Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Galuega 6–9


“Galuega 6–7,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Galuega 6–9

Sa vaetofia e Aposetolo ni alii se toafitu e fesoasoani ia i latou e faatautaia manaoga o le Ekalesia. O Setefano, o se tasi o le toafitu, sa puefaapagotaina ma aumaia i luma o taitai Iutaia. Na toe faamatala e Setefano le talafaasolopito o Isaraelu ma tautino mai na latou fasiotia Keriso e pei lava ona fasiotia e o latou tuaa perofeta ua mavae. I se faaaliga, na vaai Setefano i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Ona fetogiina lea o ia i maa ona o le molimau atu ia i La’ua. I Samaria, sa talai atu, papatisoina, ma faatinoina e Filipo ia vavega e tele. Sa a’oaiina e Peteru ia Simona, o se faataulaitu, o le sa manao e faatau mai le perisitua i tupe. Sa taitai e le Alii ia Filipo i Kasa, lea na papatisoina ai e Filipo se tagata mai Itiopia. Sa faaali atu Iesu ia Saulo i le ala i Tamaseko. Na tauaso Saulo ma na faamālōlōina o ia e Anania. Na faamālōlōina e Peteru ia Ainea ma toe faaola mai Tapita (Toreka).

Punaoa

Talafaasolopito ma le Talaaga

Aoao Atili

Ala o Faasalalauga

Talafaasolopito ma le Talaaga

Galuega 6:1–6

Aisea na valaauina ai e Aposetolo e Toasefululua ni alii se toafitu e fesoasoani ia i latou?

A o tuputupu ae le Ekalesia a le Alii, sa tulai mai se feteenaiga i le va o tagata liliu mai Iutaia o e na muamua tautatala faa-Eleni (Sa Eleni) ma i latou o e na muamua tautatala faa-Aramaika (Eperu). E foliga mai o o latou eseesega e sili atu nai lo gagana ma e aofia ai eseesega faaagafesootai ma aganuu. Na manatu tagata Eleni ua lē amanaia e tagata Eperu o latou fafine ua oti a latou tane. I taimi o le Feagaiga Fou, sa matuai faaletonu lava fafine ua oti a latou tane i le tamaoaiga ma sa masani ona manaomia le tausiga.

Na faamalamalama mai e Aposetolo e Toasefululua e le tatau ona latou faatamala i le afioga a le Atua e “tufatufa i oloa.” O le tufatufa i oloa e faatatau i le tausia o manaoga faaletino o tagata o le Ekalesia. Na valaauina e Aposetolo e Toasefululua ni soo Eleni se toafitu e taulima nei popolega faaletino ina ia mafai ai e Aposetolo e Toasefululua ona taulai atu i le aoao atu o le talalelei. E le o iloa pe o a tofi o le perisitua na umia e alii ia e toafitu.

Galuega 7:1–53

Na faapefea ona faaaogā e Setefano talafaasolopito faatusi paia e puipuia ai o ia lava?

Na tali atu Setefano i le tuuaiga o le upuleaga i le tulafono a Mose e ala i le toe faamatalaina o vaega tāua o le talafaasolopito o tagata Iutaia. Sa ia talanoa e uiga i “igoa autu i le gafa o le aiga o Isaraelu, e pei o Aperaamo, Isaako, Iakopo, Iosefa o Aikupito, ma Mose (tagai Galuega 7:8–9, 20). Sa faapitoa lava le faamamafaina e Setefano o le aao o le Alii i le sauniaina o Mose, ma sa ia faaiuina lana molimau i le faafesootaia o le valoaga a Mose ia Iesu Keriso.”

I le faasoaina atu o lenei talafaasolopito, na faatusaina ai e Setefano le tulaga o le Ekalesia i le tala o le Feagaiga Tuai. Sa sauaina ma fasiotia e taitai Iutaia ia Iesu Keriso e pei ona sauaina ma fasiotia e tagata Isaraelu lē usiusitai ia perofeta anamua. O Setefano ma isi soo o Iesu Keriso sa pei o i latou o e na faalogo i perofeta i taimi o le Feagaiga Tuai. I lenei matalalaga, o taitai Iutaia, ae lē o Setefano, o i latou ia na lē usiusitai i le Atua.

Galuega 7:48–50

O le a le uiga o le tala a Setefano ina ua ia fai mai, “O le Silisili Ese, e le afio o ia i malumalu”?

Na aoao mai Setefano o le fale fetafa’i ma le malumalu o Solomona na fausia mo le Atua. Peitai, e lē o le nofoaga tumau lea o le Atua. Na sii mai e Setefano le faamatalaga a Isaia e ta’u atu ai e pule le Atua i le lagi ma le lalolagi. O le foafoaga atoa o Lona malumalu lea. Na tusia e Elder Bruce R. McConkie, “O le Foafoa sili … e tapuai i ai [i tatou] i ona malumalu, o fale paia ia e asiasi i ai o ia i nisi taimi, ma o nofoaga paia ia e mafai ona maua ai pea e e faamaoni lona Agaga.”

Galuega 7:55–56

O le a se mea o faaalia mai e le faaaliga a Setefano e uiga i le Aigaatua?

I le faaaliga ia Setefano, sa taufai faaali mai ai sui taitasi o le Aigaatua o o ni Tagata eseese. Na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita: “Na vaai [Setefano] i le Atalii o le Tagata o tu i le itu taumatau o le Atua. Soo se tagata lava na vaai ua tatala le lagi e iloa e toatolu peresona i le lagi o e umia ki o le mana, ma e toatasi e pulefaamalumalu ia i latou uma.” O faaaliga faapena e faaalia ai le Aigaatua o ni Tagata eseese ma maoti e mafai ona maua i le tala i le papatisoga o le Faaola, le Mauga o Liua, le faaali mai o le Faaola ia sa Lamanā ma sa Nifaē, ma le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita.

Galuega 7:56

O le a le uiga o le faalaniga “Atalii o le tagata”?

Tagai i le “Mataio 8:20. Aisea na faasino ai e Iesu Keriso ia te Ia lava o le ‘Atalii o le tagata’?

Galuega 8:9–13, 18–24

Aisea na ta’usalaina ai Simona e Peteru?

O Simona o se faataulaitu e faia faiga faamaneta. Na faasāina e le tulafono a Roma le faia o faiga faataulāitu ma faamoemoega leaga po o le taufaasese. Sa faasaina foi faataulaitu i lalo o le tulafono a Mose. Na ta’usalaina e Peteru le taumafaiga a Simona e faatau le mana o le perisitua i tupe. Na aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf, o lē sa avea ma se sui auai o le Au Peresitene Sili: “O le perisitua, po o soo se tiutetauave lava o i totonu, e le mafai ona faatauina pe poloaiina. O le faaaogaina o le mana o le perisitua e le mafai ona faatosinaina, faatauanauina, pe fai faamalosi i se tofiga, tamaoaiga, po o se faatosinaga. O se mana faaleagaga lea e faagaoioi i tulafono faalelagi.”

Galuega 8:27–38

O le a le mea sa taua ai le papatisoga o le tagata Aitiope?

E tusa ai ma faamatalaga o loo i le fuaiupu e 27, e foliga mai o le tagata Aitiope o se tagata Aferika Uliuli mai teritori i saute o Aikupito. O ia o se taitai o le malo ma o se eunuka. I le avea ai ma se eunuka, sa faasā ai lona auai i le lotu Iutaia. O lenei aafiaga faafaifeautalai o se laasaga lea i le faataunuuina o le valoaga o le a salalau atu le talalelei i tala atu o Iutaia ma Samaria. Na muai faa’ata’ata mai ai le galuega faafaifeautalai matautia o le a amataina i Nuuese.

Galuega 9:1

O ai Saulo?

Sa fanau Saulo i Taso, o se aai Eleni i Kilikia. O ia o se tagatanuu Roma na fanau i [Roma] ma e tautatala i le gagana Aramaika ma le Eleni. O ia o se Iutaia mai le gafa o Peniamina ma o se Faresaio tuuto o lē na tuliloaina ma le maelega ma faatigaina soo o Iesu Keriso. Sa lauiloa mulimuli ane i lona igoa Latina, o Paulo.

Vaaiga Aoao o le Soifuaga ma le Galuega a Paulo

Manatua: O aso e fuafaatatau.

1 TA

Fanau i Taso

Galuega 9:11; 22:3, 27–28; Filipi 3:5

19–29 TA

O se tagata a’oga a Kamalielu i Ierusalema

Galuega 22:3

34–35 TA

Na sauāina Kerisiano ma molimauina le maliu faamaturo o Setefano

Galuega 7:58–59; 8:1, 3; 26:10–11; Filipi 3:6

35 TA

Na maua se faaaliga vaaia o le Faaola

Galuega 9:3–18

35–36 TA

Malaga mai Tamaseko i Arapi; toe foi atu i Tamaseko ma talai atu le talalelei

Galuega 9:19–20; Kalatia 1:17

36 TA

Asiasi i Ierusalema ma feiloai ai ma Peteru ma le uso o Iesu o Iakopo

Galuega 9:26–29; Kalatia 1:18–19

37–43 TA

Faaalu le 14 tausaga i Suria ma Kilikia (o se vaega o lena taimi i lana misiona ma Panapa).

Galuega 9:30; 11:25–26; Kalatia 1:21; 2:1

45–48 TA

Alu le uluai malaga faafaifeautalai (ma Panapa)

Galuega 13:1–14:26

49 TA

Auai i se konafesi i Ierusalema

Galuega 15:1–6; Kalatia 2:1–2

49–52 TA

Alu le malaga faafaifeautalai lona lua.

Galuega 15:36–18:21

52 TA

Asiasi i Ierusalema

Galuega 18:22

53–57 TA

Alu i le misiona lona tolu ma le mulimuli

Galuega 18:23; 19:1–20:38

57–58 TA

Asiasi i Eleni

Galuega 21:1–15

59–60 TA

Na lipotia i taitai o le ekalesia i Ierusalema; pue faapagotaina e le au pulega; faafalepuipui i Kaisareia

Galuega 21:17–23:22; 23:23–26:32

60–61 TA

A o pue faapagotaina, sa malaga atu i le sami i Roma; na faaleagaina le vaa ma faaaluina se taimi i le motu o Melita (Malata)

Galuega 27:1–28:15

61–63 TA

Faanofovaavaaia i le fale o se taitai i Roma

Galuega 28:16–31

63–65 TA

Atonu sa tala’i i Roma ma isi nofoaga i Italia

Galuega 28:30–31

66 TA

Toe faafalepuipui foi i Roma

2 Timoteo 1:16–17; 4:6

68 TA

Maliu

o se faafanua o malaga faafaifeautalai a le Aposetolo o Paulo

O se faafanua o malaga faafaifeautalai a le Aposetolo o Paulo

Galuega 9:5

O le a le uiga o le “a’a i tui”?

o se tui, po o se laau, e faaaoga e faaoso ai pe taitai ai manu, e masani lava o povi

I nisi o lomiga o le Tusi Paia, e pei o le Tusi Paia a King James, o le Galuega 9:5 e faaiu i le fuaitau lenei: “E faigata ia [Saulo] ona a’a i tui.” O se tui po o se tao, e faasino i se laaumatatao, o se tao maai po o se laau e faaaoga e tatui ai manu ina ia topetope i luma. Nai lo le savavali i luma, o nisi taimi i meaola faigata e fea’a mai e faatautee, e takiki i tui. O lea ituaiga o tali e na o le faaopoopo atili ai o le tiga a o alu loloto atu le tui i le tino o le manu. I lenei matalalaga, na ta’u atu ai e Iesu Keriso ia Saulo o ana amioga sa faatoilaloina ai lava ia.

Galuega 9:26–27

O ai Panapa?

(Faatusatusa i le Galuega 11:22–30.)

Sa malamalama lelei le faaeteete o le Au Paia i Ierusalema ina ua talosaga atu Saulo e auai faatasi ma i latou. Ae na ave e Panapa ia Saulo e feiloai ma Aposetolo ma tautino atu mo ia. O Panapa o se Iutaia mai le ituaiga o Levi. Sa ia faatauina atu ana meatotino ma tuu atu le tupe i Aposetolo. Sa faamatalaina o ia o se tagata lelei ma faamaoni.

Sa auina atu e taitai o le Ekalesia ia Panapa i Ierusalema e talai i Anetioka (i Suria) ona e toatele naua tagata iina sa liua mai i le talalelei. O Panapa o le soa faifeautalai a Saulo.

Galuega 9:32–42

Na faapefea ona faataunuuina e le faamalologa o Ainea ma Tapita upu a le Faaola?

O se tasi o faamoemoega o Luka i le tusiaina o le tusi o Galuega o le faaalia lea o se faaauauga o le mana ma le pule a Iesu Keriso. Mo se faataitaiga, a o tala’i atu Peteru i Lita ma Iopa, na ia faamālōlōina ai Ainea ma Tapita (sa igoa foi ia Toreka). O se faataunuuga lenei o le folafolaga a le Faaola e faapea, o i latou o e talitonu ia te Ia o le a faia ituaiga o galuega na Ia faia. O le faamalologa a Peteru o Ainea e talitutusa lava ma le faamalologa a le Faaola o se tagata ma’i supa. Na toe faaola mai e Peteru ia Tapita, lea e tutusa ma le toe faatūina mai e le Faaola o le afafine o Iairo.

Galuega 9:36, 39

O ai Tapita?

O Tapita (ua lauiloa foi o Toreka) o se soo sa faia le tele o galuega alofa. Ina ua maliu o ia, sa tuu o ia e fafine ua oti a latou tane i le potu pito i luga ma faamamaluina o ia e ala i le tuu faataamilo ia te ia o ofu uma sa ia faia mo i latou. Ina ua taunuu atu Peteru, na faaali atu e fafine ua oti a latou tane ia te ia ofu na faia e Tapita mo i latou. Na toe faatūina e Peteru ia Tapita mai le oti, lea na mafua ai ona talitonu le toatele i le Faaola.

Aoao Atili

O le Liuaina o Saulo

Talaiga a Filipo i le Tagata Aitiope

Ua Auauna Peteru ia Tapita

  • Thomas S. Monson, “Ia Fai Oe ma Faaa’oa’o,” Liahona, Nov. 2001, 98–101

Ala o faasalalauga

Vitio

O Le Faamaturoina o Setefano” (5:43)

5:43

O Le Auala i Tamaseko” (5:23)

5:23

Ata

Ua vaai Setefano i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Na Ou Vaai i le Atalii o le Tagata O Tu i le Itu Taumatau o le Atua, saunia e Walter Rane

Ua tatalo Setefano mo se faamagaloga mo tagata na fetogiina o ia i maa
O Filipo o loo aoao atu le talalelei i se Tagata Aitiope a o la tietie i se kariota.

Filipo o loo Aoao atu i le Tagata Aitiope, saunia e se tusiata e le o iloa

O Saulo i le ala i Tamaseko
Ua toe faatūina mai Tapita e le Aposetolo o Peteru

Tapita, saunia e Dan Burr

Faamatalaga

  1. Tagai Jared W. Ludlow, “The Book of Acts: A Pattern for Modern Church Growth,” i le Shedding Light on the New Testament: Acts–Revelation, ed. Ray L. Huntington ma isi (2009), 12.

  2. Tagai i le Kenneth L. Barker and others, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 1906, faamatalaga mo le Galuega 6:1.

  3. Tagai Harold W. Attridge and others, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books (2006), 1865–66, faamatalaga mo le Galuega 6:1.

  4. Galuega 6:2.

  5. “O le fuaitau ‘tufatufa i oloa’ i le [Galuega] 6:2 o se faaliliuga o le veape diakoneō (auauna atu, faatalitali; tausia, vaai i ai, saunia mo) lea na sau ai le faalaniga mulimuli ane diakonos (tiakono; auauna; fesoasoani, faifeau). Ua vave tele i le talafaasolopito o le Ekalesia ona vaai i nei tagata e toafitu o loo mauaina le faalaniga patino o le tiakono, ae i le lagona lautele o le tautua ma le auauna atu (tagai foi i le faaaogaina o le nauna ‘galuega’ po o le ‘auaunaga’ i le fuaiupu 4)” (Ludlow, “The Book of Acts: A Pattern for Modern Church Growth,” 13, note 18).

  6. Tagai Galuega 6:3–4.

  7. “Ona e toafitu alii na tofia, o nisi ua mafaufau pe tutusa o latou tofi ma tofiga o Peresitene e toafitu o Fitugafulu i le Ekalesia i aso nei. E mafai lenei mea, ae e foliga mai e leai. … Atonu o se mea sa le’i mafaufauina le na o le toafitu lava alii na i ai i lenei vaega. Atonu o i latou o le au Fitugafulu; ae o le faapea o i latou o Peresitene e toafitu e ailoga, ae tatou te le iloa” (Robert J. Matthews, Behold the Messiah [1994], 296).

  8. Tagai Galuega 6:11–13.

  9. RoseAnn Benson and Joseph Fielding McConkie, “A Prophet … Like unto Thee,” Religious Educator, vol. 12, no. 3 (2011), 120.

  10. Tagai Daniel O. McClellan, “The Use of the Old Testament in the New Testament,” i le New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 505.

  11. Tagai i le Isaia 66:1.

  12. Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary [1971, 2:76.

  13. Sa tumu Setefano i le Agaga Paia ina ua ia vaai i le Atua ma Iesu Keriso (tagai Galuega 7:55).

  14. Joseph Smith, i le History, 1838–1856 [Manuscript History of the Church], volume D-1, 1574, josephsmithpapers.org; ua faaonaponei faailoga ma mataitusi tetele.

  15. Tagai i le Mataio 3:16–17.

  16. Tagai i le Mataio 17:5.

  17. Tagai i le 3 Nifae 17:3–4.

  18. Tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:16–17.

  19. Tagai John W. Welch, “Roman Law Relating to the New Testament,” i le Blumell, New Testament History, Culture, and Society, 172.

  20. Tagai Levitiko 19:31; 20:6, 27; Teuteronome 18:10–12.

  21. Ina ua mavae lenei mea na tupu, e lei toe ta’ua lava Simona i tusitusiga paia. O punavai e lē faaletusi paia ua tu’ua’ia mamanu uma faatiapolo ma faaupuga faatuaupua ia Simona. Na mulimuli ane faaigoaina o ia o Simon Magus (tagai Virginia K. Peterson Rigby, “Simon Magus: History Versus Tradition,” i le Apocryphal Writings and the Latter-day Saints, ed. C. Wilfred Griggs [1986], 242–43). E faavae i lenei tala, o i latou o e faatau mai ma faatau atu tofi o le Ekalesia i tupe ua faapea ua latou faia le faasimona [simony] (tagai D. Kelly Ogden ma Andrew C. Skinner, Verse by Verse: Acts through Revelation [1998], 44).

  22. Dieter F. Uchtdorf, “O Le Olioli i le Perisitua,” Liahona, Nov. 2012, 59.

  23. Tagai Attridge and others, The HarperCollins Study Bible, 1870, faamatalaga mo le Galuega 8:27.

  24. OCandace o “le faalaniga masani lea e tuuina atu i le masiofo o Meroe (o se malo Nupia [Nubian] i le Naila i Luga Atu), ma avea ai le tulaga o le eunuka ma se tasi o malosiaga tele. O lona alu atu i Ierusalema e tapuai ai ua faailoa mai ai lona fiafia i le tapuaiga a Isaraelu, e pei foi o lana faitauga o le Isaia” (Attridge and others, The HarperMs Study Bible, 1870, faamatalaga mo le Galuega 8:27).

  25. O le papatisoga o le tagata Aitiope ua faa’atagia mai ai le mea na tupu iā Konelio i le Galuega 10.

  26. Tagai i le Galuega 1:8.

  27. Tagai i le Galuega 21:39.

  28. Tagai i le Galuega 16:37.

  29. Tagai i le Galuega 21:37--40.

  30. Tagai i le Roma 11:1.

  31. Tagai i le Galuega 23:6; Filipi 3:5.

  32. Tagai i le Galuega 9:1–2; Kalatia 1:13–14; Filipi 3:6.

  33. Tagai i le Galuega 13:9.

  34. Tagai Richard Lloyd Anderson, Understanding Paul, rev. ed. (2007), 386–90; John W. Welch ma John F. Hall, Charting the New Testament (2002), siata 15-2; Bible Dictionary, “Paul.”

  35. O leprick ua faaliliuina mai le upu Eleni kentron ma o lona uiga o le “itu maai” (Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words [2023], 1098).

  36. Tagai Hoyt W. Brewster Jr., Doctrine & Covenants Encyclopedia (1988), 295.

  37. Tagai i le Galuega 4:36.

  38. Tagai i le Galuega 4:36–37.

  39. Tagai i le Galuega 11:24.

  40. Tagai i le Galuega 13--14.

  41. Tagai i le Ioane 14:12.

  42. Tagai i le Mareko 2:1–12; Luka 5:18–26.

  43. Tagai i le Mareko 5:35–43; Luke 8:49–56.

  44. “Ua faailoa mai e Luka ia tatou le fafine e igoa ia Tapita, o lona igoa faa-Aramaika, ua faaliliuina i le gagana Eleni, o le ‘Toreka,’ ma o igoa uma e lua o lona uiga o le ‘kasela.’ O uiga o Tapita ua fesootai ma le kasela o se faatusa o se tagata e faafaileleina po o se tagata e foai atu le ola. E faigofie lava ona iloa le auala na faamamafaina ai e le gauai atu o Peteru ia Tapita ana amioga o ni faatusa o le alofa, agaalofa, auaunaga, ma le agalelei, ma o se ituaiga o tagata liliu mai mo le nuu fou o Kerisiano” (Catherine Gines Taylor, “Women and the World of the New Testament,” i le Blumell, New Testament History, Culture, and Society, 517).

  45. “E na o iinei lava i le Galuega e i ai se fafine ua ta’ua manino o se soo; o le nauna fafine mo soo e leai se isi lava mea o i ai i le [Feagaiga Fou]” (Attridge and others, The HarperCollins Study Bible, 1873, faamatalaga mo le Galuega 9:36).

  46. Tagai i le Galuega 9:36.

  47. Tagai i le Galuega 9:37–39.

  48. Tagai i le Galuega 9:40–42.