Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Efeso


“Efeso,” Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Mau

Efeso

Na tusi atu Paulo i le Au Paia i Efeso e uiga i le muai faauuina ma le tisipenisione o le atoaga o taimi. Sa ia aoao atu o le toto o Iesu Keriso e faaolaina ai tagata Iutaia ma Nuuese. Na valaauina e le Alii ia aposetolo, perofeta, ma isi e auauna atu i le Ekalesia. E tatau ona latou faaatoatoaina le Au Paia, faagaeetia le Ekalesia, ma aumai le Au Paia i se lotogatasi o le faatuatua. Sa apoapoai atu Paulo i le Au Paia e tuu ese le “tagata tuai” o le agasala ae e ala mai ia Keriso ia ofuina le “tagata fou” o le amiotonu ma le paia. Na fautuaina e Paulo tane ma avā ina ia alolofa ma faaaloalo le tasi i le isi. Sa ia uunaia i latou e vaai i le Faaola e fai ma o latou faataitaiga. Sa aoao foi e Paulo le Au Paia e ofu le ofutau atoatoa o le Atua ina ia puipuia ai mai le tiapolo.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

O ai na tusi i ai le tusi o Efeso ma aisea?

O loo i ai se faamaoniga na tusia e Paulo lenei tusi mo le Au Paia sa nonofo i totonu ma autafa o Efeso, lea sa avea ma laumua o Paulo i lana malaga faafaifeautalai lona tolu. Sa alofa tele Paulo i tagata Efeso.

O Efeso o se aai tāua i Asia Itiiti. Sa i ai se uafu ma sa avea o se nofoaga autu tele mo fefaatauaiga. Ona o lona tulaga, na “avea ai ma nofoaga autu faalenatura mo le Ekalesia Kerisiano i Asia Itiiti.” Na asiasi atu Paulo i Efeso i le latalata i le faaiuga o lana malaga faafaifeautalai lona lua ma nofo ai iina mo le lua tausaga i lana malaga faafaifeautalai lona tolu.

faafanua o le itu i sasa’e o Metitirani

E faigatā ona iloa le aso tonu na tusi atu ai Paulo i tagata Efeso. Na ta’ua e Paulo o ia o se pagota i le taimi na ia tusia ai. Atonu na tusia e Paulo le tusi i le taimi o lona faafalepuipuiina muamua i Roma, pe tusa o le 60 i le 62 T.A., i le taimi lava lea na ia tusi atu ai iā Filemoni ma tagata Kolose.

I lana tusi, na saunoa ai Paulo i tagata o Nuuese o le Ekalesia o e atonu o ni tagata fou e le’i leva ona liliu mai. O lona faamoemoega autu lava o lana tusiga o le fesoasoani lea ia i latou ia tuputupu ae i lo latou malamalama o le Atua ma le Ekalesia e ala i faaaliga. Sa popole Paulo i le leai o se lotogatasi i tagata o le ekalesia, aemaise lava i le va o le Au Paia Nuuese ma Iutaia, ma totonu o aiga. Sa ia uunaia le Au Paia e tetee atu i mana o le tiapolo.

Efeso 1:1

Aisea na faasino ai Paulo i tagata o le Ekalesia o le Au Paia?

Sa masani ona faasino atu Paulo i tagata o le Ekalesia o le Au Paia. O le upu Eleni mo le au paia o lona uiga o le “paia, … tuuto, faapaiaina, [po o] le tuuto.” O le upu au paia e faatatau ia i latou o e ua tuuto atu i se faamoemoega paia. O le faasino atu i tagata o le Ekalesia o le Au Paia, na aoao mai ai Paulo o tagata uma e mulimuli ia Iesu Keriso e faapaiaina e ala ia te Ia. E taumafai le Au Paia e ola i auala e sili atu ona paia.

Efeso 1:4–5, 11

O le a le uiga o le tofia anamua mo le vaetamaina?

Faatusatusa i le Roma 8:29–30.

O le upu Eleni mo le tofia anamua (proorizō) “e faamatala ai le faatinoga o le fuafuaina muamua o se mea.” I le Feagaiga Fou, o lenei faatinoga e na o le Atua lava e faatatau i ai.

Ua aoao mai lenei fuaitau e faapea, o e talitonu sa tofia anamua, pe muai faauuina, mo le vaetamaina e ala ia Iesu Keriso. Na a’oa’o atu e Paulo le uiga o le vaetamaina i tagata Roma. O iina na ia tusia ai “e faapea, ia Keriso, ua vaetamaina ai i tatou ma avea ai ma ‘fanau a le Atua’ (Roma 8:15–16; tagai foi Kala. 4:1–9) ma o lea o suli o le mamalu selesitila.” O faamanuiaga muai faauuina e le o faamaoniaina e aunoa ma se faatulagaga ae e faalagolago i le faaaogaina ma le amiotonu o le faitalia i lenei olaga.

Efeso 1:10

O le a le “tisipenisione o le atoaga o taimi”?

“O se tisipenisione o le talalelei o se vaitaimi lea e i ai i le Alii ia le itiiti ifo ma le toatasi se auauna faatagaina i le lalolagi o lē o loo umia ki o le perisitua paia. O Atamu, Enoka, Noa, Aperaamo, Mose, Iesu Keriso, Iosefa Samita, ma isi sa latou taitasi ma taitaia se tisipenisione fou o le talalelei. A faatulaga e le Alii se tisipenisione, e toe faailoa mai le talalelei ina ia le faalagolago ai tagata o lena tisipenisione i tisipenisione ua mavae mo se malamalama i le fuafuaga o le faaolataga. O le tisipenisione na amata ia Iosefa Samita ua lauiloa o le ‘tisipenisione o le atoaga o taimi.’”

Na aoao mai Iosefa Samita o lenei tisipenisione “o le a aumaia ai i le malamalama o mea na faaalia mai i tisipenisione ua mavae; faapea foi isi mea e lei faaalia mai muamua. O le a Ia auina mai Elia, le Perofeta, ma isi, ma toefuatai mai mea uma ia Keriso.” O le tisipenisione o le atoaga o taimi o le tisipenisione faaiu lea, lea o le a tapena ai le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Efeso 1:12–14

E faapefea ona faamautinoa e le Agaga Paia o Folafolaga ia faamanuiaga i le lumanai?

“O le Agaga Paia o le Folafolaga o le mana faamaonia lea o le Agaga Paia.” Pe a tatou mauaina ma tausia sauniga ma feagaiga i le amiotonu, e faamautu mai e le Agaga Paia e taliaina e le Alii. Na aoao mai Elder David A. Bednar e faapea o le mauaina o le Agaga Paia o Folafolaga e pei lava o le “mauaina o se ‘faailoga o le faamaoniga’ mai le Agaga Paia.” Na aoao mai Paulo o le Agaga Paia o Folafolaga e pei foi o se tautinoga po o se faamaoniga o le a tatou maua le ola e faavavau, o se tofi i le malo selesitila. I se isi faaupuga, ua tuuina mai e le Agaga Paia o Folafolaga se faamautinoaga o le a tatou maua le atoatoaga o se taui faalelagi.

Efeso 2:20–21

O le a le taua o se maa tulimanu?

“O se maa tulimanu o le maa muamua lea e tuu i luga o le faavae o se fale, i se tulimanu o le fale.

“… O se maa tulimanu e tauaveina le mamafa tele o le fausaga i fafo o se fale, ma e fesootai ma tuufaatasia ai puipui e lua. A uma ona tuu, ona fuaina lea o isi maa uma ma o latou tulaga mai ai.

“… I aso anamua, o se maa tulimanu e masani lava ona avea ma se tasi o maa aupito telē, ma sili ona mautu e tatau ona galue ai se faufale. E suesue ma le faaeteete e le faufale ana maa ma filifili le maa e sili ona lelei e fai ma maa tulimanu, ma teena ai soo se maa e foliga mai e le talafeagai.”

Efeso 3:4

O le ā le mealilo na iloa e Paulo?

O le upu Eleni mo le mealilo o le mystērion, o lona uiga o se upumoni paia lea e na o faaaliga lava e mafai ona iloa ai. O le mealilo na tusi ai Paulo e faapea o Iutaia ma Nuuese e mafai ona avea ma suli o le feagaiga faa-Aperaamo e ala ia Keriso. O lenei mealilo na “faaalia ia Paulo i lena aso ofoofogia ina ua malaga atu o ia i Tamaseko (tagai Galuega 9:3–5).”

Efeso 4:11

O ai tagata e folafola le talalelei ma ē e leoleo?

Na lisi mai e Paulo ia tofi o se tagata e folafola le talalelei ma sē e leoleo ma aoao o se vaega o le faataatiaga o le faatulagaga o le Ekalesia. O sē e folafola le talalelei o “ia lea e tauaveina pe folafolaina atu le tala fiafia o le talalelei a Iesu Keriso.” I faaaliga o aso e gata ai, o peteriaka ua faamatalaina o “faifeau faaevagelia.” Sa aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita: “O se faifeau faaevagelia o se Peteriaka. … Soo se nofoaga lava i luga o le fogaeleele e faavaeina ai le Ekalesia a Keriso, e tatau lava ona i ai se Peteriaka mo le manuia o fanau a le Au Paia, e pei ona i ai ia Iakopo i le tuuina atu o ana faamanuiaga faapeteriaka i ona atalii.”

O se faifeau o se leoleo mamoe, po o se tasi e taitaia se lafu. Na faasino atu Iesu Keriso ia te Ia lava o le Leoleo Mamoe Lelei aua e silafia ma alofa o Ia i Ana mamoe. I lenei tulaga, o faifeau o le Feagaiga Fou e talitutusa lava ma epikopo ma peresitene o paranesi i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Efeso 4:26–27, 31–32

O le a le mea na aoao atu e Paulo e uiga i le ita?

Ua faamanino mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita le Efeso 4:26 e faapenei: “Pe mafai ea ona outou ita, ae le agasala?” O lenei suiga ua aumaia ai le fuaiupu e ōgatusa ma isi aoaoga a Paulo e uiga i le ita.

Sa fautuaina e Paulo le Au Paia e le tatau ona latou malolo mo le afiafi sei oo ina latou faatoilaloina o latou mafaufauga ita. Na aoao mai e le Faaola ni upumoni faapena e uiga i le ita.

Efeso 5:21–33

O le a le savali a Paulo e uiga i le gauai atu i le faaipoipoga?

Na talanoaina e Paulo le gaua’i i ana tusitusiga uma. I lenei fuaitau, na talanoaina ai e Paulo le gaua’i i faiā faaleaiga, ma se faamamafa faapitoa i le faaipoipoga. Talu ai e mafai ona iai i le upu gaua’i atu ni uiga lelei ma ni uiga lē lelei, e tāua la ona manino le auala na faaaogā ai e Paulo le upu.

A o le’i talanoaina le faaipoipoga, na uunaʻia e Paulo tagata o le aiga ina ia gaua’i atu i le tasi ma le isi. O le a avea lenei mea ma se gauai atu talafeagai lea e atiina ae ai se agaga “faalelei” i totonu o aiga. Na valaaulia foi e Paulo tagata o le aiga ina ia vaai “i le tasi ma le isi i le vaai atu i le sootaga a tagata taitoatasi ma [le Atua].”

I lenei tulaga, e tatau i ulugalii faaipoipo ona “gauai atu le tasi i le isi ona o le migao ia Keriso.” Na valaaulia e Paulo avā ina ia gaua’i atu ma le lotomalie i a latou tane ona o lo latou alolofa iā Iesu Keriso, ae lē ona o le faamalosia po o le faiga faamalosi.

Sa faaaoga e Paulo le sootaga alofa a Iesu Keriso ma le Ekalesia e fai ma faataitaiga mo le faaipoipoga. O lea, e tatau i se tane ona alofa i lana ava i le ala lava e tasi e alofa ai Iesu Keriso ma ositaulaga mo Lana Ekalesia. Faatasi ai ma le Faaola o se faataitaiga, e leai lava se mafuaaga e taliaina ai le pulega faamalosi, lē faaaloalo, po o le sauaina i totonu o le faaipoipoga.

O le taula’i atu iā Iesu Keriso, na tuuina mai ai e Paulo se ta’iala manino i le auala e vaai ai i le gaua’i atu. Mai le soifuaga o Iesu Keriso, ua tatou iloa ai o le gaua’i atu e mafai ona avea ma uiga faaleatua pe a mana’omia ai le lotomaulalo, agamalu, faaeteete, ma le usiusitai i le Atua. I lenei tulaga, “o le gauai atu e manaomia ai le malosi ofoofogia o uiga, tuuto i feagaiga, poto e le masani ai, ma le alofa lē manatu faapito—e faamanatu ai le Toatasi e usiusitai i faataitaiga.”

I aganuu o aso o Paulo, sa masani ona faatapulaaina matafaioi a tamaitai, a o tane ma tamā sa manatu iai e faia le faaiuga mulimuli i totonu o se aiga. Na lu’ia e le feau a Paulo na tulaga faatonuina faaleaganuu. “E ui ina sa faaauau pea ona avea aiga Kerisiano ma ni tagata faapeteriaka ma faatulagaga, ae o nei suiga na uunaia ai i latou ia agai atu i le tulaga tutusa sili atu ma le faaaloalo mo tagata taitoatasi.”

Efeso 6:5–8

Pe na talia e Paulo le faia o pologa?

I ona po o le Feagaiga Fou, o pologa o se faiga taatele i le Malo atoa o Roma. O le toatele o tagata o le Ekalesia a le o i latou o ni pologa, pe sa iai foi ni pologa o se vaega o o latou auaiga. E avea tagata ma pologa pe a pue faapagotaina i taua, pe faatauina atu e totogi ai aitalafu, pe ave faamalosi. O le fautuaga a Paulo e uiga i le auala e tatau ona galulue ai pologa e le faapea ai na ia faamaonia le faatulagaga o le nofopologa. Sa ia aoaoina tagata o le Ekalesia, o e sa ola i se aganuu faatasi ma pologa ma matai, i le auala e tatau ona taialaina ai e le talalelei a Iesu Keriso na sootaga.

Aoao Atili

Muai Faauuina

O le Faavae o Aposetolo ma Perofeta

  • Autu ma Fesili, “Perofeta,” Gospel Library

Sootaga Faalefaaipoipoga

Ala o faasalalauga

Vitio

“Dispensations: The Pattern of Apostasy and Restoration” (6:52)

6:55

“The armor of God” (2:06)

2:6

Ata

toega i Efeso
o se maatulimanu i se puipui maa
o se tagata o loo ofu i ofutau atoa ma se talita ma se pelu

Faamatalaga

  1. “E le pei o isi ana tusi, e lei auina atu e Paulo se faafeiloaiga patino i ni tagata patino i lenei fesootaiga ma faamoemoe ua faalogo le aofia i lana auaunaga ia i latou (Efeso 3:2). E le gata i lea, o le fuaitau ‘i Efeso’ (1:1) e le o i ai i nisi o uluai tusitusiga o lenei tusi. O nei mea moni ua mafua ai ona fesiligia e nisi o tagata atamamai le moni o lenei tusi faapea ma le taunuuga o lenei tusi. Ae ua manino lava sa popole tele Paulo mo nuu Kerisiano i le itu i sasae o Efeso, e pei o Kolose ma Laotikaia, e ui lava latou te ‘le’i vaai i [ona] foliga i le tino’ (Kolose 2:1). O le mea lea e talafeagai ai le faapea atu o lenei tusi sa avea muamua ma se tusi sa faataamilo na faamoemoe Paulo mo faapotopotoga Kerisiano i Efeso ma autafa, e talitutusa lava ma le natura o lana tusi i ‘ekalesia o Kalatia’ (Kalatia 1:2)“ (Frank F. Judd Jr., “The Epistles of the Apostle Paul: An Overview,” i le New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell [2019], 435–36).

  2. Tagai i le Galuega 19:1, 9–10.

  3. Tagai i le Galuega 20:17, 34–38.

  4. Bible Dictionary, “Ephesus.”

  5. Tagai i le Galuega 18:19.

  6. Tagai i le Galuega 19:10.

  7. Tagai i le Efeso 3:1; 4:1; 6:20.

  8. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Tusi a Paulo,” Gospel Library.

  9. Tagai i le Efeso 2:11.

  10. Tagai i le Efeso 1:15–16.

  11. Tagai i le Efeso 1:15–19; 3:14–19.

  12. Tagai i le Efeso 2:11–22; 4:1–6.

  13. Tagai i le Efeso 5:22–33; 6:1–4.

  14. Tagai i le Efeso 4:17–32; 5:1–18; 6:10–18.

  15. Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), 1038, entry 40.

  16. Tagai i le Bible Dictionary, “Saint.”

  17. Na aoao mai Peresitene M. Russell Ballard, o le “Au Paia o loo faasino lea ia i latou o e saili e faapaiaina o latou olaga e ala i le osi feagaiga e mulimuli ia Keriso” (“O Le Taua o se Igoa,” Liahona, Nov. 2011, 80).

  18. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 621.

  19. Tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 621.

  20. S. Kent Brown, The Epistle to the Ephesians: Brigham Young University New Testament Commentary (2023), 47.

  21. E ala mai i faaaliga i ona po nei, ua tatou aoao ai o le muai faauuina e le o se faamaoniga o ni faamanuiaga patino. Ae, o le iloaina o faamanuiaga ua muai faauuina o se “taunuuga o le faaaogaina ma le amiotonu o le faitalia” (Autu ma Fesili, “Muai Faauuina,” Gospel Library).

  22. Taiala i Tusitusiga Paia, “Tisipenisione,” Gospel Library.

  23. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 510–11; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:18.

  24. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 112:30–32; 138:48; tagai foi i le “O Le Toefuataiga o le Atoatoa o le Talalelei a Iesu Keriso: O Se Folafolaga e Lua Selau Tausaga i le Lalolagi,” Gospel Library.

  25. David A. Bednar, “E Ao ina Toe Fanau Mai Outou,” Liahona, Me 2007, 22.

  26. Taiala i Tusitusiga Paia, “Agaga Paia o le Folafolaga,” Gospel Library.

  27. David A. Bednar, “E Ao ina Toe Fanau Mai Outou,” 22. Na aoao mai foi Elder Bednar, “E mafai ona aveesea lenei faamauga e ala i le amioletonu ma le solitulafono” (“E Tatau Ona Toe Fanauina Outou,” 22).

  28. O le King James Version o le Tusi Paia o loo faaaoga ai le fuaitau “o le faamaoni o ia o lo tatou tofi” (Efeso 1:14) e faamatala ai lenei tautinoga po o le faamaoniga. I mataupu faalelalolagi, pe a tuu atu e se tagata faatau se tupe faamaoni i le tagata faatau, ua ofoina atu e le tagata faatau i le tagata o loo faatau mai ai se faamautinoaga latou te mananao e faatau se fanua. Sa faaaoga e Paulo lenei gagana e faamatala ai ua saunia e le Atua se faamautinoaga o faamanuiaga ia i latou o e na ola e tusa ai ma le finagalo o le Atua.

  29. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:3–4; 131:5.

  30. O nisi taimi e ta’ua ai lenei mea o le “faamautinoaina o lo tatou valaauga ma le filifilia” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Valaauina ma le Filifilia,” Gospel Library). Tagai foi Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary [1971], 2:493–95; Joseph Smitha, i le History, 1838–1856 [Manuscript History of the Church], volume C-1, 8, josephsmithpapers.org; Brian M. Hauglid, “Joseph Smith’s Inspired Commentary on the Doctrine of Calling and Election,” i le Shedding Light on the New Testament: Acts–Revelation, ed. Ray L. Huntington and others (2009), 209–10.

  31. The Cornerstone,” Ensign, Jan. 2016, 74.

  32. Tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 536. Tagai foi i le Alema 12:9–11.

  33. Tagai i le Efeso 3:6; Mosaea 5:7; 15:11; 27:25–26.

  34. Brown, The Epistle to the Ephesians, 202.

  35. Taiala i Tusitusiga Paia, “Evagelia,” Gospel Library.

  36. Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:39.

  37. Aoaoga: Iosefa Samita,140.

  38. Tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 736.

  39. Tagai i le Ioane 10:11.

  40. Brown, The Epistle to the Ephesians, 305.

  41. Faaliliuga a Iosefa Samita, Efeso 4:26 (i le Efeso 4:26, vaefaamatalagaa); o faatusilima e faaalia ai le suia o le anotusi.

  42. Tagai i le Efeso 4:31.

  43. Tagai i le Efeso 4:26.

  44. Tagai i le Mataio 5:22; 3 Nifae 11:29–30; 12:22.

  45. Tagai i le 2 Korinito 9:13; Efeso 6:1; Kolose 2:20–22; 3:20; Tito 3:1; Eperu 13:17.

  46. Tagai Camille Fronk Olson, “Submit Yourselves … as unto the Lord,” in Huntington and others, Go Ye into All the World, 100–105. “I tusitusiga uma a Paulo, o le mamā o le gauai atu sa uunaia i le tele o talaaga eseese, e tofu ma le uiga o le lagolago, galulue faatasi, po o le gauai atu i le taitaiga faalapotopotoga a se isi” (Kent R. Brooks, “Paul’s Inspired Teachings on Marriage,” i le Go Ye into All the World: Messages of the New Testament Apostles, ed. Ray L. Huntington and others (2009), 92).

  47. Tagai i le Efeso 5:21

  48. “O le veape hypotassō, ‘ia gauai atu, i le mataupu,’ e le o i ai lava i le fuaiupu 22 ae o loo ‘nono mai’ mai le fuaiupu 21; o le lagona o fuaiupu e lua o le “Ia gauai atu outou lava i le tasi ma le isi, o ava i a outou tane … ,” ma isi mea faapena e ala i le aiga, faatasi ai ma faatonuga e faamaoti mai ai auala mo tagata taitoatasi e faaalia ai lena gauai atu o le tasi i le isi” (Mark D. Ellison, “Family, Marriage, and Celibacy in the New Testament,” i le Blumell, New Testament History, Culture, and Society, 546).

  49. Kenneth L. Barker and others, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 2076, faamatalaga mo le Efeso 5:21.

  50. Ellison, “Family, Marriage, and Celibacy in the New Testament,” 545.

  51. Michael D. Coogan and others, eds., The New Oxford Annotated Bible: New Revised Standard Version, 5th ed. (2018), 2058, faamatalaga mo le Efeso 5:21.

  52. Tagai Earl D. Radmacher and others, eds., NKJV Study Bible, 3rd ed. (2018), 1773, faamatalaga mo le Efeso 5:22–24, 25.

  53. Tagai Brown, The Epistle to the Ephesians, 477.

  54. Na aoao atili mai e Elder Ulisses Soares e faapea: “O le mamanu faapeteriaka e aofia ai le tali sa’o atu o ava ma tane i le Atua mo le faataunuuina o o latou tiutetauave paia i le aiga. E manaomia ai se faigapaaga atoa—se usiusitai atoa i mataupu faavae uma o le amiotonu ma le tali atu—ma maua ai avanoa mo le atina’ega i totonu o se siosiomaga o le alofa ma le fesoasoani fefaasoaa’i. O nei tiutetauave faapitoa e le faapea o le pulega ma e matuai faaesea ai lava soo se ituaiga o sauaga po o le faaaogaina le talafeagai o le pule” (“I le Faapaaga ma le Alii,” Liahona, Nov. 2022, 44).

  55. Olson, “Submit Yourselves … as unto the Lord,” 102.

  56. Ellison, “Family, Marriage, and Celibacy in the New Testament,” 546.

  57. O le tele o faaliliuga o le Tusi Paia e faaaogā ai le upu e sili ona vaivai o le auauna, ae o le upu Eleni o lona uiga o le pologa (tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 753).

  58. Mo nisi faamatalaga e uiga i le nofopologa i le Feagaiga Fou, tagai i le Andy Mickelson, “Recognizing and Understanding Slavery in the New Testament,” i le The Household of God: Families and Belonging in the Social World of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell and others (2022), 201–24.