“Galuega 6–7,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)
Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Galuega 6–9
Sa vaetofia e Aposetolo ni alii se toafitu e fesoasoani ia i latou e faatautaia manaoga o le Ekalesia. O Setefano, o se tasi o le toafitu, sa puefaapagotaina ma aumaia i luma o taitai Iutaia. Na toe faamatala e Setefano le talafaasolopito o Isaraelu ma tautino mai na latou fasiotia Keriso e pei lava ona fasiotia e o latou tuaa perofeta ua mavae. I se faaaliga, na vaai Setefano i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Ona fetogiina lea o ia i maa ona o le molimau atu ia i La’ua. I Samaria, sa talai atu, papatisoina, ma faatinoina e Filipo ia vavega e tele. Sa a’oaiina e Peteru ia Simona, o se faataulaitu, o le sa manao e faatau mai le perisitua i tupe. Sa taitai e le Alii ia Filipo i Kasa, lea na papatisoina ai e Filipo se tagata mai Itiopia. Sa faaali atu Iesu ia Saulo i le ala i Tamaseko. Na tauaso Saulo ma na faamālōlōina o ia e Anania. Na faamālōlōina e Peteru ia Ainea ma toe faaola mai Tapita (Toreka).
Punaoa
Talafaasolopito ma le Talaaga
Galuega 6:1–6
Aisea na valaauina ai e Aposetolo e Toasefululua ni alii se toafitu e fesoasoani ia i latou?
A o tuputupu ae le Ekalesia a le Alii, sa tulai mai se feteenaiga i le va o tagata liliu mai Iutaia o e na muamua tautatala faa-Eleni (Sa Eleni) ma i latou o e na muamua tautatala faa-Aramaika (Eperu). E foliga mai o o latou eseesega e sili atu nai lo gagana ma e aofia ai eseesega faaagafesootai ma aganuu. Na manatu tagata Eleni ua lē amanaia e tagata Eperu o latou fafine ua oti a latou tane. I taimi o le Feagaiga Fou, sa matuai faaletonu lava fafine ua oti a latou tane i le tamaoaiga ma sa masani ona manaomia le tausiga.
Na faamalamalama mai e Aposetolo e Toasefululua e le tatau ona latou faatamala i le afioga a le Atua e “tufatufa i oloa.” O le tufatufa i oloa e faatatau i le tausia o manaoga faaletino o tagata o le Ekalesia. Na valaauina e Aposetolo e Toasefululua ni soo Eleni se toafitu e taulima nei popolega faaletino ina ia mafai ai e Aposetolo e Toasefululua ona taulai atu i le aoao atu o le talalelei. E le o iloa pe o a tofi o le perisitua na umia e alii ia e toafitu.
Galuega 7:1–53
Na faapefea ona faaaogā e Setefano talafaasolopito faatusi paia e puipuia ai o ia lava?
Na tali atu Setefano i le tuuaiga o le upuleaga i le tulafono a Mose e ala i le toe faamatalaina o vaega tāua o le talafaasolopito o tagata Iutaia. Sa ia talanoa e uiga i “igoa autu i le gafa o le aiga o Isaraelu, e pei o Aperaamo, Isaako, Iakopo, Iosefa o Aikupito, ma Mose (tagai Galuega 7:8–9, 20). Sa faapitoa lava le faamamafaina e Setefano o le aao o le Alii i le sauniaina o Mose, ma sa ia faaiuina lana molimau i le faafesootaia o le valoaga a Mose ia Iesu Keriso.”
I le faasoaina atu o lenei talafaasolopito, na faatusaina ai e Setefano le tulaga o le Ekalesia i le tala o le Feagaiga Tuai. Sa sauaina ma fasiotia e taitai Iutaia ia Iesu Keriso e pei ona sauaina ma fasiotia e tagata Isaraelu lē usiusitai ia perofeta anamua. O Setefano ma isi soo o Iesu Keriso sa pei o i latou o e na faalogo i perofeta i taimi o le Feagaiga Tuai. I lenei matalalaga, o taitai Iutaia, ae lē o Setefano, o i latou ia na lē usiusitai i le Atua.
Galuega 7:48–50
O le a le uiga o le tala a Setefano ina ua ia fai mai, “O le Silisili Ese, e le afio o ia i malumalu”?
Na aoao mai Setefano o le fale fetafa’i ma le malumalu o Solomona na fausia mo le Atua. Peitai, e lē o le nofoaga tumau lea o le Atua. Na sii mai e Setefano le faamatalaga a Isaia e ta’u atu ai e pule le Atua i le lagi ma le lalolagi. O le foafoaga atoa o Lona malumalu lea. Na tusia e Elder Bruce R. McConkie, “O le Foafoa sili … e tapuai i ai [i tatou] i ona malumalu, o fale paia ia e asiasi i ai o ia i nisi taimi, ma o nofoaga paia ia e mafai ona maua ai pea e e faamaoni lona Agaga.”
Galuega 7:55–56
O le a se mea o faaalia mai e le faaaliga a Setefano e uiga i le Aigaatua?
I le faaaliga ia Setefano, sa taufai faaali mai ai sui taitasi o le Aigaatua o o ni Tagata eseese. Na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita: “Na vaai [Setefano] i le Atalii o le Tagata o tu i le itu taumatau o le Atua. Soo se tagata lava na vaai ua tatala le lagi e iloa e toatolu peresona i le lagi o e umia ki o le mana, ma e toatasi e pulefaamalumalu ia i latou uma.” O faaaliga faapena e faaalia ai le Aigaatua o ni Tagata eseese ma maoti e mafai ona maua i le tala i le papatisoga o le Faaola, le Mauga o Liua, le faaali mai o le Faaola ia sa Lamanā ma sa Nifaē, ma le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita.
Galuega 7:56
O le a le uiga o le faalaniga “Atalii o le tagata”?
Tagai i le “Mataio 8:20. Aisea na faasino ai e Iesu Keriso ia te Ia lava o le ‘Atalii o le tagata’?”
Galuega 8:9–13, 18–24
Aisea na ta’usalaina ai Simona e Peteru?
O Simona o se faataulaitu e faia faiga faamaneta. Na faasāina e le tulafono a Roma le faia o faiga faataulāitu ma faamoemoega leaga po o le taufaasese. Sa faasaina foi faataulaitu i lalo o le tulafono a Mose. Na ta’usalaina e Peteru le taumafaiga a Simona e faatau le mana o le perisitua i tupe. Na aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf, o lē sa avea ma se sui auai o le Au Peresitene Sili: “O le perisitua, po o soo se tiutetauave lava o i totonu, e le mafai ona faatauina pe poloaiina. O le faaaogaina o le mana o le perisitua e le mafai ona faatosinaina, faatauanauina, pe fai faamalosi i se tofiga, tamaoaiga, po o se faatosinaga. O se mana faaleagaga lea e faagaoioi i tulafono faalelagi.”
Galuega 8:27–38
O le a le mea sa taua ai le papatisoga o le tagata Aitiope?
E tusa ai ma faamatalaga o loo i le fuaiupu e 27, e foliga mai o le tagata Aitiope o se tagata Aferika Uliuli mai teritori i saute o Aikupito. O ia o se taitai o le malo ma o se eunuka. I le avea ai ma se eunuka, sa faasā ai lona auai i le lotu Iutaia. O lenei aafiaga faafaifeautalai o se laasaga lea i le faataunuuina o le valoaga o le a salalau atu le talalelei i tala atu o Iutaia ma Samaria. Na muai faa’ata’ata mai ai le galuega faafaifeautalai matautia o le a amataina i Nuuese.
Galuega 9:1
O ai Saulo?
Sa fanau Saulo i Taso, o se aai Eleni i Kilikia. O ia o se tagatanuu Roma na fanau i [Roma] ma e tautatala i le gagana Aramaika ma le Eleni. O ia o se Iutaia mai le gafa o Peniamina ma o se Faresaio tuuto o lē na tuliloaina ma le maelega ma faatigaina soo o Iesu Keriso. Sa lauiloa mulimuli ane i lona igoa Latina, o Paulo.
Vaaiga Aoao o le Soifuaga ma le Galuega a Paulo
Manatua: O aso e fuafaatatau.
|
1 TA |
Fanau i Taso |
Galuega 9:11; 22:3, 27–28; Filipi 3:5 |
|---|---|---|
|
19–29 TA |
O se tagata a’oga a Kamalielu i Ierusalema |
Galuega 22:3 |
|
34–35 TA |
Na sauāina Kerisiano ma molimauina le maliu faamaturo o Setefano |
Galuega 7:58–59; 8:1, 3; 26:10–11; Filipi 3:6 |
|
35 TA |
Na maua se faaaliga vaaia o le Faaola |
Galuega 9:3–18 |
|
35–36 TA |
Malaga mai Tamaseko i Arapi; toe foi atu i Tamaseko ma talai atu le talalelei |
Galuega 9:19–20; Kalatia 1:17 |
|
36 TA |
Asiasi i Ierusalema ma feiloai ai ma Peteru ma le uso o Iesu o Iakopo |
Galuega 9:26–29; Kalatia 1:18–19 |
|
37–43 TA |
Faaalu le 14 tausaga i Suria ma Kilikia (o se vaega o lena taimi i lana misiona ma Panapa). |
Galuega 9:30; 11:25–26; Kalatia 1:21; 2:1 |
|
45–48 TA |
Alu le uluai malaga faafaifeautalai (ma Panapa) |
Galuega 13:1–14:26 |
|
49 TA |
Auai i se konafesi i Ierusalema |
Galuega 15:1–6; Kalatia 2:1–2 |
|
49–52 TA |
Alu le malaga faafaifeautalai lona lua. |
Galuega 15:36–18:21 |
|
52 TA |
Asiasi i Ierusalema |
Galuega 18:22 |
|
53–57 TA |
Alu i le misiona lona tolu ma le mulimuli |
Galuega 18:23; 19:1–20:38 |
|
57–58 TA |
Asiasi i Eleni |
Galuega 21:1–15 |
|
59–60 TA |
Na lipotia i taitai o le ekalesia i Ierusalema; pue faapagotaina e le au pulega; faafalepuipui i Kaisareia |
Galuega 21:17–23:22; 23:23–26:32 |
|
60–61 TA |
A o pue faapagotaina, sa malaga atu i le sami i Roma; na faaleagaina le vaa ma faaaluina se taimi i le motu o Melita (Malata) |
Galuega 27:1–28:15 |
|
61–63 TA |
Faanofovaavaaia i le fale o se taitai i Roma |
Galuega 28:16–31 |
|
63–65 TA |
Atonu sa tala’i i Roma ma isi nofoaga i Italia |
Galuega 28:30–31 |
|
66 TA |
Toe faafalepuipui foi i Roma |
2 Timoteo 1:16–17; 4:6 |
|
68 TA |
Maliu |
O se faafanua o malaga faafaifeautalai a le Aposetolo o Paulo
Galuega 9:5
O le a le uiga o le “a’a i tui”?
I nisi o lomiga o le Tusi Paia, e pei o le Tusi Paia a King James, o le Galuega 9:5 e faaiu i le fuaitau lenei: “E faigata ia [Saulo] ona a’a i tui.” O se tui po o se tao, e faasino i se laaumatatao, o se tao maai po o se laau e faaaoga e tatui ai manu ina ia topetope i luma. Nai lo le savavali i luma, o nisi taimi i meaola faigata e fea’a mai e faatautee, e takiki i tui. O lea ituaiga o tali e na o le faaopoopo atili ai o le tiga a o alu loloto atu le tui i le tino o le manu. I lenei matalalaga, na ta’u atu ai e Iesu Keriso ia Saulo o ana amioga sa faatoilaloina ai lava ia.
Galuega 9:26–27
O ai Panapa?
(Faatusatusa i le Galuega 11:22–30.)
Sa malamalama lelei le faaeteete o le Au Paia i Ierusalema ina ua talosaga atu Saulo e auai faatasi ma i latou. Ae na ave e Panapa ia Saulo e feiloai ma Aposetolo ma tautino atu mo ia. O Panapa o se Iutaia mai le ituaiga o Levi. Sa ia faatauina atu ana meatotino ma tuu atu le tupe i Aposetolo. Sa faamatalaina o ia o se tagata lelei ma faamaoni.
Sa auina atu e taitai o le Ekalesia ia Panapa i Ierusalema e talai i Anetioka (i Suria) ona e toatele naua tagata iina sa liua mai i le talalelei. O Panapa o le soa faifeautalai a Saulo.
Galuega 9:32–42
Na faapefea ona faataunuuina e le faamalologa o Ainea ma Tapita upu a le Faaola?
O se tasi o faamoemoega o Luka i le tusiaina o le tusi o Galuega o le faaalia lea o se faaauauga o le mana ma le pule a Iesu Keriso. Mo se faataitaiga, a o tala’i atu Peteru i Lita ma Iopa, na ia faamālōlōina ai Ainea ma Tapita (sa igoa foi ia Toreka). O se faataunuuga lenei o le folafolaga a le Faaola e faapea, o i latou o e talitonu ia te Ia o le a faia ituaiga o galuega na Ia faia. O le faamalologa a Peteru o Ainea e talitutusa lava ma le faamalologa a le Faaola o se tagata ma’i supa. Na toe faaola mai e Peteru ia Tapita, lea e tutusa ma le toe faatūina mai e le Faaola o le afafine o Iairo.
Galuega 9:36, 39
O ai Tapita?
O Tapita (ua lauiloa foi o Toreka) o se soo sa faia le tele o galuega alofa. Ina ua maliu o ia, sa tuu o ia e fafine ua oti a latou tane i le potu pito i luga ma faamamaluina o ia e ala i le tuu faataamilo ia te ia o ofu uma sa ia faia mo i latou. Ina ua taunuu atu Peteru, na faaali atu e fafine ua oti a latou tane ia te ia ofu na faia e Tapita mo i latou. Na toe faatūina e Peteru ia Tapita mai le oti, lea na mafua ai ona talitonu le toatele i le Faaola.
Aoao Atili
O le Liuaina o Saulo
-
Dieter F. Uchtdorf, “Faatalitali i le Auala i Tamaseko,” Liahona, Me 2011, 70–77
-
James E. Faust, “O Le Mana e Suia Ai,” Liahona, Nov. 2007, 122–24
Talaiga a Filipo i le Tagata Aitiope
-
Ulisses Soares, “E Mafai Faapefea Ona Ou Malamalama?,” Liahona, Me 2019, 6–8
Ua Auauna Peteru ia Tapita
-
Thomas S. Monson, “Ia Fai Oe ma Faaa’oa’o,” Liahona, Nov. 2001, 98–101
Ala o faasalalauga
Vitio
“O Le Faamaturoina o Setefano” (5:43)
“O Le Auala i Tamaseko” (5:23)
Ata
Na Ou Vaai i le Atalii o le Tagata O Tu i le Itu Taumatau o le Atua, saunia e Walter Rane
Filipo o loo Aoao atu i le Tagata Aitiope, saunia e se tusiata e le o iloa
Tapita, saunia e Dan Burr