“Faaaliga 6–14,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)
Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Faaaliga 6–14
I le avea ai o se vaega o lana faaaliga, na vaaia e Ioane le Tamai Mamoe a le Atua o loo tatalaina ia faamaufaailoga muamua e ono o le tusi na faamaufaailogaina. Na ia tusifaamauina valoaga e uiga i mea taua ma faigata o le a tutupu a o lei oo i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Sa ia vaai i perofeta e toalua o e o le a fasiotia i Ierusalema ma toetutu mai i le tolu ma le ‘afa aso mulimuli ane. Na faamatalaina e Ioane le Taua i le Lagi ma taumafaiga a Satani e faaumatia soo o Iesu Keriso i le lalolagi. Sa ia valoia foi le Toefuataiga o le Ekalesia a le Faaola ma le tuueseeseina o e amiotonu mai e amioleaga.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
Faaaliga 6
O le a se mea ua tatou iloa e uiga i faamaufaailoga muamua e fitu?
O le tusi, po o le tusi tā’ai, e fitu faamaufaailoga, ua faaata mai ai le 7,000 tausaga o le talafaasolopito o tagata. O faamaufaailoga taitasi e faatusa i le 1,000 tausaga. O Iesu Keriso ua na o le pau lea o le tagata agavaa e tatalaina faamaufaailoga taitasi. Ina ua uma ona tatala faamaufaailoga taitasi, sa vaai Ioane i faaaliga o mea na tutupu i le talafaasolopito o tagata. Na matauina e se tasi tagata atamai e faapea: “O faatusa o faamaufaailoga o ni faatusa o loo faaalia ai se otootoga lautele o le auala o le a faasolosolo mai ai le talafaasolopito, ae e lē tatau ona soona faauigaina ia vaaiga. O le tuufaatasia, o loo faaalia ai le tulaga lautele o le faaitiitia o tagata e i’u ai i le taua tele o aso e gata ai.”
O le siata lenei o loo faailoa mai ai le vaitau muamua o le 6,000 tausaga. O loo ofoina mai ai foi ni faaliliuga talafeagai o faatusa na vaai i ai Ioane.
Faaaliga 7:1–2
O le ā se mea ua tatou iloa e faatatau i agelu e to’afā ma agelu na afio a’e mai i sasae?
Na faaali mai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, o agelu e toafa na vaai i ai Ioane i lana faaaliga na auina mai e le Atua. O nei agelu e toafa “ua tuu atu i ai le mana i luga o vaega e fa o le lalolagi, e faasao ai le ola ma faaumatia ai; o i latou ia o e ua i ai le talalelei tumau-faavavau e tuu atu i atunuu uma, ituaiga, gagana, ma nuu; ua i ai le mana e pupuni ai le lagi, e faamau ai mo le ola, pe lafo ifo ai i lalo i itulagi o le pogisa.” O le agelu na alu aʼe mai sasaʼe o ia lea ua tuu atu i ai le faamaufaailoga a le Atua soifua i luga o ituaiga e sefululua o Isaraelu.”
Faaaliga 7:2–3
O le ā le uiga o le tuu o se faamaufaailoga i muaulu o auauna a le Atua?
(Faatusatusa i le Faaaliga 9:4.)
I aso anamua, sa faaaoga se faamaufaailoga “e faailoa ai le anaina ma tuuina atu ai le puipuiga.” I lenei fuaitau, o le faamaufaailoga ua tuu i muaulu o auauna a le Atua “o se faatusa o le puipuiga faalelagi lea o le a puipuia ai e amiotonu i le vaitaimi o le a oo mai o feteenaiga ma le faafanoga.” O lenei faamaufaailoga e aofia ai le puipuiga faaletino ma le faaleagaga. Na fautua mai se tasi tagata atamai, “O le faamauga e mafai ai e [auauna a le Atua] ona tali atu ma le faatuatua i tofotofoga latou te oo i ai, ina ia avea nei tofotofoga ma meafaigaluega tonu lava e mafai ai ona faamalolosia i latou i lo latou faatuatua.”
Na faamalamalama mai e le Perofeta o Iosefa Samita o le tuuina o se faamaufaailoga i muaulu o auauna a le Atua “o lona uiga o le faamauina o le faamanuiaga i luga o o latou ulu, o lona uiga o le feagaiga tumau-faavavau, ma faapea ona mautinoa ai lo latou valaauga ma le filifiliga.” (Mo nisi faamatalaga e uiga i lenei faamauga, tagai i le “Faaaliga 22:4. O le ā le uiga o le i ai o Lona suafa i muaulu o auauna a le Atua?”)
Faaaliga 7:4–8
O ai le 144,000?
(Faatusatusa i le Faaaliga 14:1–5.)
Na faamatala e le Alii ia Iosefa Samita o le 144,000 “o faitaulaga sili ia, ua faauuina i le faatulagaga paia a le Atua, e tauaaoina le talalelei tumau-faavavau; ona o i latou ia o i latou o e e faauuina mai atunuu taitasi uma, ituaiga, gagana, ma nuu, e agelu o e ua tuu atu i ai le mana i luga o atunuu o le lalolagi, e aumai le toatele o e e fia o mai i le ekalesia a le Ulumatua.” O le galuega a faitaulaga sili e 144,000 e mafai ona i ai se faasinomaga faafaatusa i le galuega o loo faatinoina i lalo o ki o le perisitua i malumalu o aso e gata ai. O le Ekalesia a le Ulumatua e faatatau ia i latou o e faamaoni i a latou feagaiga ma Iesu Keriso ma avea ma e tofusia i Lona mamalu. (Tagai i le Eperu 12:22–23 O le a le Mauga o Siona ma le Ekalesia a le Ulumatua?”)
Faaaliga 7:9, 13–14
O ai tagata o loo i ofutalaloa papa’e?
O tagata e ofu talaloa papa’e o loo tutu i luma o le nofoālii o tagata amiotonu ia ua faapotopotoina e le 144,000 mai atunuu uma. Latou te tutu i le afioaga o le Tama ma le Alo, ina ua uma ona maua lo latou faaeaga O le faatusa o tagata amiotonu ma lala pama i o latou lima e talitutusa lava ma le malaga manumalo atu o le Faaola i Ierusalema. O lala pama e mafai ona faatusa i le manumalo ma le olioli. O ofu talaloa ua mulumuluina ma “faasinasinaina i le toto o le Tamai Mamoe” e faatusa i tagata amiotonu ua faamamaina e ala i le Togiola a Iesu Keriso.
Faaaliga 8–11
O le ā ua tatou iloa e faatatau i agelu e toafitu ma pu?
O le tatalaina o le faamaufaailoga lona fitu i le faaaliga a Ioane o loo o faatasi ma ata taufaafefe o le faatafunaga. Na faaali mai e le Alii e faapea, o agelu e toafitu o loo ilia a latou pu e faatusa i le taimi o le a “faapaiaina ai e le Alii le Atua le lalolagi, ma faamaeaina le faaolataga o tagata … ; ma o le iliina o pu a agelu e toafitu o le sauniuniga ma le faamaeaina lea o lana galuega, i le amataga o le afe o tausaga lona fitu—o le sauniaina lea o le ala ae lei oo i le taimi o lona afio mai.” O le numera fitu e masani ona fai ma sui o le mae’a.
Faaaliga 8:11
O le a le oona?
O le Oona o se laau e matuai oona lava lona tofo. O le Oona e mafai ona faatusa i “faalavelave ogaoga, mala, ma puapuaga o le a oo mai” i aso e gata ai.
Faaaliga 9:1–3
O le a le to e le gata?
O le upu Eleni mo le e le gata ua faaliliuina i le “o le au o le to e le gata.” O le upu Eleni mo le abyss o lona uiga o le “loloto” po o le “pito i lalo.” I taimi o le Feagaiga Fou, e toatele o le a malamalama i le to e le gata o se “itulagi tele i lalo o le eleele lea sa avea ma nofoaga o e ua maliliu.”
Na faamanino mai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, o le ki i le to e le gata e lei tuuina atu ia Satani ae i “le agelu.” Ua faamamafa mai i lenei faitauga o le Atua lava o i ai le pule ma o Satani e na o le mana lava e faatagaina e le Atua na te maua.
Faaaliga 9:3
O le a le taua o se akerise ma akarava?
O sē akerise, po o sē, o se mala matautia i sosaiete faifaatoaga anamua, aua e mafai ona vave faaleagaina faatoaga ma faapogai ai le oge. Mo se faataitaiga, o le Esoto 10:12–15 ma le Ioelu 1:2–7 o loo tuuina mai ai tala e uiga i le mana faataumaoi o sē akerise. “O le tuufaatasia o le ata o sē akerise ma akarava e maua ai se uiga o le tele o le leaga ma faateleina ai le lagona o le fefe e faia e le vaaiga.”
Faaaliga 9:4
O ai o le a puipuia mai mala o aso e gata ai?
Na vaai le Aposetolo o Ioane i lana faaaliga e faapea, o mala patino a o lumanai le Afio Mai Faalua o le a aafia ai “na o i latou … O i latou e le o i ai le faamaufaailoga a le Atua io latou muaulu.” E ogatasi lenei mea ma isi folafolaga faatusi paia e faapea, i aso e gata ai, o i latou o e faamaoni o le a iu lava ina puipuia.
E ui ua folafola mai e le Alii le puipuiga o e amiotonu i aso amuli, na faamanino mai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea o nisi e ono le puipuia mai mala: “Na [ou] faamalamalama atu e uiga i le afio mai o le Atalii o le Tagata; faapea foi se manatu sese faapea o le a sao mai faamasinoga uma le Au Paia, a e mafatia le au amioleaga; aua o tagata uma e ao ina mafatia, ‘o le au amiotonu foi toeitiiti a le sao ai’ [tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:34]; ae e toatele lava le Au Paia o le a sao ai, aua o e amiotonu o le a ola i le faatuatua [tagai Hapakuka 2:4]; ae toatele e amiotonu o le a afaina i faama‘i, o mala ma isi mea; ona o vaivaiga o le tino, ae e faasaoina lava i le Malo o le Atua.”
Faaaliga 9:11
O le a le uiga o Avatonu ma Apoluonu?
Abaddon o se upu Eperu o lona uiga o le “nofoaga o le faafanoga.” Apollyon o se upu Eleni o lona uiga o le “faaumatia.” O nei upu ua faaalia ai o le sini o le tupu o le to e lē gata, o le faaaogā lea o lana ‘autau e faaumatia ai.
Faaaliga 9:15–16
E toafia o le a feoti i le taua?
O le a tatala mai e avefeau a le Atua se faatafunaga matautia i aso e gata ai a o lei oo i le Afio Mai Faalua o le Faaola. Na tautino mai e Ioane o se autau o le “lua mano o mano” (200,000,000) tagata o le a tau i se taua. Tatou te le iloa pe faafaatusa pe mo‘i le fuainumera. Na tusia foi e Ioane faapea “lona tolu o vaega o tagata” o le a fasia. E faatatau i lenei valoaga, na ta‘ua ai e Elder Bruce R. McConkie, “O le fasiotiga o le a tasi vaetolu o e nonofo i le lalolagi lava ia, peitai e tele piliona o tagata e ono aafia ai.”
Faaaliga 10:1–2, 9–10
O le a le mea ua faatusa i ai le tamai tusi lea na ‘ai e Ioane?
Na faaali mai e le Alii lenei mea e uiga i le tamai tusi na ai e Ioane: “Ia tatou malamalama o se misiona lea, ma se sauniga, mo ia e faapotopoto ituaiga o Isaraelu; faauta, o Elaia lea, o lē, e pei ona tusia, e ao ina sau ma toefuatai mai mea uma.” O le taumafaina o le tusi e foliga mai e ta’u mai ai na talia e Ioane lana misiona e faapotopoto ituaiga o Isaraelu. O le tusi sa “suamalie e pei o le meli” i le fofoga o Ioane ae sa “oona” i lona manava atonu e ta’u mai ai o lana misiona o le a aofia ai aafiaga fiafia ma tiga.
Faaaliga 11:2–3, 9–11
O le a le taua o le vaitau o le faaaliga a Ioane?
O le aai paia o le a “soli i lalo o vae” mo le 42 masina, po o le tolu ma le afa tausaga. E faapena foi, o molimau e toalua o le a vavalo ma molimau atu ia Iesu Keriso mo le 1,260 aso, pe tusa o le tolu ma le afa tausaga. O le a fasiotia molimau e toalua, ma o le a taooto o la tino i le auala mo aso e tolu ma le afa. I tusitusiga paia, ae maise lava i le Faaaliga, o le numera tolu ma le afa e masani ona faamatalaina ai se taimi o puapuaga lea e faatagaina ai Satani e fai lana galuega. Talu ai o le tolu ma le ‘afa o le afa o le fitu, lea e faatusa i le atoatoa ma le mae’a, e mafai ona fai ma sui o se mea e faalavelaveina i lona ala pe le’i mae’a. E mafai foi ona ta’u mai ai e le’i mae’a le faatinoina e le Atua Lana galuega ma o le a le tumau le galuega a le tiapolo.
Faaaliga 12:1–6
O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le Faaliliuga a Iosefa Samita e uiga i le fafine, le tama a le fafine, ma le tarako?
I lana faaaliga, na vaaia ai e Ioane se fafine, le tama a le fafine, ma le tarako. Na tuuina mai e le Perofeta o Iosefa Samita ia malamalamaaga nei:
|
Faatusa |
O le Mea o loo Faatusaina mai |
|---|---|
Faatusa O se fafine (Faaaliga 12:1) | O le Mea o loo Faatusaina mai “O le ekalesia a le Atua” (Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 12:7 [Gospel Library]) |
Faatusa O le tama a le fafine (Faaaliga 12:2) | O le Mea o loo Faatusaina mai “O le malo o lo tatou Atua ma lana Keriso” (Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 12:7 [Gospel Library]) |
Faatusa O se tarako (Faaaliga 12:3) | O le Mea o loo Faatusaina mai “O le tiapolo, … ua ta’ua foi o Satani” (Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 12:8 [Gospel Library]) |
O le Faaliliuga a Iosefa Samita ua faamanino mai ai o le a le manumalo Satani i lana taua e faasaga i le malo o le Atua i le lalolagi.
I le taimi nei, o le Ekalesia a le Atua o se faalapotopotoga faalelotu. Ae a toe afio mai le Faaola ma faia “le faaumaina atoa o atunuu uma,” o le a i ai foi i le malo o le Atua le pule faaupufai i luga o tagata uma i le lalolagi.
Faaaliga 12:7–11
O a mea ua tatou iloa e uiga i le Taua i le Lagi?
Sa saili Satani e faaumatia lo tatou faitalia ma manao i le mamalu o le Atua mo ia lava. Ina ua filifilia e le Tama Faalelagi Iesu Keriso e avea ma o tatou Faaola, sa fouvale Satani ma amata ai le Taua i le Lagi. I lenei taua, “sa tau Satani ma ona soo ia Iesu Keriso ma e na mulimuli ia te Ia.” Ona o lo latou fouvale, na tuliesea ai Satani ma e na mulimuli ia te ia mai le lagi ma taofia ai le aia tatau e maua ai ni tino faaletino.
Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “O lenei taua i le lagi e le o se taua o le faamasaaina o le toto. O se taua o manatu feteenai—o le amataga o le finauga.” Sa ia ta’ua foi o le faamoemoega o Satani o le “maua lea o le viiga patino e oo lava i le Atua lava Ia.”
E uiga i taumafaiga faifai pea a Satani e faaumatia i tatou, na saunoa ai Elder Dale G. Renlund: “O Lusifelo o se tautu’ua’i po o sē faasala. … Na ia tautala faasagatau mai ia i tatou i le muai olaga, ma e faaauau pea ona ia ta’usalaina i tatou i lenei olaga. Na te saili e toso ifo i tatou i lalo. Na te manao ia tatou oo i le malaia e le gata. O ia lea na ta’u maia ia i tatou lo tatou le atoatoa, na ta’u mai ia i tatou e le lava lo tatou lelei, na ta’u mai e le mafai ona toe faaleleia mai se mea sese. O ia o se tagata sili ona saua, o le na te faatiga ia i tatou i taimi o tatou mafatiaga.”
Aoao Atili
Tusi o Faaaliga
-
David A. Edwards, “Iosefa Samita ma le Tusi o Faaaliga,” Liahona, Tes. 2015, 60–65
Manumalo i lē Tautu’ua’i
-
Dale G. Renlund “Ina Filifili Ia Outou i le Aso Nei,” Liahona, Nov. 2018, 104-7.
O le Taua i le Lagi
-
Gordon B. Hinckley, “O Se Feteenaiga Faaauau Pea, o se Manumalo Faamautuina,” Liahona, Iuni 2007, 4- 9)
-
Larry R. Lawrence, “E Faaauau Pea le Taua,” Liahona, Ape. 2017, 33.
-
Dieter F. Uchtdorf, “O Lau Malaga Sili,” Liahona, Nov. 2019, 86-90.
-
Autu ma Fesili, “Taua i le Lagi,” Gospel Library
Ala o Faasalalauga
Vitiō
“Taua i le Lagi” (2:05)
Ata
Four Horsemen of the Apocalypse [Fa Tietie Solofanua o Aso Mulimuli], saunia e Viktor Vasnetsov
O le Fono Tele, saunia e Robert T. Barrett