Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mataio 4; Luka 4–5


“Mataio 4; Luka 4–5,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Mataio 4; Luka 4–5

Sa faaalu e Iesu aso e 40 e anapogi ma fesootai atu ai i le Tama Faalelagi i le vao. Sa faaosoosoina o Ia e le tiapolo ma teena o ia. Ina ua mavae le malaga atu i Kalilaia, sa tautino atu e Iesu i tagata o Nasareta o Ia o le Mesia. Sa teena o Ia e tagata o Nasareta. I Kapanaumi, na tuliese ai e Iesu agaga leaga sa ulutino i se tamaloa ma faamalolo le tina o le ava a Simona Peteru. Sa femaliuai Iesu i Kalilaia, e talai atu ma faamalolo. Ina ua uma ona maua faavavega le tele o i’a faatasi ai ma le fesoasoani a le Faaola, sa lafoai e Peteru, Iakopo, ma Ioane mea uma e mulimuli ia te Ia. Sa faamalolo e Iesu se lepela ma se tagata pipili. Sa valaauina e Iesu ia Mataio e avea ma so’o ma aoao atu e faapea na sau o Ia e valaau i e agasala ia salamo.

Punaoa

Talafaasolopito ma le Talaaga

Mataio 4:1, 5, 8

O a ni faamaninoga ua tuuina mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita e uiga i faaosoosoga a Iesu?

(Faatusatusa i le Mareko 1:12; Luka 4:1.)

Ua faia e le Faaliliuga a Iosefa Samita ni faamaninoga taua i nei fuaiupu. E le’i alu Iesu Keriso “i le vao e faaosoosoina e le tiapolo,” pe na i ai foi i le tiapolo le mana e ave ai Iesu Keriso e faaosooso ia te Ia.

Ae, ua aoao mai le Faaliliuga a Iosefa Samita e faapea “O Iesu sa taitaiina a’e e le Agaga, i le vao, e faatasi ma le Atua. Na uma loa ona “talanoa Iesu ma le Atua, ona matelaina ai lea o ia mulimuli ane, ma tuua ai e faaosoosoina e le tiapolo.”

“Ona aveina lea o Iesu i luga i le aai paia, ma sa tuu ai o ia e le Agaga i luga o le tumutumu o le malumalu. ”

Ona toe, i ai lea o Iesu i le Agaga, ma ua ia aveina aʼe o ia i se mauga e matuā maualuga lava, ma sa faaali atu ai ia te ia malo uma o le lalolagi ma o latou mamalu.”

Mataio 4:2

O le a le taua o le anapogi o Iesu i le 40 aso?

(Faatusatusa i le Mareko 1:13; Luka 4:2.)

O le anapogi o le taofi lea o le ‘ai ma le inu mo se taimi e faalatalata atili atu ai i le Atua. E masani ona fesootai e tusitusiga paia ia le anapogi ma le tatalo.

I aso anamua, sa anapopogi tagata pe a sailia le malosi faaleagaga, faamanuiaga, faaaliga, ma le fesoasoani mai le Atua. O le anapogi foi i nisi taimi e o faatasi ma le salamo ma le faanoanoa.

Sa saunia le Faaola mo Lana galuega e ala i le anapogi i le 40 ao ma po a o talanoa ma Lona Tama. Ina ua uma lea na sau le tiapolo e faaosooso, pe tofotofo, o Ia.

I le Tusi Paia, o le numera 40 e fesootai ma le tele o mea taua na tutupu. Mo se faataitaiga, o Mose ma Elia na o atu i mauga e anapopogi ma talanoa ma le Alii mo aso e 40. Sa tofotofoina Isaraelu i le vao mo le 40 tausaga a o lei faatagaina i latou e le Alii e ulu atu i le nuu folafolaina. Sa tusia e se tasi sikola, “I tusitusiga paia, o le numera [40] e faatusa i se vaitaimi o tofotofoga, tofotofoina, vaavaaia, po o le faanoanoa.” E mafai foi ona malamalama i le numera i le mea moni pe faafaatusa. O lea la i nisi o taimi, o le fasefulu aso e mafai ona faasino i se vaitau umi o le taimi.

Mataio 4:5–7

O le a le tumutumu o le malumalu?

(Faatusatusa i le Luka 4:9–12.)

o le ata faataitai o le malumlau sa fausia i luga o se mauga i Ierusalema, e siosiomia e ni malae ma ni papuipui

ata na pueina e James Jeffery

O se puipui na siomia ai le malumalu i Ierusalema. O nisi tagata suesue e talitonu o le tulimanu i sautesisifo o le puipui atonu o le tumutumu lea o le malumalu sa faaosoosoina ai Iesu. O lenei tulimanu na foliga mai na maua ai le tulaga sili ona lelei e tilotilo atu ai i le aai. O se maa o le tulaga ua vaneina faatasi ma se tusiga faaEperu sa maua i mea na faaleagaina o lena tulimanu. O le upuvane na ta’u mai ai o se avefeau o le a tu i luga o lenei tulaga e iliina se seu (shofar) e faailo mai ai le amataga o aso paia.

O le nofoaga e sili ona masani ona talitonu i ai o le nofoaga lea mo le tumutumu o le malumalu o le tulimanu i sautesasae. O le vaega aupito maualuga lea i luga o le puipui o le malumalu. O le paū mai lenei vaega i le pito i lalo o le Vanu o Kidron i lalo sa silia ma le 400 futu, po o le 122 mita. “O le tulaga o le faaosoosoga a Satani o le faatosina lea o Iesu i le faaaogaina sese o lona mana paia e ala i le lafoai ese o ia lava mai le maualuga o le vaeluaga ma le faamoemoe atu i agelu e laveai o ia mai le paū. (Tagai Mataio 4:6.)”

Mataio 4:13-16

O le a le taua o “le laueleele o Sepulona, ma le Nuu o Nafatali”?

O laueleele o le Feagaiga Tuai o Sepulona ma Nafatali sa avea ma laueleele o Kalilaia i taimi o le Feagaiga Fou.

faafanua o Sepulona ma Nafatali ma le faafanua o Kalilaia

Sa faaaluina e Iesu Keriso le tele o Lona soifua ma galuega i nuu o Kalilaia. I le tele o seneturi, e tele taua sa tauina e puipuia ai le puleaga o lenei itulagi. Atonu o se tasi lea o mafuaaga na faasino ai Isaia i tagata o lenei laueleele o “i latou foi sa nonofo i le nuu ma le ata o le oti.”

Sa valoia e Isaia e faapea, i lenei laueleele o le oti o le a alu ae ai i luga se “malamalama tele” O lena malamalama o Iesu Keriso lea, o le Malamalama o le Lalolagi. Sa manao Mataio i lana aufaitau ia iloa o le galuega a le Faaola i le laueleele o Kalilaia o se faataunuuga o lenei valoaga.

Luka 4:16

O le a le sunako?

O sunako o aulotu Iutaia, po o fale sa faapotopoto i ai Iutaia mo tapuaiga ma aoaoga. E le o iloa le faapogai o sunako. O le ta’ua ai o sunako i le Tusi a Mamona o loo ta’u mai ai atonu sa latou i ai i Isaraelu a o lei tuua e Liae Ierusalema. Sa atili ai ona salalau atu tapuaiga i sunako ina ua mavae le nofopologa i Papelonia a o saili atu Iutaia mo isi auala e tapuai ai i le Alii a o vavaeese mai Lona malumalu.

O se sunako sa puleaina e se taitai i le lotoifale, e masani lava o se tusiupu. O sunako taitasi sa i ai “taaiga o le tulafono ma isi tusitusiga paia, o se kesi faitau, ma nofoa mo e tapuai.” I le taimi o le tapuaiga i le Sapati, sa faapotopoto ai Iutaia i sunako e faalogologo i faitauga mai anotusi paia o tusitusiga paia faa-Iutaia.

Luka 4:18–19

E faapefea ona faataunuu e le galuega a Iesu le valoaga i le Isaia 61:1–2?

Na amata e Iesu Keriso Lana galuega i Nasareta e ala i le alu i sunako ma faitau fuaitau mai le Isaia e uiga i le misiona a le Mesia. Ona Ia faailoa mai lea o Ia lava o Lē na faataunuuina ia valoaga.

O fuaiupu i le Isaia e faasino i se tagata sa “faauuina.” Sa iloa e Iutaia lenei mea o lona uiga “o le Mesia.” I le avea ai ma Mesia, sa auina mai Iesu e “faamalolo i e loto momomo.” O Lana taulaga togiola o le a faasaoina ai i latou o e ofoina atu se loto momomo ma le agaga salamo ma e mulimuli ia te Ia.

Na auina mai Iesu Keriso e “talai le saolotoga i le tafeaga.” O Lana talalelei o le a laveaiina ai i latou i le falepuipui o agaga faapea foi i latou i le nofopologa faaleagaga. Sa tatau ona ia faia ia “pupula mata o e tauaso.” O le a Ia toefuatai faavavega mai le vaaiga faaletino ma le faaleagaga. Sa tatau ona ia “tuu saoloto i e ua faasauaina.“

O le upu Eleni ua faaliliuina o le “faasauaina” o lona uiga foi o le “nutimomoia” po o le “sauaina.” Na afio mai Iesu Keriso e faamalolo i latou uma o e ua faasauaina i le agasala ma le tiapolo. E ao i le Faaola ona “tala’i le tausaga e finagalo malie mai ai le Alii.” O Lana misiona o se Mesia ua faataunuuina ai lenei valoaga. Ua afio mai o Ia e aumaia le faaolataga i Lona nuu.

Luka 4:22–30

Aisea na teena ai Iesu i Nasareta?

(Faatusatusa i le Mataio 13:54–58; Mareko 6:1–6.)

Sa “taumanatunatu” tagata o Nasareta i le tautinoga a Iesu o Ia Lava o le Mesia ma fai ane, “E le o le atalii ea lenei o Iosefa?” Sa faamoemoeina e le Faaola le tali a tagata i Lana tautinoga. Sa Ia aoaiina lo latou le magagana e fia vaai i se faamaoniga o Ia o le Mesia.

Ona fetalai lea o le Faaola e uiga i Nuuese e toalua o e na oo i vavega. O le faamamafaina o le faatuatua o nei Nuuese na faatumulia ai i latou i le sunako i le ita. Na tusia e Elder James E. Talmage: “Pe ua faatusaina ea i latou i tagata le talitonu inosia, ma e le atalii foi o le kamuta o le nuu, o le ua tupu ae mai lona tamaitiiti i lo latou nuu? I le avea ai ma e ua afaina i le lilivau faatiapolo, sa latou pueina le Alii ma aveina atu i le tofe o le mauga ua tu ai la latou aai, ma le naunau e tauimasui ai i o latou lagona ua faamanualia e ala i le faatito ifo o Ia mai papa tifato”

E ui e le o faamatala mai e Luka pe na faapefea, ae sa mafai e Iesu ona sola ese mai le motu o tagata saua. O lenei aafiaga ua faaalia manino mai ai le moni o le fetalaiga a le Aposetolo o Ioane e faapea o Iesu Keriso “na afio mai i ona lava tagata, a e lei talia o ia e ona lava.”

Luke 5:27–30

Aisea na inosia ai telona e tagata Iutaia?

(Faatusatusa i le Mataio 9:9–11; Mareko 2:15–16.)

Sa le fiafia tagata Iutaia i le i ai i lalo o le puleaga o Roma. Sa latou le fiafia foi ia i latou o e sa aoina lafoga mo tagata Roma. O nei au ao lafoga sa ta’ua o telona.

O telona Iutaia o ni tagata faalata ma sa teena e le nuu. “O telona ma tagata o o latou aiga sa manatu i ai e matua le mafai lava ona faatagaina i latou e umia se ofisa faitele pe tuuina atu se molimau i se faamasinoga a Iutaia.”

Talu ai ona sa manatu le au Faresaio o tagata agasala ia telona, sa latou vaai atu ia i latou o ni tagata e le mama. O lea la, o le aai faatasi ma se telona o le a faamatauina ai le mama a’ia’i o se Faresaio.

Aoao Atili

Ua Valaau e Iesu Ona Soo

  • (Joseph B. Wirthlin, “Mulimuli Mai Ia te Au,” Ensign, Me 2002, 15-17)

Sa Saunia Iesu mo Faaosoosoga a le Tiapolo

O Le Faatulagaga o le Soifuaga ma le Galuega a Iesu

Ala o faasalalauga

Vitio

Mulimuli mai ia te Aʼu, ma Ou Te Faia Outou ma Faifaiva i Tagata” (1:55)

1:56

Ua Tautino Mai Iesu o Ia o le Mesia” (3:24)

3:24

Ua Faamagalo e Iesu ia Agasala ma Faamalolo le Tagata Ma’i Supa” (2:55)

Ata

Na valaauina e Iesu le au faifaiva e toalua e mulimuli atu ia te Ia.

Faifaiva i Tagata, saunia e Simon Dewey.

Na valaauina e Iesu ia Peteru ma Aneterea e mulimuli atu ia te Ia.

Ua Valaauina e Keriso ia Peteru ma Aneterea, saunia e Harry Anderson

Ua faitau e Iesu tusitusiga paia i le sunako

O Iesu i le Sunako i totonu o Nasareta., saunia e Greg K. Olsen

Ua faamalolo e Iesu se tagata ma’i supa
o se tagata supa o loo tuutuu ifo i le taualuga e vaai ia Iesu

Ua Faamalolo e Keriso le Tagata Mai Supa, saunia e David Lindsley

Faamatalaga

  1. Mataio 4:1.

  2. Tagai i le Mataio 4:5, 8.

  3. Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 4:1 (Gospel Library); o faatusitusiga paia e faaalia ai le suia o le tesi.

  4. Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 4:2 (i le Mataio 4:2, vaefaamatalaga i); o anotusi italics e faaalia ai le suia o le tesi.

  5. Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 4:5, 8 (Gospel Library); o faatusitusiga paia e faaalia ai le suia o le tesi.

  6. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Anapogi,” Gospel Library.

  7. Tagai Tanielu 9:3–4; Galuega 14:23; Ominae 1:26; Alema 5:46; Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:76.

  8. Tagai Esera 8:21–23, 31; Eseta 4:16; Tanielu 9:3–4; Alema 17:3, 9; 28:5–6.

  9. Tagai Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 4:1 (Gospel Library); Mareko 1:13; Luka 4:1–2.

  10. Tagai Esoto 24:18; 34:28.

  11. Tagai 1 Tupu 19:8.

  12. Tagai i le Teuteronome 8:2.

  13. Alonzo L. Gaskill, The Lost Language of Symbolism: An Essential Guide for Recognizing and Interpreting Symbols of the Gospel (2003), 137.

  14. Tagai S. Kent Brown, Brigham Young University New Testament Commentary: The Testimony of Luke (2015), 228–29.

  15. Tagai Richard Neitzel Holzapfel and others, Jesus Christ and the World of the New Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2006), 149.

  16. Tagai D. Kelly Ogden, “Jesus and the Temple,” Ensign, Apr. 1991, 15–16.

  17. Ogden, “Jesus and the Temple,” 15–16.

  18. Mataio 4:16.

  19. Isaia 9:2

  20. Tagai 2 Nifae 26:26; Alema 16:13; 32:1.

  21. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Sunako.”

  22. Taiala i Tusitusiga Paia, “Sunako.”

  23. Tagai Luka 4:16–21.

  24. Luka 4:18.

  25. Tagai i le 3 Nifae 9:20; Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:8.

  26. Luka 4:18.

  27. Tagai 1 Peteru 3:18–20; Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:18–30.

  28. Luka 4:18.

  29. O le upu Eleni thrauō o loo faaaoga i le Luka 4:18 o lona uiga “o le faapogai o le faasauaina” po o le “solia, faavaivaia, faasaua” (Walter Bauer, A Greek-English Lexicon of the New Testament and Other Early Christian Literature, ed. Feterika William Danker, 3rd ed. [2000], 458).

  30. Tagai i le Galuega 10:38.

  31. Luka 4:19.

  32. Luka 4:22.

  33. Tagai Luka 4:25–27.

  34. James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 180.

  35. Tagai Luka 4:30.

  36. Ioane 1:11; tagai foi i le Isaia 53:2–3.

  37. Tagai Taiala i Tusitusiga Paia, “Telona.”

  38. Howard W. Hunter, “The Pharisee and the Publican,” Ensign, May 1984, 65.

  39. Tagai Jennifer C. Lane, “Hostility toward Jesus: Prelude to the Passion,” i le Celebrating Easter: The 2006 BYU Easter Conference, ed. Thomas A. Wayment and Keith J. Wilson (2007), 141.