Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
1–3 Ioane; Iuta


“1--3 Ioane, Iuta,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

1–3 Ioane; Iuta

E ui ina sa na o ni nai tausaga talu ona maliu Iesu Keriso, ae sa faamata’uina e faiaoga pepelo ma le liliuese le Ekalesia. I le avea ai ma molimau a le Faaola toetu, sa fautuaina ai e Ioane ma Iuta le Au Paia i le auala e tumau ai i le faamaoni. Na saunoa Ioane i le taua o le alofa ma le lotogatasi i totonu o le Ekalesia a Iesu Keriso. Sa Ia valaaulia tagata uma ina ia avea ma fanau a le Atua ma ia alofa le tasi i le isi. O le tusi a Iuta o se lapata’iga i lana au maimoa ina ia faaeteete ia i latou o e na faapea mai o i latou o ni Kerisiano ae e le’i usita’i i tulafono a le Atua. Sa ia uunaia le Au Paia e tetee atu i le agasala ma ia filiga i le faamalolosia o lo latou faatuatua ia Iesu Keriso.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

O ai na faatatau i ai le tusiaina o le 1--3 Ioane ma pe aisea foi?

O le anotusi o le 1 Ioane e le o ta’ua ai po o ai na tusia. O le tusitala o le 2–3 Ioane ua na ona ta’ua o ia lava “o le toeaina.” Talu ai o le gagana ma le sitaili o tusi e tolu e tutusa le tasi ma le isi ma le Evagelia a Ioane, o lea na ta’ua ai e uluai Kerisiano nei tusi i le Aposetolo o Ioane.

E le o matuai ta’u manino maia le aofia mo le 1 Ioane. I lona mamanu, o le 1 Ioane e mafuli i se talatusi faaleaoaoga faavae nai lo se tusiga i se faapotopotoga Kerisiano faapitoa. O lenei tusi na tusia i e talitonu.

O faiaoga pepelo na faatupuina fevaevaea’iga i totonu o le Au Paia. O se popolega faapitoa o se filosofia na amata ona lauiloa ua ta’ua o le Docetism (tagai i le “1 Ioane 4:1–3; 2 Ioane 1:7. Aisea na le ta’uta’u atu ai e nisi na afio mai Iesu Keriso i la le tino?”) O e mulimuli i le Faa-Tositasema [Docetism] ua soona faamamafaina le natura faaleagaga o Iesu na iu ai i le tulaga ua latou teenaina ai le manatu e faapea, na afio mai o Ia i le lalolagi i le tulaga moni i le tino. Sa latou fai mai o Iesu lava sa na ona “faaali mai” o se tagata faaletino. Na teena e Ioane nei aoaoga sese e ala i le molimau atu i le toetu faaletino o le Faaola. Sa ia tautino mai e moni lava na afio mai Iesu Keriso i le lalolagi i la le tino ma puapuagatia ma maliu mo i tatou. Sa valaaulia e Ioane lana au faitau ina ia “mafuta faatasi” ma i latou o e sa auauna atu faatasi ma ia ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. O le alofa o se autu tutotonu lea o lenei tusi muamua.

O le tusi o le 2 Ioane na tusia i se “tamaitai filifilia ma lana fanau” e le o iloa, lea e mafai ona faasino i se aiga patino pe faitau foi o se faatusa mo le Au Paia. 2 Ioane loo faatatau i aoaoga sese lava e tasi o loo ta’ua i le 1 Ioane. O le tusi o le 3 Ioane na tusia ia Kaio, o se taitai faamaoni o le na saunia mea e nonofo ai le Au Paia femalagaa’i. O tusi uma e lua e faatatau i le faatupulaia o fevaevaeaiga i le Au Paia i le eria.

1 Ioane 1:3

O le a le uiga mo i tatou o le mafuta faatasi ma le Atua le Tama ma le Alo?

O le upu Eleni mo le mafuta o lona uiga o le i ai o se faiā vavalalata ma isi. Na tusia e Ioane e faapea, o se tasi o faamoemoega o lana tusi o le uunaia lea o lana au faitau ina ia maua se mafutaga ma le nuu o e talitonu, o Aposetolo, ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Na aoao mai e Ioane ina ia maua le mafutaga ma le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso, e tatau ona tatou tauivi ia avea e faapei o i La’ua. E ala i lo tatou mafuta ma i La’ua, o le a faamamaina ai i tatou e le toto o Iesu Keriso mai a tatou agasala uma.

1 Ioane 2:1–2; 4:10

O le a le uiga e faapea o Iesu Keriso o lo tatou Fautua?

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson e faapea o le fautua o lona uiga “o se ‘leo mo,’ po o le ‘se tasi e aioi atu mo se isi.’” Na aoao mai Ioane o Iesu Keriso o lo tatou Fautua i luma o le Tama Faalelagi ma o le “togisala,” po o le taulaga togiola, mo a tatou agasala. I le avea ai ma o tatou Fautua, e silafia e Iesu Keriso o tatou vaivaiga ma le auala e fesoasoani ai ia i tatou. Afai tatou te faatinoina le faatuatua ia te Ia, o le a Ia aioi atu mo i tatou ma fautua mo i tatou.

Na aoao mai e Elder Dale G. Renlund le mea lenei e uiga i le matafaioi a Iesu Keriso i le avea ai ma o tatou Fautua:

“O le fautua ai o Keriso i le Tama mo tatou e lē o tetee atu i le fuafuaga. O Iesu Keriso … e lē lagolagoina soo se mea nai lo le finagalo o le Tama talu mai le amataga. E tapuā’ia ma patipatia ma le lē masalosalo e le Tama Faalelagi o tatou tulaga manuia.”

“O le fautua ai o Keriso, i ni vaega, o le faamanatu mai lea ia i tatou ua Ia totogia a tatou agasala ma e leai se tasi e lē aofia i le alofa mutimutivale o le Atua.”

1 Ioane 2:20, 27

O le ā le tāua o le faauuina mai i le Paia e Toatasi?

Sa saunoa Ioane e uiga i se “faauuga mai le Paia e Toatasi, o Iesu Keriso lea. O le faauu, po o le faauuina, e mafai ona faasino i le meaalofa o le Agaga Paia, lea na folafola atu e le Faaola i Ona soo. O lenei faauuga sa taua ona o anetikeriso o e na faafitia na afio mai Iesu Keriso i la le tino. E ala i le Agaga Paia, e mafai ai e le Au Paia ona maua “se malamalama mautinoa o le moni o le Alii e aunoa ma le vaai patino i le Alii. E mafai ona latou faalagolago i le molimau a i latou o e na vaai ia te Ia (tagai i le 1 Ioane 2:14; tagai foi i le MF&F 46:13–14). … Sa ia molimau atili mai o nei molimau—o faamautinoaga atamai mai le Agaga—sa sili atu nai lo soo se ‘molimau a tagata’ i le isi itu (1 Ioane 5:9).”

1 Ioane 3:6–9

Pe ua faamoemoeina ea i tatou e lē agasala?

Ua faamanino mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita e faapea o loo i ai se eseesega i le va o se tasi e agasala ma se tasi o loo faaauau pea i le agasala: “O soo se tasi e faaauau pea i le agasala ua le vaai ia te ia, pe iloa foi o ia. … “O lē e faaauau pea i le agasala e o le tiapolo ia. …Soo se tasi ua fanau i la le Atua e lē faaāuāu pea i le agasala; aua o le Agaga o le Atua e tumau pea ia te ia; ma e le mafai ona ia faaāuāu pea i le agasala aua ua fanauina o ia i la le Atua, i le mauaina lea o lena Agaga paia o le folafolaga.” O le faaauau pea i le agasala e tetee ai i le valaaulia a le Faaola e faaauau pea, pe tumau ai, ia te Ia.

1 Ioane 4:1–3

O le a le uiga o le “tofotofo i agaga” ma aisea e taua ai lenei mea?

O le fautuaga iinei o le faaaoga lea o se suega faigofie i aafiaga faaleagaga ma molimau. Afai o le aafiaga e taitai atu ai i se talitonuga loloto atu na afio mai Iesu Keriso i le olaga nei, e mafai ona e faatuatuaina lena agaga. Afai o le aafiaga e taitai ese mai lenei mea moni, o le anetikeriso. O le ulua’i Eleni o loo faamanino mai ai o lenei fuaitau e le o talanoa i se anetikeriso patino. Nai lo lena, o loo faapea mai o soo se tasi e faafitia na afio mai Iesu i le tino o se anetikeriso.

1 Ioane 4:1–3; 2 Ioane 1:7

Aisea na lē ta’uta’u atu ai e nisi na afio mai Iesu Keriso i la le tino?

O le musu e ta’uta’u atu na afio mai Iesu Keriso i le tino, ua ta’u mai ai o nisi Kerisiano na taa’ina e se filosofia e ta’ua o le Tositasema [Docetism]. “Docetism e sau mai le faa-Eleni dokeō, [o lona uiga] “e foliga mai” po o le “e peiseai.’” Sa i ai i le au faipule se vaaiga le lelei i le lalolagi faaletino ma le tino faaletino. Sa latou vaai i le tino o se tagata e faatauvaa ma leaga. Sa latou talitonu e faapea “o le Atua e le masuia [e aunoa ma se mea faaletino], e silafia mea uma, e mana uma, ma … e le mafai ona mafatia i le tiga.” Ona o la latou vaaiga i le Atua ma mea faaletino, e lē mafai ai ona latou taliaina e faapea, o Iesu Keriso, le Alo paia o le Atua, e mafai ona oo i mea e gata mai ai le avea ma tagata. Sa latou aoao atu e lei fanau moni mai Iesu Keriso i la le tino. Sa latou talitonu e lei nofo o Ia i se tino faitino, tafe toto, mafatia, maliu, pe toetu mai ma se tino toetu faaletino—sa na ona foliga mai na oo i ai nei mea.

Na teena e Ioane nei aoaoga sese e ala i le molimau atu i le i ai faaletino o le Faaola. Sa ia tautino mai e moni lava na afio mai Iesu Keriso i le lalolagi i la le tino. Sa puapuagatia o Ia ma maliu e togiola i tatou.

1 Ioane 5:7–8

E faapefea ona ese le 1 Ioane 5:7–8 i le King James Bible mai isi Tusi Paia?

I le Tusi Paia a King James o loo faitauina ai nei fuaiupu, “‘Aua e toatolu e molimau i le lagi, o le Tama, ma le Upu, ma le Agaga Paia: ua tasi foi i latou nei e toatolu. E toatolu foi i latou o lo’o molimau i le lalolagi, o le Agaga, ma le vai, atoa ma le toto; ua tutusa foi ia mea e toatolu.’ O upu faatusilima e le o i ai i ulua’i tusiga Eleni a o le’i oo i le senituri lona sefuluono. E aunoa ma le fasifuaitau faaopoopo, o fuaiupu na muai faitauina, ‘Aua e tolu ua molimauina, o le Agaga, ma le vai, ma le toto; ma o nei mea e tolu e malilie i le tasi.’ O le tele o uluai faaliliuga faa-Peretania, e aofia ai le King James, o loo aofia ai lenei fuaitau sese. I se isi faaupuga, o se fuaitau o loo talanoaina ai le Togiola a Keriso ma le toe fanaufouina e le agaga, vai, ma le toto na suia ina ia aofia ai se faatusatusaga o nei elemene e tolu i le Tolutasi.” O nei upu faaopoopo ua ta’ua o le Johannine Comma. O le faaupuga “koma” i lenei tusiga e faatatau i se fuaiupu puupuu po o se fuaitau—ae le o faailoga.

O ai Iuta ma o le a lana savali?

Na ta’ua e le tusitala o ia lava o le uso o Iakopo. E masani lava, o le tusitala ua malamalama o le uso-fai o Iesu Keriso. E leai se faamaoniga o Iuta o se Aposetolo po o se taitai aoao i le Ekalesia. E ui lava i lenei mea, sa matuā faaaloalogia o ia i Ierusalema ma sa manatu o lana tusi e tāua. O le lapataiga a Iuta sa faasaga i manatu ma amioga ia e mafai ona faaumatia ai le faatuatua. Sa faapitoa lona popole i tuinanauga tau feusua’iga e lē pulea. Ona o le alofa tunoa o Keriso, na alofaga ai nisi ia latou amioga. Na faamanatu atu e Iuta i ona tagata le faifai pea o feutaga’iga a le Atua ma lana fanau i le faagasologa o taimi, ma e le’i taliaina lava le agasala.

Iuta 1:5–7

Aisea na ta’u mai ai e Iuta agasala a isi i tusitusiga paia?

Na faamanatu atu e Iuta i lana au maimoa e faapea, o le alofa tunoa o Keriso e le faafitia ai le faamasinotonu o le Atua i le faasalaina o tagata agasala o e mumusu e salamo. E toatele tagata Isaraelu anamua na faaumatia ona o le fouvale ina ua faasa’olotoina mai i Aikupito. O nisi o agaga o le muai olaga na filifili e teena le fuafuaga a le Tama ma tumau ai i filifili. O Sotoma ma Komoro o ni aai tuaoi anamua na faaumatia ona o le agasala.

Iuta 1:9

O anafea na finau ai Mekaeli ma le tiapolo mo le tino o Mose?

E foliga mai na faatatau Iuta i se tusi Apokalifa (e le o se vaega o tusitusiga paia) ua ta’ua “The Assumption of Moses.” I lenei tala, na finau ai Mikaele ma le tiapolo e uiga i le tino o Mose ona sa tuuaia e le tiapolo ia Mose o se fasioti tagata. Na tuuina atu e Mikaele i le Atua, le faamasino paia. Ua faamanino mai e le Tusi a Mamona e faapea “na ave e le Alii ia Mose ia te ia lava.”

Iuta 1:11

Aiseā na fetuuina ai Kaino, Palaamo, ma Koru?

Na faatusatusa e Iuta ia faiaoga pepelo i le fouvale o Kaino, Palaamo, ma Koru (“Core” i le King James Version o le Feagaiga Fou). Na fasiotia e Kaino lona uso o Apelu ina ia maua ai lafu mamoe a lona uso. O le fautuaga a Palaamo na taitai atu ai Isaraelu anamua i le liliuese . Na fouvale Koru iā Mose ona sa vavaeeseina o ia mai le perisitua maualuga. I taimi taitasi, sa fetuu ai e le Alii nei tagata ona o a latou galuega leaga.

Iuta 1:14–16

O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le valoaga a Enoka?

Na faaaofia e Iuta se valoaga mai le tusi a Enoka, o se tusi e lē o ni tusitusiga paia ua lauiloa i ulua’i Kerisiano. O le tusi a Mose, na maua e le Perofeta o Iosefa Samita e ala i faaaliga, ua faamautu mai ai na tuuina atu ia Enoka le malamalama e uiga i aso e gata ai ma le Afio Mai Faalua o le Faaola.

Iuta 1:22–23

O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i mau faasino i le afi ma lavalava pisipisia?

O le toso mai o se tasi mai le afi, e ta’u mai ai se taumafaiga faanatinati e fesoasoani i isi e ‘alofia ai lamatiaga faaleagaga ma le faaleagaina, e pei o le lavea’iina o se tasi mai se afi moni. O le faatusa manino o le inoino i lavalava pisipisia, ua faamamafa mai ai le taua e le gata i le aloese mai le agasala lava ia, ae faapea foi i soo se mea e fesoota’i atu i le agasala.

Aoao Atili

O Le Alofa o le Atua

Saili, Iloa, ma Faaaoga le Upumoni e Faavavau

Ala o Faasalalauga

Vitiō

“Ia Outou Faaeteete i Perofeta Pepelo ma A’oa’o Pepelo” (1:48)

1:49

Ata

O Iesu Keriso o lo Tatou Fautua

O Iesu i se ofu talaloa mūmū ma Lona aao o loo faaloaloa mai, o loo silasila atu i se malamalama

O Lo Tatou Fautua, saunia e Jay Bryant Ward

Faamatalaga

  1. Tagai Michael D. Coogan ma isi, eds., The New Oxford Annotated Bible: New Revised Standard Version, 5th ed. (2018), 1789,

  2. Tagai i le 1 Ioane 1:3–4; 2:12–14.

  3. Tagai 1 Ioane 2:18–19, 22, 26; 4:1.

  4. Tagai Mark D. Ellison, “Preserving or Erasing Jesus’s Humanity: Tensions in 1–2 John, Early Christian Writings, and Visual Art,” i le Thou Art of the Christ, the Son of the Living God: The Person and Work of Jesus in the New Testament, ed. Eric D. Huntsman ma isi (2018), 284–85.

  5. Tagai i le 1 Ioane 1:3.

  6. Tagai i le 2 Ioane 1:1.

  7. Tagai Coogan and others, The New Oxford Annotated Bible, 1797.

  8. Tagai i le 3 Ioane 1:5–8.

  9. Tagai Tremper Longman III ma Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), entry 2842, page 298.

  10. Tagai i le 1 Ioane 1:3.

  11. Tagai i le 1 Ioane 1:5–10; 2:3–11.

  12. Russell M. Nelson, “O Iesu o le Keriso—O lo Tatou Matai ma Isi” (Brigham Young University devotional, Feb. 2, 1992), 4, speeches.byu.edu

  13. Tagai i le Eperu 7:25–26; 2 Nifae 2:9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:5; 45:3–5.

  14. Ua faaliliuina e le Tusi Paia a King James le upu Eleni hilasmos o le “togiola” (tagai foi i le 1 Ioane 4:10). O le uiga o le hilasmos o le “taulaga togiola” (Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, entry 2434, itulau 1090).

  15. Mataupu Faavae ma Feagaiga 62:1.

  16. Tagai i le Eperu 4:15–16; 2 Nifae 2:9; Moronae 7:28.

  17. Dale G. Renlund, “Ina Filifili Ia Outou i le Aso Nei,” Liahona, Nov. 2018, 104–5.

  18. 1 Ioane 2:20.

  19. Tagai i le 2 Nifae 25:29; Bible Dictionary, “Holy One of Israel.”

  20. Tagai Ioane 14:26; Galuega 1:4–8.

  21. W. Jeffrey Marsh, “Twilight in the Early Church,” i le Go Ye into All the World: Messages of the New Testament Apostles, ed. Ray L. Huntington ma isi (2002), 327.

  22. I le 1 Ioane 3:6, vaefaamatalagae;; 3:8, vaefaamatalagaa; 3:9, vaefaamatalagae; faatusilima e faailoa mai ai le tusiga ua suia.

  23. Tagai i le Ioane 15:1–11.

  24. Tagai Thomas R. Valletta and others, eds., The New Testament Study Guide: Start to Finish (2018), 886.

  25. Ellison, “Faasaoina po o le Soloiesea o le Tagata o Iesu,” 284–85.

  26. Tagai i le 1 Ioane 1:1–2; 4:2–3, 14; 5:6.

  27. Tagai Mose 6:57–60; Carol F. Ellertson, “New Testament Manuscripts, Textual Families, and Variants,” i le How the New Testament Came to Be, ed. Kent P. Jackson and Frank F. Judd Jr. (2006), 102–3.

  28. Lincoln H. Blumell, “The Text of the New Testament,” i le The King James Bible and the Restoration, ed. Kent P. Jackson (2011), 61--74.

  29. Tagai Mataio 13:55; Mareko 6:3.

  30. Tagai i le Kenneth L. Barker and others, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 2230, folasaga mo Iuta.

  31. Tagai Iuta 1:4; tagai foi i le Roma 6:1–2.

  32. Na matauina e Elder Jeffrey R. Holland, “Na malamalama manino lava Iesu i le mea e foliga mai o loo galo i le toatele o la tatou aganuu faanei onapo: e i ai se eseesega taua i le va o le poloaiga ia faamagalo le agasala (lea sa Ia maua le mana lē faatapulaaina e faia ai) ma lapataiga e tetee ai i le lē amanaiaina (lea Na te le’i faia lava i se taimi e tasi))” (“O Le Tau—ma Faamanuiaga—o le Avea ma Soo,” Liahona, Me 2014, 8). Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:31.

  33. Tagai i le Iuta 1:4.

  34. Tagai i le Esoto 32; Levitiko 10:1–2; Numera 11:1–2; 14:26–45.

  35. Tagai i le Aperaamo 3:26.

  36. Tagai i le Kenese 19:4–11; Esekielu 16:49.

  37. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 91 mo le fautuaga a le Alii e uiga i le suesueina o le Apokalifa.

  38. Gaye Strathearn, “The Overlooked Epistle of Jude,” in Shedding Light on the New Testament: Acts–Revelation, ed. Ray L. Huntington ma isi (2009), 242.

  39. Alema 45:19. Mo se talanoaga e uiga i le faaliliuga a Mose, tagai Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary [1973], 3:421–22.

  40. Tagai i le Kenese 4:8; Mose 5:32–33.

  41. Tagai i le Numera 25:1–8; 31:16.

  42. Tagai i le Numera 16:1–3, 10, 31–35; Faaliliuga a Iosefa Samita, Numera 16:10 (i le Numera 16:10, vaefaamatalagaa).

  43. Tagai i le “The Use of Apocryphal Sources,” i le Earl D. Radmacher and others, eds., NKJV Study Bible, 3rd ed. (2018), 2216. Na fai mai Iosefa Samita na faaali atu Enoka ia Iuta, ma o le mafuaaga lena na talanoa ai Iuta e uiga ia Enoka (tagai i le “Instruction on Priesthood, circa 5 October 1840,” 6, josephsmithpapers.org).

  44. Tagai i le Mose 7:62-66.