“Mataio 4; Luka 4–5,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)
Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mataio 4; Luka 4–5
Sa faaalu e Iesu aso e 40 e anapogi ma fesootai atu ai i le Tama Faalelagi i le vao. Sa faaosoosoina o Ia e le tiapolo ma teena o ia. Ina ua mavae le malaga atu i Kalilaia, sa tautino atu e Iesu i tagata o Nasareta o Ia o le Mesia. Sa teena o Ia e tagata o Nasareta. I Kapanaumi, na tuliese ai e Iesu agaga leaga sa ulutino i se tamaloa ma faamalolo le tina o le ava a Simona Peteru. Sa femaliuai Iesu i Kalilaia, e talai atu ma faamalolo. Ina ua uma ona maua faavavega le tele o i’a faatasi ai ma le fesoasoani a le Faaola, sa lafoai e Peteru, Iakopo, ma Ioane mea uma e mulimuli ia te Ia. Sa faamalolo e Iesu se lepela ma se tagata pipili. Sa valaauina e Iesu ia Mataio e avea ma so’o ma aoao atu e faapea na sau o Ia e valaau i e agasala ia salamo.
Punaoa
Talafaasolopito ma le Talaaga
Mataio 4:1, 5, 8
O a ni faamaninoga ua tuuina mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita e uiga i faaosoosoga a Iesu?
(Faatusatusa i le Mareko 1:12; Luka 4:1.)
Ua faia e le Faaliliuga a Iosefa Samita ni faamaninoga taua i nei fuaiupu. E le’i alu Iesu Keriso “i le vao e faaosoosoina e le tiapolo,” pe na i ai foi i le tiapolo le mana e ave ai Iesu Keriso e faaosooso ia te Ia.
Ae, ua aoao mai le Faaliliuga a Iosefa Samita e faapea “O Iesu sa taitaiina a’e e le Agaga, i le vao, e faatasi ma le Atua.” Na uma loa ona “talanoa Iesu ma le Atua, ona matelaina ai lea o ia mulimuli ane, ma tuua ai e faaosoosoina e le tiapolo.”
“Ona aveina lea o Iesu i luga i le aai paia, ma sa tuu ai o ia e le Agaga i luga o le tumutumu o le malumalu. ”
“Ona toe, i ai lea o Iesu i le Agaga, ma ua ia aveina aʼe o ia i se mauga e matuā maualuga lava, ma sa faaali atu ai ia te ia malo uma o le lalolagi ma o latou mamalu.”
Mataio 4:2
O le a le taua o le anapogi o Iesu i le 40 aso?
(Faatusatusa i le Mareko 1:13; Luka 4:2.)
O le anapogi o le taofi lea o le ‘ai ma le inu mo se taimi e faalatalata atili atu ai i le Atua. E masani ona fesootai e tusitusiga paia ia le anapogi ma le tatalo.
I aso anamua, sa anapopogi tagata pe a sailia le malosi faaleagaga, faamanuiaga, faaaliga, ma le fesoasoani mai le Atua. O le anapogi foi i nisi taimi e o faatasi ma le salamo ma le faanoanoa.
Sa saunia le Faaola mo Lana galuega e ala i le anapogi i le 40 ao ma po a o talanoa ma Lona Tama. Ina ua uma lea na sau le tiapolo e faaosooso, pe tofotofo, o Ia.
I le Tusi Paia, o le numera 40 e fesootai ma le tele o mea taua na tutupu. Mo se faataitaiga, o Mose ma Elia na o atu i mauga e anapopogi ma talanoa ma le Alii mo aso e 40. Sa tofotofoina Isaraelu i le vao mo le 40 tausaga a o lei faatagaina i latou e le Alii e ulu atu i le nuu folafolaina. Sa tusia e se tasi sikola, “I tusitusiga paia, o le numera [40] e faatusa i se vaitaimi o tofotofoga, tofotofoina, vaavaaia, po o le faanoanoa.” E mafai foi ona malamalama i le numera i le mea moni pe faafaatusa. O lea la i nisi o taimi, o le fasefulu aso e mafai ona faasino i se vaitau umi o le taimi.
Mataio 4:5–7
O le a le tumutumu o le malumalu?
(Faatusatusa i le Luka 4:9–12.)
ata na pueina e James Jeffery
O se puipui na siomia ai le malumalu i Ierusalema. O nisi tagata suesue e talitonu o le tulimanu i sautesisifo o le puipui atonu o le tumutumu lea o le malumalu sa faaosoosoina ai Iesu. O lenei tulimanu na foliga mai na maua ai le tulaga sili ona lelei e tilotilo atu ai i le aai. O se maa o le tulaga ua vaneina faatasi ma se tusiga faaEperu sa maua i mea na faaleagaina o lena tulimanu. O le upuvane na ta’u mai ai o se avefeau o le a tu i luga o lenei tulaga e iliina se seu (shofar) e faailo mai ai le amataga o aso paia.
O le nofoaga e sili ona masani ona talitonu i ai o le nofoaga lea mo le tumutumu o le malumalu o le tulimanu i sautesasae. O le vaega aupito maualuga lea i luga o le puipui o le malumalu. O le paū mai lenei vaega i le pito i lalo o le Vanu o Kidron i lalo sa silia ma le 400 futu, po o le 122 mita. “O le tulaga o le faaosoosoga a Satani o le faatosina lea o Iesu i le faaaogaina sese o lona mana paia e ala i le lafoai ese o ia lava mai le maualuga o le vaeluaga ma le faamoemoe atu i agelu e laveai o ia mai le paū. (Tagai Mataio 4:6.)”
Mataio 4:13-16
O le a le taua o “le laueleele o Sepulona, ma le Nuu o Nafatali”?
O laueleele o le Feagaiga Tuai o Sepulona ma Nafatali sa avea ma laueleele o Kalilaia i taimi o le Feagaiga Fou.
Sa faaaluina e Iesu Keriso le tele o Lona soifua ma galuega i nuu o Kalilaia. I le tele o seneturi, e tele taua sa tauina e puipuia ai le puleaga o lenei itulagi. Atonu o se tasi lea o mafuaaga na faasino ai Isaia i tagata o lenei laueleele o “i latou foi sa nonofo i le nuu ma le ata o le oti.”
Sa valoia e Isaia e faapea, i lenei laueleele o le oti o le a alu ae ai i luga se “malamalama tele” O lena malamalama o Iesu Keriso lea, o le Malamalama o le Lalolagi. Sa manao Mataio i lana aufaitau ia iloa o le galuega a le Faaola i le laueleele o Kalilaia o se faataunuuga o lenei valoaga.
Luka 4:16
O le a le sunako?
O sunako o aulotu Iutaia, po o fale sa faapotopoto i ai Iutaia mo tapuaiga ma aoaoga. E le o iloa le faapogai o sunako. O le ta’ua ai o sunako i le Tusi a Mamona o loo ta’u mai ai atonu sa latou i ai i Isaraelu a o lei tuua e Liae Ierusalema. Sa atili ai ona salalau atu tapuaiga i sunako ina ua mavae le nofopologa i Papelonia a o saili atu Iutaia mo isi auala e tapuai ai i le Alii a o vavaeese mai Lona malumalu.
O se sunako sa puleaina e se taitai i le lotoifale, e masani lava o se tusiupu. O sunako taitasi sa i ai “taaiga o le tulafono ma isi tusitusiga paia, o se kesi faitau, ma nofoa mo e tapuai.” I le taimi o le tapuaiga i le Sapati, sa faapotopoto ai Iutaia i sunako e faalogologo i faitauga mai anotusi paia o tusitusiga paia faa-Iutaia.
Luka 4:18–19
E faapefea ona faataunuu e le galuega a Iesu le valoaga i le Isaia 61:1–2?
Na amata e Iesu Keriso Lana galuega i Nasareta e ala i le alu i sunako ma faitau fuaitau mai le Isaia e uiga i le misiona a le Mesia. Ona Ia faailoa mai lea o Ia lava o Lē na faataunuuina ia valoaga.
O fuaiupu i le Isaia e faasino i se tagata sa “faauuina.” Sa iloa e Iutaia lenei mea o lona uiga “o le Mesia.” I le avea ai ma Mesia, sa auina mai Iesu e “faamalolo i e loto momomo.” O Lana taulaga togiola o le a faasaoina ai i latou o e ofoina atu se loto momomo ma le agaga salamo ma e mulimuli ia te Ia.
Na auina mai Iesu Keriso e “talai le saolotoga i le tafeaga.” O Lana talalelei o le a laveaiina ai i latou i le falepuipui o agaga faapea foi i latou i le nofopologa faaleagaga. Sa tatau ona ia faia ia “pupula mata o e tauaso.” O le a Ia toefuatai faavavega mai le vaaiga faaletino ma le faaleagaga. Sa tatau ona ia “tuu saoloto i e ua faasauaina.“
O le upu Eleni ua faaliliuina o le “faasauaina” o lona uiga foi o le “nutimomoia” po o le “sauaina.” Na afio mai Iesu Keriso e faamalolo i latou uma o e ua faasauaina i le agasala ma le tiapolo. E ao i le Faaola ona “tala’i le tausaga e finagalo malie mai ai le Alii.” O Lana misiona o se Mesia ua faataunuuina ai lenei valoaga. Ua afio mai o Ia e aumaia le faaolataga i Lona nuu.
Luka 4:22–30
Aisea na teena ai Iesu i Nasareta?
(Faatusatusa i le Mataio 13:54–58; Mareko 6:1–6.)
Sa “taumanatunatu” tagata o Nasareta i le tautinoga a Iesu o Ia Lava o le Mesia ma fai ane, “E le o le atalii ea lenei o Iosefa?” Sa faamoemoeina e le Faaola le tali a tagata i Lana tautinoga. Sa Ia aoaiina lo latou le magagana e fia vaai i se faamaoniga o Ia o le Mesia.
Ona fetalai lea o le Faaola e uiga i Nuuese e toalua o e na oo i vavega. O le faamamafaina o le faatuatua o nei Nuuese na faatumulia ai i latou i le sunako i le ita. Na tusia e Elder James E. Talmage: “Pe ua faatusaina ea i latou i tagata le talitonu inosia, ma e le atalii foi o le kamuta o le nuu, o le ua tupu ae mai lona tamaitiiti i lo latou nuu? I le avea ai ma e ua afaina i le lilivau faatiapolo, sa latou pueina le Alii ma aveina atu i le tofe o le mauga ua tu ai la latou aai, ma le naunau e tauimasui ai i o latou lagona ua faamanualia e ala i le faatito ifo o Ia mai papa tifato”
E ui e le o faamatala mai e Luka pe na faapefea, ae sa mafai e Iesu ona sola ese mai le motu o tagata saua. O lenei aafiaga ua faaalia manino mai ai le moni o le fetalaiga a le Aposetolo o Ioane e faapea o Iesu Keriso “na afio mai i ona lava tagata, a e lei talia o ia e ona lava.”
Luke 5:27–30
Aisea na inosia ai telona e tagata Iutaia?
(Faatusatusa i le Mataio 9:9–11; Mareko 2:15–16.)
Sa le fiafia tagata Iutaia i le i ai i lalo o le puleaga o Roma. Sa latou le fiafia foi ia i latou o e sa aoina lafoga mo tagata Roma. O nei au ao lafoga sa ta’ua o telona.
O telona Iutaia o ni tagata faalata ma sa teena e le nuu. “O telona ma tagata o o latou aiga sa manatu i ai e matua le mafai lava ona faatagaina i latou e umia se ofisa faitele pe tuuina atu se molimau i se faamasinoga a Iutaia.”
Talu ai ona sa manatu le au Faresaio o tagata agasala ia telona, sa latou vaai atu ia i latou o ni tagata e le mama. O lea la, o le aai faatasi ma se telona o le a faamatauina ai le mama a’ia’i o se Faresaio.
Aoao Atili
Ua Valaau e Iesu Ona Soo
-
(Joseph B. Wirthlin, “Mulimuli Mai Ia te Au,” Ensign, Me 2002, 15-17)
Sa Saunia Iesu mo Faaosoosoga a le Tiapolo
-
Dale G. Renlund, “Na Ia Faailogaina le Ala ma Taitaia le Ala,” Liahona, Fep. 2023, 5–7
-
Jorge F. Zeballos, “Fauina o se Olaga e Tetee Atu ai i le Fili,” Liahona, Nov. 2022, 50–52.
O Le Faatulagaga o le Soifuaga ma le Galuega a Iesu
-
Matthew J. Grey, “Olaga o le Nuu o Kalilaia i le Taimi o Iesu Keriso,” Liahona, Mat. 2023 (na o le tekinolosi)
Ala o faasalalauga
Vitio
“Mulimuli mai ia te Aʼu, ma Ou Te Faia Outou ma Faifaiva i Tagata” (1:55)
“Ua Tautino Mai Iesu o Ia o le Mesia” (3:24)
“Ua Faamagalo e Iesu ia Agasala ma Faamalolo le Tagata Ma’i Supa” (2:55)
Ata
Faifaiva i Tagata, saunia e Simon Dewey.
Ua Valaauina e Keriso ia Peteru ma Aneterea, saunia e Harry Anderson
O Iesu i le Sunako i totonu o Nasareta., saunia e Greg K. Olsen
Ua Faamalolo e Keriso le Tagata Mai Supa, saunia e David Lindsley