Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Faaaliga 6–14


“Faaaliga 6–14,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Faaaliga 6–14

I le avea ai o se vaega o lana faaaliga, na vaaia e Ioane le Tamai Mamoe a le Atua o loo tatalaina ia faamaufaailoga muamua e ono o le tusi na faamaufaailogaina. Na ia tusifaamauina valoaga e uiga i mea taua ma faigata o le a tutupu a o lei oo i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Sa ia vaai i perofeta e toalua o e o le a fasiotia i Ierusalema ma toetutu mai i le tolu ma le ‘afa aso mulimuli ane. Na faamatalaina e Ioane le Taua i le Lagi ma taumafaiga a Satani e faaumatia soo o Iesu Keriso i le lalolagi. Sa ia valoia foi le Toefuataiga o le Ekalesia a le Faaola ma le tuueseeseina o e amiotonu mai e amioleaga.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

Faaaliga 6

O le a se mea ua tatou iloa e uiga i faamaufaailoga muamua e fitu?

O le tusi, po o le tusi tā’ai, e fitu faamaufaailoga, ua faaata mai ai le 7,000 tausaga o le talafaasolopito o tagata. O faamaufaailoga taitasi e faatusa i le 1,000 tausaga. O Iesu Keriso ua na o le pau lea o le tagata agavaa e tatalaina faamaufaailoga taitasi. Ina ua uma ona tatala faamaufaailoga taitasi, sa vaai Ioane i faaaliga o mea na tutupu i le talafaasolopito o tagata. Na matauina e se tasi tagata atamai e faapea: “O faatusa o faamaufaailoga o ni faatusa o loo faaalia ai se otootoga lautele o le auala o le a faasolosolo mai ai le talafaasolopito, ae e lē tatau ona soona faauigaina ia vaaiga. O le tuufaatasia, o loo faaalia ai le tulaga lautele o le faaitiitia o tagata e i’u ai i le taua tele o aso e gata ai.”

O le siata lenei o loo faailoa mai ai le vaitau muamua o le 6,000 tausaga. O loo ofoina mai ai foi ni faaliliuga talafeagai o faatusa na vaai i ai Ioane.

Faamaufaailoga

Faaliliuga e Ono Talafeagai

Faamaufaailoga muamua (Faaaliga 6:1–2)

O le lanu pa’epa’e e masani lava ona faatusa i le mamā. O le aufana, o se auupega, e mafai ona faatusa i taua. O se pale e mafai ona faatusa i le manumalo. O le faamaufaailoga muamua e mafai ona faasino i se taimi sa avea ai ma “manumalo silisili mo le amiotonu ua ausia e le lalolagi. I le vaitaimi lea na faataatia ai e Enoka ma lona nuu le faavae o Siona, ma sa matua osofaia lava le amiotonu.”

Faamaufaailoga lona lua (Faaaliga 6:3–4)

O le lanu mumu “o loo ta’u mai ai o le tagata tiietie e tauaveina le oti e ala i sauaga ma le faamasaaina o le toto.” I le lima o le tagata tietie o loo i ai se pelu, e faatusa i le “oti sauā faatasi ai ma le matautia uma o taua. Na ia tauaveina foi le manatu o le pule e faasala ai le amioleaga.” O le faamaufaailoga lona lua atonu e faasino atu i le salalau o le amioleaga ma le sauā i aso o Noa. Sa matua tele lava le amioleaga o lenei taimi na taumafai ai tagata e fasioti le perofeta o Noa.

Faamaufaailoga lona tolu (Faaaliga 6:5–6)

O le lanu uliuli e faatusa i le “tiga ma le oti ona o faama’i oti, oge, faama’i, ma le lāmala.” O le “fua faatautau,” po o fua, sa faaaoga i taimi o le oge matautia e fuaina ai le falaoa. O se fuataga o saito e fafaga ai se tagata matua mo se aso ma e tenari lona tau i lalo o tulaga nei o le oge. O le sene o le totogi lea o le aso, o lea e alu ai se aso atoa o galuega e totogi ai le aso e tasi o meaai. O le faamaufaailoga lona tolu e mafai ona faasino i aso o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo, lea na faamatalaina i le oge.

Faamaufaailoga lona fa (Faaaliga 6:7–8)

O le upu Eleni ua faaliliuina i le samasama sa masani ona faaaoga e faamatala ai se tasi ua ma’i pe ua oti. O seoli, lea e foliga mai e faasino atu i le falepuipui o agaga, e faaata mai ai le nofoaga o ē ua maliliu. O le faamaufaailoga lona fa e foliga mai e faasino atu i le vaitaimi o malo fetaua’i o Asuria, Aikupito, Papelonia, Peresia, Eleni, ma Roma. O le teenaina o lapataiga a perofeta, sa tele ai ina afaina malo o Isaraelu ma Iuta i nei malo sa manumalo. O Isaraelu ma Iuta foi na tau le tasi ma le isi, ma i’u ai i le fasiotia o tagata e toatele.

Faamaufaailoga lona lima (Faaaliga 6:9–11)

I lana faaaliga, sa vaai ai Ioane i tagata ua fasiotia i lalo o se fatafaitaulaga ona o a latou molimau i le Atua. I taimi o le Feagaiga Tuai, sa faaaoga fata faitaulaga i le maota o le Alii mo le ositaulagaina o manu. E eseese auala na faaaogā ai le toto o nei taulaga i manu. Na ta’ua e se tasi tagata atamai e faapea: “I nisi o sauniga, e aoina le toto i se pesini ma sasaa i lalo o le fata faitaulaga o le taulaga. (Tagai Levitiko 4 mo faataitaiga.) O le faamaligiina o le toto e ta’u mai ai se loto malie, ma le tautinoga atoa o le ola i le Alii. … O agaga na vaaia e Ioane i lalo o le fata faitaulaga na tuuina atu fua i le Alii a latou mea uma. … Ma sa latou sasaa atu o latou ola i le fata faitaulaga o le Atua.” O le toatele o uluai Kerisiano, e aofia ai le toetoe lava o uluai Aposetolo uma e Toasefululua, na tuuina atu o latou ola mo le talalelei a Iesu Keriso. Sa tuuina atu ia i latou ni ofu talaloa papa’e, e faatusa i le mama a’ia’i ma “faailoa mai ai lo latou manumalo i le ola mamā faapea foi ma le tautinoga [a le Alii] mo le mamalu e faavavau i le lumanai.”

Faamaufaailoga lona ono (Faaaliga 6:12–17; 7:1–17)

O le faamaufaailoga lona ono e faatusa i le taimi a o lumanai le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Na matauina e Ioane ni mea se fitu o le a tutupu i lenei taimi: o se mafuie, o le pogisa o le la, o le masina e pei o le toto, o fetu e pauu, o le lagi e matala e pei o se tusitaai, o mauga ma motu ua o ese mai o latou nofoaga, ma tagata o loo taumafai e lalafi. O mea faapena na tutupu o loo faamaumauina i se isi mea i tusitusiga paia. Na ta’ua foi e Ioane ituaiga e fitu o mala faalenatura ma vasega e fitu o tagata o le a lalafi. O le numera fitu o loo ta‘u mai ai le mae‘a po o le atoa: e leai se e ita i le Atua o le a solaese mai Lona toasa i aso amuli.

Faaaliga 7:1–2

O le ā se mea ua tatou iloa e faatatau i agelu e to’afā ma agelu na afio a’e mai i sasae?

Na faaali mai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, o agelu e toafa na vaai i ai Ioane i lana faaaliga na auina mai e le Atua. O nei agelu e toafa “ua tuu atu i ai le mana i luga o vaega e fa o le lalolagi, e faasao ai le ola ma faaumatia ai; o i latou ia o e ua i ai le talalelei tumau-faavavau e tuu atu i atunuu uma, ituaiga, gagana, ma nuu; ua i ai le mana e pupuni ai le lagi, e faamau ai mo le ola, pe lafo ifo ai i lalo i itulagi o le pogisa.” O le agelu na alu aʼe mai sasaʼe o ia lea ua tuu atu i ai le faamaufaailoga a le Atua soifua i luga o ituaiga e sefululua o Isaraelu.”

Faaaliga 7:2–3

O le ā le uiga o le tuu o se faamaufaailoga i muaulu o auauna a le Atua?

(Faatusatusa i le Faaaliga 9:4.)

I aso anamua, sa faaaoga se faamaufaailoga “e faailoa ai le anaina ma tuuina atu ai le puipuiga.” I lenei fuaitau, o le faamaufaailoga ua tuu i muaulu o auauna a le Atua “o se faatusa o le puipuiga faalelagi lea o le a puipuia ai e amiotonu i le vaitaimi o le a oo mai o feteenaiga ma le faafanoga.” O lenei faamaufaailoga e aofia ai le puipuiga faaletino ma le faaleagaga. Na fautua mai se tasi tagata atamai, “O le faamauga e mafai ai e [auauna a le Atua] ona tali atu ma le faatuatua i tofotofoga latou te oo i ai, ina ia avea nei tofotofoga ma meafaigaluega tonu lava e mafai ai ona faamalolosia i latou i lo latou faatuatua.”

Na faamalamalama mai e le Perofeta o Iosefa Samita o le tuuina o se faamaufaailoga i muaulu o auauna a le Atua “o lona uiga o le faamauina o le faamanuiaga i luga o o latou ulu, o lona uiga o le feagaiga tumau-faavavau, ma faapea ona mautinoa ai lo latou valaauga ma le filifiliga.” (Mo nisi faamatalaga e uiga i lenei faamauga, tagai i le “Faaaliga 22:4. O le ā le uiga o le i ai o Lona suafa i muaulu o auauna a le Atua?”)

Faaaliga 7:4–8

O ai le 144,000?

(Faatusatusa i le Faaaliga 14:1–5.)

Na faamatala e le Alii ia Iosefa Samita o le 144,000 “o faitaulaga sili ia, ua faauuina i le faatulagaga paia a le Atua, e tauaaoina le talalelei tumau-faavavau; ona o i latou ia o i latou o e e faauuina mai atunuu taitasi uma, ituaiga, gagana, ma nuu, e agelu o e ua tuu atu i ai le mana i luga o atunuu o le lalolagi, e aumai le toatele o e e fia o mai i le ekalesia a le Ulumatua.” O le galuega a faitaulaga sili e 144,000 e mafai ona i ai se faasinomaga faafaatusa i le galuega o loo faatinoina i lalo o ki o le perisitua i malumalu o aso e gata ai. O le Ekalesia a le Ulumatua e faatatau ia i latou o e faamaoni i a latou feagaiga ma Iesu Keriso ma avea ma e tofusia i Lona mamalu. (Tagai i le Eperu 12:22–23 O le a le Mauga o Siona ma le Ekalesia a le Ulumatua?”)

Faaaliga 7:9, 13–14

O ai tagata o loo i ofutalaloa papa’e?

O tagata e ofu talaloa papa’e o loo tutu i luma o le nofoālii o tagata amiotonu ia ua faapotopotoina e le 144,000 mai atunuu uma. Latou te tutu i le afioaga o le Tama ma le Alo, ina ua uma ona maua lo latou faaeaga O le faatusa o tagata amiotonu ma lala pama i o latou lima e talitutusa lava ma le malaga manumalo atu o le Faaola i Ierusalema. O lala pama e mafai ona faatusa i le manumalo ma le olioli. O ofu talaloa ua mulumuluina ma “faasinasinaina i le toto o le Tamai Mamoe” e faatusa i tagata amiotonu ua faamamaina e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

Faaaliga 8–11

O le ā ua tatou iloa e faatatau i agelu e toafitu ma pu?

O le tatalaina o le faamaufaailoga lona fitu i le faaaliga a Ioane o loo o faatasi ma ata taufaafefe o le faatafunaga. Na faaali mai e le Alii e faapea, o agelu e toafitu o loo ilia a latou pu e faatusa i le taimi o le a “faapaiaina ai e le Alii le Atua le lalolagi, ma faamaeaina le faaolataga o tagata … ; ma o le iliina o pu a agelu e toafitu o le sauniuniga ma le faamaeaina lea o lana galuega, i le amataga o le afe o tausaga lona fitu—o le sauniaina lea o le ala ae lei oo i le taimi o lona afio mai.” O le numera fitu e masani ona fai ma sui o le mae’a.

Faaaliga 8:11

O le a le oona?

O le Oona o se laau e matuai oona lava lona tofo. O le Oona e mafai ona faatusa i “faalavelave ogaoga, mala, ma puapuaga o le a oo mai” i aso e gata ai.

Faaaliga 9:1–3

O le a le to e le gata?

O le upu Eleni mo le e le gata ua faaliliuina i le “o le au o le to e le gata.” O le upu Eleni mo le abyss o lona uiga o le “loloto” po o le “pito i lalo.” I taimi o le Feagaiga Fou, e toatele o le a malamalama i le to e le gata o se “itulagi tele i lalo o le eleele lea sa avea ma nofoaga o e ua maliliu.”

Na faamanino mai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, o le ki i le to e le gata e lei tuuina atu ia Satani ae i “le agelu.” Ua faamamafa mai i lenei faitauga o le Atua lava o i ai le pule ma o Satani e na o le mana lava e faatagaina e le Atua na te maua.

Faaaliga 9:3

O le a le taua o se akerise ma akarava?

O sē akerise, po o sē, o se mala matautia i sosaiete faifaatoaga anamua, aua e mafai ona vave faaleagaina faatoaga ma faapogai ai le oge. Mo se faataitaiga, o le Esoto 10:12–15 ma le Ioelu 1:2–7 o loo tuuina mai ai tala e uiga i le mana faataumaoi o sē akerise. “O le tuufaatasia o le ata o sē akerise ma akarava e maua ai se uiga o le tele o le leaga ma faateleina ai le lagona o le fefe e faia e le vaaiga.”

Faaaliga 9:4

O ai o le a puipuia mai mala o aso e gata ai?

Na vaai le Aposetolo o Ioane i lana faaaliga e faapea, o mala patino a o lumanai le Afio Mai Faalua o le a aafia ai “na o i latou … O i latou e le o i ai le faamaufaailoga a le Atua io latou muaulu.” E ogatasi lenei mea ma isi folafolaga faatusi paia e faapea, i aso e gata ai, o i latou o e faamaoni o le a iu lava ina puipuia.

E ui ua folafola mai e le Alii le puipuiga o e amiotonu i aso amuli, na faamanino mai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea o nisi e ono le puipuia mai mala: “Na [ou] faamalamalama atu e uiga i le afio mai o le Atalii o le Tagata; faapea foi se manatu sese faapea o le a sao mai faamasinoga uma le Au Paia, a e mafatia le au amioleaga; aua o tagata uma e ao ina mafatia, ‘o le au amiotonu foi toeitiiti a le sao ai’ [tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:34]; ae e toatele lava le Au Paia o le a sao ai, aua o e amiotonu o le a ola i le faatuatua [tagai Hapakuka 2:4]; ae toatele e amiotonu o le a afaina i faama‘i, o mala ma isi mea; ona o vaivaiga o le tino, ae e faasaoina lava i le Malo o le Atua.”

Faaaliga 9:11

O le a le uiga o Avatonu ma Apoluonu?

Abaddon o se upu Eperu o lona uiga o le “nofoaga o le faafanoga.” Apollyon o se upu Eleni o lona uiga o le “faaumatia.” O nei upu ua faaalia ai o le sini o le tupu o le to e lē gata, o le faaaogā lea o lana ‘autau e faaumatia ai.

Faaaliga 9:15–16

E toafia o le a feoti i le taua?

O le a tatala mai e avefeau a le Atua se faatafunaga matautia i aso e gata ai a o lei oo i le Afio Mai Faalua o le Faaola. Na tautino mai e Ioane o se autau o le “lua mano o mano” (200,000,000) tagata o le a tau i se taua. Tatou te le iloa pe faafaatusa pe mo‘i le fuainumera. Na tusia foi e Ioane faapea “lona tolu o vaega o tagata” o le a fasia. E faatatau i lenei valoaga, na ta‘ua ai e Elder Bruce R. McConkie, “O le fasiotiga o le a tasi vaetolu o e nonofo i le lalolagi lava ia, peitai e tele piliona o tagata e ono aafia ai.”

Faaaliga 10:1–2, 9–10

O le a le mea ua faatusa i ai le tamai tusi lea na ‘ai e Ioane?

Na faaali mai e le Alii lenei mea e uiga i le tamai tusi na ai e Ioane: “Ia tatou malamalama o se misiona lea, ma se sauniga, mo ia e faapotopoto ituaiga o Isaraelu; faauta, o Elaia lea, o lē, e pei ona tusia, e ao ina sau ma toefuatai mai mea uma.” O le taumafaina o le tusi e foliga mai e ta’u mai ai na talia e Ioane lana misiona e faapotopoto ituaiga o Isaraelu. O le tusi sa “suamalie e pei o le meli” i le fofoga o Ioane ae sa “oona” i lona manava atonu e ta’u mai ai o lana misiona o le a aofia ai aafiaga fiafia ma tiga.

Faaaliga 11:2–3, 9–11

O le a le taua o le vaitau o le faaaliga a Ioane?

O le aai paia o le a “soli i lalo o vae” mo le 42 masina, po o le tolu ma le afa tausaga. E faapena foi, o molimau e toalua o le a vavalo ma molimau atu ia Iesu Keriso mo le 1,260 aso, pe tusa o le tolu ma le afa tausaga. O le a fasiotia molimau e toalua, ma o le a taooto o la tino i le auala mo aso e tolu ma le afa. I tusitusiga paia, ae maise lava i le Faaaliga, o le numera tolu ma le afa e masani ona faamatalaina ai se taimi o puapuaga lea e faatagaina ai Satani e fai lana galuega. Talu ai o le tolu ma le ‘afa o le afa o le fitu, lea e faatusa i le atoatoa ma le mae’a, e mafai ona fai ma sui o se mea e faalavelaveina i lona ala pe le’i mae’a. E mafai foi ona ta’u mai ai e le’i mae’a le faatinoina e le Atua Lana galuega ma o le a le tumau le galuega a le tiapolo.

Faaaliga 12:1–6

O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le Faaliliuga a Iosefa Samita e uiga i le fafine, le tama a le fafine, ma le tarako?

I lana faaaliga, na vaaia ai e Ioane se fafine, le tama a le fafine, ma le tarako. Na tuuina mai e le Perofeta o Iosefa Samita ia malamalamaaga nei:

Faatusa

O le Mea o loo Faatusaina mai

Faatusa

O se fafine (Faaaliga 12:1)

O le Mea o loo Faatusaina mai

“O le ekalesia a le Atua” (Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 12:7 [Gospel Library])

Faatusa

O le tama a le fafine (Faaaliga 12:2)

O le Mea o loo Faatusaina mai

“O le malo o lo tatou Atua ma lana Keriso” (Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 12:7 [Gospel Library])

Faatusa

O se tarako (Faaaliga 12:3)

O le Mea o loo Faatusaina mai

“O le tiapolo, … ua ta’ua foi o Satani” (Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 12:8 [Gospel Library])

O le Faaliliuga a Iosefa Samita ua faamanino mai ai o le a le manumalo Satani i lana taua e faasaga i le malo o le Atua i le lalolagi.

I le taimi nei, o le Ekalesia a le Atua o se faalapotopotoga faalelotu. Ae a toe afio mai le Faaola ma faia “le faaumaina atoa o atunuu uma,” o le a i ai foi i le malo o le Atua le pule faaupufai i luga o tagata uma i le lalolagi.

Faaaliga 12:7–11

O a mea ua tatou iloa e uiga i le Taua i le Lagi?

Sa saili Satani e faaumatia lo tatou faitalia ma manao i le mamalu o le Atua mo ia lava. Ina ua filifilia e le Tama Faalelagi Iesu Keriso e avea ma o tatou Faaola, sa fouvale Satani ma amata ai le Taua i le Lagi. I lenei taua, “sa tau Satani ma ona soo ia Iesu Keriso ma e na mulimuli ia te Ia.” Ona o lo latou fouvale, na tuliesea ai Satani ma e na mulimuli ia te ia mai le lagi ma taofia ai le aia tatau e maua ai ni tino faaletino.

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “O lenei taua i le lagi e le o se taua o le faamasaaina o le toto. O se taua o manatu feteenai—o le amataga o le finauga.” Sa ia ta’ua foi o le faamoemoega o Satani o le “maua lea o le viiga patino e oo lava i le Atua lava Ia.”

E uiga i taumafaiga faifai pea a Satani e faaumatia i tatou, na saunoa ai Elder Dale G. Renlund: “O Lusifelo o se tautu’ua’i po o sē faasala. … Na ia tautala faasagatau mai ia i tatou i le muai olaga, ma e faaauau pea ona ia ta’usalaina i tatou i lenei olaga. Na te saili e toso ifo i tatou i lalo. Na te manao ia tatou oo i le malaia e le gata. O ia lea na ta’u maia ia i tatou lo tatou le atoatoa, na ta’u mai ia i tatou e le lava lo tatou lelei, na ta’u mai e le mafai ona toe faaleleia mai se mea sese. O ia o se tagata sili ona saua, o le na te faatiga ia i tatou i taimi o tatou mafatiaga.”

Aoao Atili

Tusi o Faaaliga

Manumalo i lē Tautu’ua’i

O le Taua i le Lagi

Ala o Faasalalauga

Vitiō

“Taua i le Lagi” (2:05)

2:6

Ata

o se tusi taai anamua o loo i ai ni faamaufaailoga se fitu
ata o loo faamatalaina ai faamaufaailoga e fitu o le faaaliga a Ioane
e toafa tagata tietie solofanua o aso mulimuli e fai ma sui o le faatoilaloina, taua, oge, ma le oti

Four Horsemen of the Apocalypse [Fa Tietie Solofanua o Aso Mulimuli], saunia e Viktor Vasnetsov

Sa faapotopoto tagata mo le Fono i le Lagi faatasi ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso

O le Fono Tele, saunia e Robert T. Barrett

Faamatalaga

  1. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:6–7.

  2. Tagai i le Faaaliga 5:8–9.

  3. Richard D. Draper, “Teaching the Book of Revelation: Five Considerations,” Religious Educator, vol. 14, no. 1 (2013), 100.

  4. Richard D. Draper ma Michael D. Rhodes, O Le Faaaliga a Ioane le Aposetolo (2016), 250; tagai foi Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary (1973), 3:477; Mose 7:13–21.

  5. Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 252.

  6. Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 254.

  7. Tagai i le Kenese 6:5–13; Mose 7:43; 8:15–30.

  8. Tagai i le Kenese 6:11–13; Mose 7:33; 8:18.

  9. Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 255.

  10. Tagai i le Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 255.

  11. O le upu pene ua faaliliuina mai le upu Eleni dēnarion, lea e faasino i se tupe siliva Roma lea na fuafuaina e nisi e aoga le totogi o le aso (tagai i le Tremper Longman III ma Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words [2023], 221).

  12. Tagai i le Kenese 41; Aperaamo 1:29–30; 2:1, 17, 21.

  13. Tagai i le Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 259.

  14. Tagai i le Isaia 5:14. Tagai foi i Autu ma Fesili, “Lalolagi o Agaga,” Gospel Library.

  15. Tagai i le Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 260–61.

  16. S. Michael Wilcox, Who Shall Be Able to Stand? Mauaina o le Uiga o le Tagata Lava Ia i le Tusi o Faaaliga (2003), 76.

  17. Tagai i le Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 265. Tagai foi i le Faaaliga 7:13–14; 3 Nifae 27:19.

  18. Ia faitau foi le Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 6:14 (i le Faaaliga 6:14, vaefaamatalaga a).

  19. Tagai Ioelu 2:10, 30–31; Hakai 2:6–7; Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:14; 43:25; 88: 87–91.

  20. Tagai Corbin Volluz, “A Study in Seven: Hebrew Numeralogy in the Book of Mormon,” BYU Studies, vol. 53, no. 2 (2014), 60–62.

  21. Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:8.

  22. Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:9.

  23. Harold W. Attridge and others, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books (2006), 1716, faamatalaga mo le Faaaliga 7:2.

  24. Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 287. Tagai foi Faaaliga 9:4.

  25. G. K. Beale, e pei ona sii mai i le Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 287.

  26. Joseph Smith, i le History, 1838–1856 [Manuscript History of the Church], volume E-1, 1690, josephsmithpapers.org ua faaonaponei faailoga ma mataitusi tetele.

  27. Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:11.

  28. “O le aofai o i latou ua valaauina e auauna atu i aso e gata ai, e 144,000, e aoaoina. E pei ona ta’ua, o i latou o faitaulaga sili ua valaauina e avea ma faifeautalai i aso e gata ai. O le savali, e ui i lea, e le o le aofa’i, aua o le numera e le mana’omia ona faamatalaina moni, ae i le lelei. O le toasefululua e faatusa i le perisitua. O le faateleina o le numera na o ia lava e faaopoopo ai le atoaga (e pei foi o le faateleina i le fitu). O le mea lea, o le numera e faailoa mai ai le tulaga lelei o le perisitua o loo umia e i latou o e o auauna a le Atua i aso e gata ai” (Richard D. Draper, “Understanding Images and Symbols in the Book of Revelation,” i le Shedding Light on the New Testament: Acts–Revelation, ed. Ray L. Huntington ma isi (2009), 275–76).

  29. Tagai Robert L. Millet, “The Second Coming of Christ: Questions and Answers,” i le Sperry Symposium Classics: The Doctrine and Covenants, ed. Craig K. Manscill [2004], 214–15.

  30. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:54–70; 93:20–22.

  31. Tagai Iosefa Samita, “Discourse, 12 May 1844, as Reported by Thomas Bullock,” 2, josephsmithpapers.org.

  32. Tagai Faaaliga 7:15–17. Tagai foi Ronald A. Rasband, “Osana i le Atua Silisili Ese,” Liahona, Me 2023, 111.

  33. Tagai i le Mataio 21:8–9; Ioane 12:12–13.

  34. Tagai i le Levitiko 23:40; Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:76.

  35. Faaaliga 7:14. Tagai foi Alema 5:21; 13:11–12; 3 Nifae 27:19.

  36. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:89–95.

  37. Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:12. Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:94, 99–106.

  38. Tagai Alonzo L. Gaskill, The Lost Language of Symbolism: An Essential Guide for Recognizing and Interpreting Symbols of the Gospel (2003), 124.

  39. Terry B. Ball, “Plants in the New Testament” i le New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 636.

  40. Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 334.

  41. Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 9:1(i le Faaaliga 9:1, vaefaamatalaga a).

  42. Tagai i le Faaaliga 20:1--3; Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:29–33.

  43. Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 338.

  44. Faaaliga 9:4.

  45. Tagai 1 Nifae 22:17–19; Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:5–6.

  46. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 253.

  47. Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 342.

  48. Bruce R. McConkie, The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man (1982), 453.

  49. Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:14.

  50. Tagai Attridge ma isi, The HarperCollins Study Bible, 2100, faamatalaga mo le Faaaliga 10:9--10.

  51. Faaaliga 10:10.

  52. Faaaliga 11:2.

  53. Faaaliga 11:3.

  54. Faaaliga 11:9.

  55. Tagai i le Tanielu 7:24–25; 12:7; Luka 4:25; Faaaliga 12:14; 13:5.

  56. Tagai Gaskill, “The Lost Language of Symbolism,” 117–19.

  57. Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:6.

  58. Tagai foi i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Malo o le Atua po o le Malo o le Lagi,” Gospel Library.

  59. Autu ma Fesili, “Taua i le Lagi,” Gospel Library.

  60. Russell M. Nelson, “The Canker of Contention,” Ensign, May 1989, 69.

  61. Dale G. Renlund “Ina Filifili Ia Outou i le Aso Nei,” Liahona, Nov. 2018, 105)