoni o se tagata liliu mai Eleni atonu sa nofo i Kolose. Talu ai ona sa ia faatagaina tagata o le ekalesia e feiloai i lona fale, atonu sa avea o ia ma se taitai i le paranesi a Kolose. Sa umia e Filemoni se alii faapologaina e igoa ia Onesemo, o lē sa malaga atu i le nofoaga sa iai Paulo—atonu o se tagata na sola ese—ma sa faaliliuina e Paulo ia Iesu Keriso. Sa toe auina atu e Paulo ia Onesemo ia Filemoni ma aioi atu ia te ia e aua le faasalaina Onesemo, ae ia toe talia o ia “e le toe faapei o se pologa” ae o se “uso pele.” Na tusi atu Paulo iā Filemoni a o iai i le falepuipui, e ui e na te le’i ta’u maia po o fea. Atonu na ia tusia le tusi i se taimi i le va o le pe tusa o le 55 ma le 59 T.A.

faaMose o loo faaalia ai pologa a Roma

FaaMose o loo faaalia ai pologa a Roma

Filemoni 1:10–17

O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le nofopologa i taimi o le Feagaiga Fou?

O faapotopotoga na a’oa’oina ma tusi atu i ai Paulo, sa masani ona aofia ai ia matai ma pologa. O le nofo pologa o se vaega taliaina o le sosaiete lea sa ola ai tagata Iutaia ma Kerisiano anamua. O nisi pologa na faasa’olotoina e o latou matai pe mafai foi ona faaputuina ni tamaoaiga e faatau ai lo latou lava sa’olotoga. O nisi pologa sa fiafia i avanoa faaleaoaoga ma avea ma faufautua faatuatuaina ma paaga faapisinisi i o latou matai. Peita’i, mo le toatele, o le nofo pologa sa faalumaina ma sauāina. O nisi o le au faigaluega a Paulo sa avea ma pologa.

E le’i taliaina pe teenaina foi e Paulo le faatulagaga o le nofo pologa i ana tusi. Na ia faalaeiauina pologa Kerisiano ina ia usiusitai i o latou matai ma uuna’ia matai Kerisiano ina ia agalelei i a latou pologa. Sa talitonu Paulo e mafai ona o mai faatasi tagata uma ia Iesu Keriso, lea e “leai se pologa po o se saoloto.”

I la tatou tisipenisione, ua folafola mai e le Alii e faapea “e le sa’o ona tatau ona nofo pologa soo se tagata o le tasi i le isi”

Filemoni 1:15–18

Na faapefea ona lē tusa ai le talosaga a Paulo iā Filemoni ma aganuu a Roma?

O Onesemo atonu o se pologa ua sola ese. I tulafono a Roma i lea taimi, e faalagolago lava pologa sosola ese i le alofa o o latou pule. O pologa ua pu’ea e mafai ona faailogaina i muaulu, sasaina, auina atu e fai galuega mamafa, ma faamalosia e ofuina ni kola u’amea.

Afai o Onesemo o se tagata sola ese, o lona uiga o le talosaga a Paulo ia Filemoni o le aua le faaoo atu ia Onesemo i le faasalaga masani o se pologa ua sola ese. Nai lo lea, na fautuaina e Paulo ia Filemoni ina ia talia o ia o se uso pele ma o se uso auauna a Iesu Keriso. O le igoa o Onesemo o lona uiga o le “aogā” po o le “faasiliga.” Na faamatala atu e Paulo iā Filemoni e faapea sa lē aogā Onesemo. Peita’i, i le taimi nei, i le avea ai ma soo o Keriso, sa mafai ai e Onesemo ona aogā ia Filemoni ma Paulo i le fesoasoani atu i le galuega o le faaolataga.

Aoao Atili

O le Matafaioi a Tamaitai i le Ekalesia

O Le Epikopo

Ala o Faasalalauga

Vitiō

“I Have Kept the Faith” (1:53)

1:53

“The Last Days” (2:21)

2:21

“The Office of Bishop” (1:20)

1:20

Ata

O Paulo o loo tusiaina se tusi i totonu o le falepuipui
O Paulo o loo tusiaina se tusi a o iai i le falepuipui

Atatusi o Paulo i le falepuipui o loo tusia se tusi, saunia e Paul Mann

Faamatalaga

  1. Tagai i le 1 Korinito 4:17.

  2. Tagai i le Galuega 16:1.

  3. Tagai i le 2 Timoteo 1:5; 3:14–15.

  4. Tagai i le Galuega 16:3.

  5. Tagai i le Galuega 19:22; Filipi 2:19.

  6. Tagai i le Bible Dictionary, “Pauline Epistles.” Tagai foi i le D. Kelly Ogden and Andrew C. Skinner, Verse by Verse: Acts through Revelation [1998], 212.

  7. Tagai i le 1 Timoteo 1:3.

  8. Tagai i le 1 Timoteo 4:12.

  9. Tagai i le 1 Timoteo 1:3; Ogden and Skinner, Verse by Verse, 212–213; Earl D. Radmacher and others, eds., NKJV Study Bible, 3rd ed. (2018), 1821. Pe tusa o le T.A. 62--63, sa tatala mai ai Paulo mai le lua tausaga sa faafalepuipuia ai o ia i Roma (tagai i le Galuega 28:16-31).

  10. Tagai i le 1 Timoteo 3.

  11. Tagai i le 1 Timoteo 5.

  12. Tagai i le 1 Timoteo 4:1–3.

  13. Tagai i le 1 Timoteo 1:3–4, 9–10; 4:1–6, 13, 16.

  14. Tagai i le Tito 1:14; 3:9.

  15. O le upu Eleni o loo faaaogaina iinei o le mythos ma o lona uiga o le “talafatu, tala, tala faafagogo” (Tremper Longman III and Mark L. Strauss, eds., The Baker Expository Dictionary of Biblical Words [2023], 1110).

  16. Frank F. Judd Jr., “The Epistles of the Apostle Paul: An Overview,” i le New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 439–40.

  17. 1 Timoteo 2:11–12. O le upu Eleni ua faaliliuina o le “filemu” e mafai ona faauigaina o le “leai se pisa e aunoa ma se faalavelave” (Frederick William Danker, ed., A Greek-English Lexicon of the New Testament and Other Early Christian Literature, 3rd ed. [2000], 440). E ono faaalia ai se uiga faaaloalo po o se uiga faaalia e lē faalavelavea ai. Atonu o le faamoemoega o Paulo o le uunaia lea o tamaitai e lagolago o latou taitai ma aloese mai le puleaina po o le taumafai e faaaoga le pule i luga o i latou ua valaauina e le Atua (tagai Ogden and Skinner, Verse by Verse, 215). “Pe a faamalamalamaina matafaioi a [alii ma tamaitai], o nisi taimi e uunaia ai Paulo e tu ma aga faaleaganuu ma faaituau tatou te le malamalama i ai. … Sa malamalama le au maimoa a Paulo i ana upu mai o latou talaaga faaleaganuu, ma sa manatu Paulo ua latou iloa aoaoga o le Feagaiga Tuai o loo faailoa mai ai manatu faavae. E le o taimi uma e maua ai e tagata faaliliu le avanoa i le aganuu po o le talaaga o le talalelei ma o lea ua tuuina ai i totonu o le savali ia faauigaga sese ma mataupu a tagata” (Sherrie Mills Johnson, “Paul’s Teachings in 1 Corinthians on Women,” i le Shedding Light on the New Testament: Acts–Revelation, ed. Ray L. Huntington, Frank F. Judd Jr., and David M. Whitchurch [2009], 149).

  18. Atonu e taua le manatuaina o le Ekalesia i aso o Paulo sa faaleagaina i le le lotogatasi ma finauga. Na aofia ai le “fenumiai ma le tauvaga i tiutetauave eseese o alii ma tamaitai na tuuina mai e le Atua.” Sa ia valaau atu mo le lotogatasi e ala i le “faamamafaina o le manaomia o le gauai atu i sootaga uma : ‘O le ulu o tagata uma o Keriso; ma o le ulu o tamaitai taitasi o le alii lea; ma o le ulu o Keriso o le Atua’ (1 Korinito 11:3)” (Camille Fronk Olson, “Ia Outou Gauai Atu … e pei o le Alii,” i le Go Ye into All the World: Messages of the New Testament Apostles [2002], 112). Tagai foi i le Kenneth L. Barker and others, eds., NIV Study Bible, Fully Revised Edition (2020), 2090, faamatalaga mo le 1 Timoteo 2:9–15.

  19. Mo se faataitaiga, i le Au Paia i Korinito, na saunoa ai Paulo e uiga i tamaitai o e na tatalo ma vavalo (tagai i le 1 Korinito 11:1–5).

  20. Ina ia malamalama i le matafaioi a se tamaitai i le Ekalesia i aso nei, e tatau ona tatou vaavaai atu i aposetolo ma perofeta o ona po nei (tagai i le Autu ma Fesili, “O Tamaitai i le Ekalesia,” Gospel Library). Pe a fetaiai le Au Paia o Aso e Gata Ai ma aoaoga e uiga i itupa e le ogatasi ma aoaoga o loo i ai nei a le Ekalesia, e mafai ona latou agaalofa e uiga ia i latou o e na ola i taimi eseese ma aganuu eseese. E mafai ona tatou manatua o nisi “o faamatalaga o le Feagaiga Fou e uiga i le aiga ma le faaipoipoga atonu e atagia mai ai uiga anamua ma e le faapea o le a faatatau lava i aoaoga e taua i le talalelei” (Mark D. Ellison, “Family, Marriage, and Celibacy in the New Testament,” i le Blumell, New Testament History, Culture, and Society, 534).

  21. Ogden and Skinner, Verse by Verse, 215.

  22. Tagai i le 2 Nifae 2:17–25.

  23. Tagai i le Mose 5:10–11.

  24. Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:38–39.

  25. Dallin H. Oaks, “O Le Fuafuaga Sili o le Fiafia,” Liahona, Nov. 1993, 73.

  26. Russell M. Nelson, “Auai o Tuafafine i le Faapotopotoina o Isaraelu,” Liahona, Nov. 2018, 68-69.

  27. Autu ma Fesili, “Pa’ū o Atamu ma Eva,” Gospel Library.

  28. Russell M. Nelson, “O Se Talosaga i O’u Tuafafine,” Liahona, Nov. 2015, 96.

  29. O le upu Eleni episkopos e mafai ona faaliliuina o le “tagata e vaaia, epikopo, taitai o le ekalesia” (Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 1080, entry 1985).

  30. Radmacher and others, NKJV Study Bible, 1842, faamatalaga mo le 1 Timoteo 3:1.

  31. “O le KJV e fatuina ai le fuaitau ‘o le tofi o se epikopo’ e faaliliu ai le upu Eleni e tasi episcope. O le upu lava lea e tasi i le Galuega 1:20 ua faaliliuina ‘faiva.’ E taua lenei mea aua o le Galuega 1 e le o talanoaina ai se au epikopo e toatolu alii po o le tofi foi o le epikopo. O le fuaitau o loo fesiligia—’ia fai lona faiva mo se tasi’—o se faaliliuga o se laina mai le Salamo 69 lea na faaaoga e Peteru e faailoa atu ai le manaomia ona valaau se isi i le Toasefululua e suitulaga ia Iuta. Pe a malamalama lelei le upu autu o le episcope i lona uiga faa-Eleni, o le a avea lenei mea ma se faamatalaga talafeagai atoa o le vaavaaiga ma le tausiaina lelei o le Ekalesia atoa ua faaliliuina e le Toasefululua” (Grant Underwood, “The ‘Same’ Organization That Existed in the Primitive Church,” i le Go Ye into All the World, 177).

  32. Taiala i Tusitusiga Paia, “Epikopo,” Gospel Library.

  33. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 1062, entry 1249.

  34. Tagai i le 1 Timoteo 3:6.

  35. 1 Timoteo 3:12; faatusatusa i le fuaiupu 2.

  36. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Tiakono,” Gospel Library.

  37. O le upu Eleni gymnasia o loo faaaogaina i le 1 Timoteo 4:8 e faatatau i faamalositino faaletino ma aoaoga (tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 1061).

  38. Tagai i le Richard N. Holzapfel and others, Jesus Christ and the World of the New Testament (2006), 193.

  39. Tagai i le 1 Timoteo 4:13–15.

  40. Tagai i le 2 Timoteo 1:16–17; tagai foi i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Timoteo, Tusi ia,” Gospel Library.

  41. Tagai i le2 Timoteo 4:6.

  42. 2 Timoteo 1:2; tagai foi i le 1 Timoteo 1:2.

  43. Tagai i le 2 Timoteo 4:9–13.

  44. “E ui lava e le o faamaumauina i le Feagaiga Fou, ae o le uluai tu masani faa-Kerisiano e faapea, na molia Paulo i lona faamasinoga muamua, na malaga manuia i Sepania, ona toe faafalepuipuiina ai lea i Roma ma faamasinoina ai mo le taimi lona lua. O le nofoaga mo le 2 Timoteo e foliga mai o le faafalepuipuiina lona lua lea o Paulo i Roma, o loo faatalitali mo le faamasinoga. O lea, o le tusi lona lua a Paulo ia Timoteo atonu o le tusi mulimuli lea ua tatou maua mai le aposetolo” (Frank F. Judd Jr., “The Epistles of the Apostle Paul, 441).

  45. Tagai i le 2 Timoteo 2:3–6.

  46. 2 Timoteo 4:7.

  47. O le uiga o le upu “tau mo se taui; tauiviga; taumafai ma le maelega; tau ma fili, faigata, matautia. O lenei veape o loo faamatala ai taumafaiga ia manumalo pe malo. O le mea lea, e mafai ona faaaoga e faasino ai i tauiviga faaleagaga [po o] tauvaga afeleti” (Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 305).

  48. 2 Timoteo 4:8.

  49. Tagai Radmacher and others, NKJV Study Bible, 1836, faamatalaga mo le 2 Timoteo 2:3–6.

  50. 2 Timoteo 3:1

  51. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 1153, entry 5367.

  52. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 1057.

  53. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 1053.

  54. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 1053.

  55. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 1040, entry 193.

  56. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 1045, entry 434.

  57. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 1055.

  58. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 1129.

  59. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 1150.

  60. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 1060, entry 1133.

  61. 2 Timoteo 3:6, New King James Version ma le New International Version.

  62. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 1060, entry 1133.

  63. Tagai i le 1 Timoteo 5:13–15; Barker and others, NIV Study Bible, 2136, faamatalaga mo le 2 Timoteo 3:6.

  64. Tagai Richard N. Holzapfel and Thomas A. Wayment, Making Sense of the New Testament (2010), 438; tagai foi Catherine Gines Taylor, “Women and the World of the New Testament,” i le New Testament History, Culture, and Society, 528.

  65. Tagai i le Kalatia 2:3.

  66. Tagai i le 2 Korinito 2:12–13; 7:5–7, 13–15; 8:6, 16–24.

  67. Tagai i le 2 Korinito 8:6, 16–23.

  68. Tagai i le 2 Korinito 7:5–15.

  69. Tagai i le Tito 1:10–11; 2:15; 3:10.

  70. Tagai Radmacher and others, NKJV Study Bible, 1842–43; Barker and others, NIV Study Bible, 2140.

  71. Tagai i le Tito 1:12. “O loo sii mai e Paulo le tusisolo a Kereta o Epimenides o le na tusia nei upu pe tusa o le 600 T.L.M. O tagata Kereta sa manatulia o ni tagata pepelo i le lalolagi Metitirane, o lea o le faaupuga ‘i Kereta’ o lona uiga o le pepelo. Sa faatusatusa e Paulo le tulaga tauleleia o tagata Kereta ma le igoa o le Atua. Sa le mafai e le Alii ona pepelo (tagai f. 2)” (Radmacher, NKJV Study Bible, 1847, faamatalaga mo le Tito 1:12).

  72. O le King James Version o le Tusi Paia o loo faaaoga ai le fuaitau “lucre eleelea” (1 Timoteo 1:11), lea e sau mai le faa-Eleni mo le “tupe maua le faamaoni.” Tagai i le Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 1040; 1098.

  73. Tagai i le Ogden and Skinner, Verse by Verse, 220.

  74. Tagai i le Radmacher and others, NKJV Study Bible, 1847, faamatalaga mo le Tito 1:12.

  75. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 659.

  76. Tagai i le 2 Korinito 5:17; Kalatia 6:15.

  77. Tagai i le Mosaea 5:7.

  78. O Onesemo, le pologa a Filemoni, o loo ta’ua i le Kolose 4:9.

  79. Tagai i le Filemoni 1:2, 5.

  80. Tagai i le Filemoni 1:15, 18; tagai foi i le Radmacher and others, NKJV Study Bible, 2122.

  81. Filemoni 1:16–17.

  82. Tagai i le Filemoni 1:1, 9; tagai foi i le Galuega 28:14–31; Harold W. Attridge and others, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books (2006), 2032.

  83. “O le nofopologa sa faatulafonoina i le Malo o Roma, ae sa le’i fuaina i le ituaiga. E mafai ona avea tagata ma pologa pe afai o i latou o ni pagota o taua po o se faasalaga mo solitulafono. E le gata i lea, e mafai e tagata taitoatasi ona faatau atu i latou lava i le nofopologa pe afai e le mafai ona latou maua se isi galuega e sili atu ona lelei e tausi ai i latou lava” (Frank F. Judd Jr., “O Tusi a le Aposetolo o Paulo,” 438).

  84. Tagai i le Holzapfel, Jesus Christ and the World of the New Testament, 248.

  85. E pei o Akula ma Piseka. Tagai i le Holzapfel, Jesus Christ and the World of the New Testament, 248.

  86. Tagai i le Efeso 6:5–9; Kolose 3:22; 4:1; Filemoni 1:10–17.

  87. Kalatia 3:28.

  88. Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:79.

  89. Tagai i le Filemoni 1:15, 18. Ae peitai, o le tusi lava ia, e le o faamaoti mai ai tulaga o le malaga ese atu o Onesemo.

  90. Tagai Keith R. Bradley, “Roman Slavery and Roman Law, Historical Reflections, vol. 15, nu. 3 (Fall 1988), 480.

  91. Tagai i le Filemoni 1:10, 16.

  92. Frank F. Judd Jr., “The Epistles of the Apostle Paul,” 438.