Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Luka 12–17; Ioane 11


“Luka 12–17; Ioane 11,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Luka 12–17; Ioane 11

Sa malaga Iesu mai Kalilaia agai i Ierusalema i le latalata i le faaiuga o Lana galuega i le tino. Sa ia aoao atu le tele o faataoto, e aofia ai faataoto i le mamoe na se, le tupe siliva na leiloa, ma le atalii faamaumauoa. Sa Ia lapatai mai e uiga i le pepelo ma le matapeapea, ma sa Ia faamamafa mai le manaomia ona mataala ma saunia mo Lona Afio Mai Faalua. Sa ia aoao mai e tatau i tagata uma ona salamo po o le fano. Sa Ia faamalolo i le Sapati ma talanoaina poo ai o le a faasaoina. Sa Ia valoia Lona maliu ma le Toetu ma tagitu’i ona o Ierusalema. Sa Ia aoao atu mea e manaomia mo le avea ma soo. Sa faamalolo e Iesu lepela e to’asefulu ma faaalia Lona mana e pulea ai le oti e ala i le faatuina mai o Lasalo mai le oti.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

Luka 12:35–40

O le a le uiga o le “fusia o outou sulugatiti” e sauniuni ai mo le Afio Mai Faalua?

I taimi o le Tusi Paia, sa ofuina e alii ofu talaloa uumi. Pe a faia galuega, e tuu e se tamāloa le siusiu o lona ofu (ofutalaloa) i totonu o lona fusipau ina ia mafai ona feoai saoloto ona vae. O le uiga lenei o le fuaitau “ia fusia o outou sulugatiti.” O se faatusa “e faasino i le saunia mo le faatinoga.” I lenei faataoto, o le fusi o o outou sulugatiti ma tuu atu i o outou moli e mumū o lona uiga o le faatalitali ma saunia mo le toe foi mai o le Alii.

Luka 13:6–9

O le a le uiga o le faataoto i le mati?

Ina ua uma ona aoao atu faapea e tatau i tagata uma ona salamo a leai o le a fano, , sa faasoa e le Faaola se faataoto e uiga i se laau o le mati e le fua. Mo tagata Iutaia, o se mati o se faatusa masani lea mo Isaraelu, le nuu o le feagaiga a le Atua.

I lenei faataoto, o le “tasi tagata” e suitulaga i le Atua. O le tovine e suitulaga i le lalolagi, ma o le “galue vine” e suitulaga i le Faaola. Ina ua uma ona tuuina atu lenei faataoto, sa faaauau ona faamamafa atu e le Faaola faapea sa lei fua mai ia Isaraelu le amiotonu i lona taimi o avanoa.

Luka 13:18–19

O le a le uiga o le faataoto i le fua o le sinapi?

Tagai i le “Mataio 13:31-32. O le a le fua o le sinapi?

Luke 13:20–21

O le a le uiga o le faataoto i le mea faafefete?

Tagai “Mataio 13:3–9, 18–33, 43–50. O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai faataoto o le faapotopotoina?

Luka 13:23–30

O le a le “faitotoa vaapiapi”?

O upu Eleni ua faaliliuina o le ”faitotoa va apiapi” i le Lomiga a King James o le Tusi Paia e mafai foi ona faaliliuina o le ”faitotoa vaiti.” O lenei ”faitotoa va apiapi” ua faatusa i tulaga manaomia maoti o le avea ma soo. O isi tusitusiga paia e faaaoga ai le faatusa o se faitotoa va apiapi po o se auala vaapiapi e aoao ai i tatou e tatau ona tatou maua sauniga taua ma faamamaluina feagaiga e ulufale atu ai i le malo o le lagi. Na saunoa mai Elder D. Todd Christofferson: ”I se tala faafaatusa, o lenei faitotoa e matuai vaitiiti tele ma e faataga ai na o le toatasi i le taimi e ulu atu i ai. E faia e tagata taitoatasi se tautinoga a ia lava i le Atua, ae e maua mai ai ia te Ia se feagaiga patino, i le igoa, lea e mafai ai e ia ona faalagolago i lona atoatoa i le olaga nei ma le faavavau.”

Luka 14:7–11

O a agaifanua o le faamamaluina o malo faaaloalogia i le taimi o se taumafataga?

”A o agai atu i Ierusalema, sa talia e le Faaola se valaaulia e taumafa i le Sapati i ‘le fale o le tasi alii o le au faresaio’ (Luka 14:1). A o i ai iina, sa ia matauina ai o isi malo ‘ua filifili i mea sili e taoto ai’ (Luka 14:7), po o nofoaga o le mamalu. E tusa ai ma le agaifanua, o le au valaaulia e sili ona faaaloalogia sa faanonofo latalata i le ulu o le laulau. Sa faaaoga e le Faaola lenei vaaiga e aoao atu ai ‘se faataoto’ (Luka 14:7) lea na faailoa mai ai se mataupu faavae e faavavau e uiga i le sootaga i le va o le lotomaualalo ma le faaeaga.”

Luka 14:26

O le a le uiga o le upu “‘ino’ino”?

I le anotusi o le Luka 14:26, o le upu Eleni ua faaliliuina o le “‘ino’ino” e mafai ona faailoa atu ai le faaitiitia o le manatu mamafa i le tasi mea nai lo le isi. E lei faaleaogaina e le Faaola le poloaiga ia ”ava i lou tamā ma lou tina.” Ae, sa Ia aoao atu e uiga i mea e faamuamua. Mo se soo, o le tuuto atu ia Iesu Keriso e tatau ona muamua i le tuuto atu i le aiga.

Luka 14:34–35

O le a le uiga o le ”afai e magalo le masima”?

Tagai i le “Mataio 5:13. O le a le uiga o le avea ma ‘masima o le lalolagi’?

Luka 15:4

Na faapefea ona tausia e leoleo mamoe a latou mamoe i taimi o le Tusi Paia?

I taimi o le Tusi Paia, o le leoleoina o mamoe o se mea masani lea e ola ai. Sa taitai e leoleo mamoe a latou mamoe i mea’ai ma vai, taofia a latou lafu mai le se ese, ma puipuia i latou mai tulaga lamatia. I lenei aganuu, o leoleo mamoe o ni ”taitai tuuto, galulue malosi, ma agaalofa o e na tausia ma puipuia ma taialaina a latou lafu. O le tausia faatasi o se lafu sa taua i le faataunuuina o lenei misiona.”

Talu ai sa taatele le leoleo mamoe i taimi o le Tusi Paia, na avea ai o se faatusa talafeagai ma faigofie ona malamalama i ai le a’oa’oina o upu moni faaleagaga. Sa faatusaina leoleo mamoe i taitai ma e oo lava i le Atua, na leoleoina Ana mamoe—o Lona nuu o le feagaiga.

Tagai i le ”Ioane 10:1–18. Na faapei leoleo mamoe i le taimi o Iesu Keriso?

Luka 15:8

O le a le taua o se fasi siliva?

”O le fasi siliva i lenei faataoto o se tupe siliva Eleni e ta’ua o le drachma. Sa itiiti lava se aoga, ae sa mafai lava e se tagata mativa ona faaaogaina e totogi ai le tau o meaai mo aso e lua. O le totogi o se tagata faigaluega i aso taitasi e ono tusa ma le tasi le drachma, ae atonu e itiiti ifo ma le afa le aofaiga o le totogi o se tamaitai mo le galuega i le aso.”

Luka 15:11–32

O le a le uiga o le upu faamaumau oa?

E ui e le o aumaia i le tusiga a Luka se igoa o le faataoto, ae ua lauiloa o le faataoto i le atalii faamaumau oa. O le upu faamaumau oa o lona uiga o le faamaumauina ma le matua le mafaufau.

Luka 15:12

O le ā le tulafono a Iutaia e faatatau i tofi?

E tusa ai ma agaifanua i le taimi o le Faaola, e maua e se atalii lona tofi pe a se’iloga e maliu lona tamā. O le a avea ma se mea e ”matua le masani ai lava” mo se atalii le manaomia o lona tofi a o lei maliu lona tama.

Luka 15:14–19

O le a le uiga e faapea na ”atamai” le atalii?

Na aoao mai Elder Robert D. Hales, ”I upu a le Faaola, ‘ona atamai ai lea o ia’ [Luka 15:17]. Sa ia manatuaina pe o ai o ia, iloaina le mea o loo misi ia te ia, ma amata ai ona manao i faamanuiaga o loo maua fua i le fale o lona tama.” Na ala ae le atalii faamaumau oa i se faailoaga o le tulaga matautia na pau ai o ia ona o lana solitulafono.

Luka 16:19–31

O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga i le lalolagi o agaga mai le faataoto i le tagata mauoa ma Lasalo?

O le faataoto i le tagata mauoa ma Lasalo e faasino i tulaga eseese e lua i le lalolagi o agaga pe a mavae le olaga nei: “Fatafata o Aperaamo” ma ”seoli.” O nei tulaga ua ta’ua foi o le ”parataiso” ma le ”falepuipui.” O le vanu i le va o le fatafata o Aperaamo ma seoli i lenei faataoto, ua faatusa i le tuueseeseina o i latou o loo i le parataiso o agaga ma le falepuipui o agaga.

ata o le falepuipui o agaga ma le parataiso ua tuueseeseina e se vanu

E ala mai i se faaaliga na tuuina atu ia Peresitene Iosefa F. Samita, ua tatou aoao ai sa auauna atu le Faaola i le lalolagi o agaga i le taimi o le va o Lona Faasatauroga ma Lona Toetu. Sa Ia faatulagaina avefeau mai le parataiso o agaga ma faamalosia i latou e talai atu le talalelei ia i latou o loo i le falepuipui o agaga. O loo faaauau pea i aso nei le galuega o le talaiina atu o le talalelei i agaga i le falepuipui.

ata o le falepuipui o agaga ma le parataiso ma se alalaupapa i lo la va

”Afai [latou o loo i le falepuipui o agaga] talia le talalelei ma sauniga ua faia mo i latou i malumalu, e mafai ona latou tuua le falepuipui o agaga ma o atu e nonofo i le parataiso.”

Luka 17:5-10

Aisea ua avea ai i tatou ma ”auauna e le aoga”?

”Ina ia malamalama lelei i le manatu faavae o auauna e le aoga, e tatau ona tatou taulai atu i le upu tupe mama. O le tupe mama o lona uiga o le faateleina o aseta, tulaga, po o faamanuiaga patino. O le faavae lena o le manatu faavae o lo tatou avea ma auauna e le aoga.” I lenei faataoto, e tusa lava po o le a le lelei o le faatinoina e le auauna o ona tiute, o loo nofo aitalafu pea o ia i lona matai. E faapena foi, pe a tatou faia o tatou tiute i luma o le Atua, na te faamanuiaina i tatou, ma o loo tatou nofo aitalafu pea ia te Ia. ”E atoatoa le Atua i lona malamalama, mana, faatosinaga, ma uiga. O Ia o le Foafoa o mea uma! O le a se mea e mafai e soo se tasi o i tatou—po o i tatou uma—ona faia e aumaia ai se tupe mama (o lona uiga, o le faateleina o aseta, tulaga, po o faamanuiaga) i le Atua?”

Luka 17:20–21

O le a le uiga o le faapea ”ua i ai lava ia te outou le malo o le Atua”?

O le tele o faaliliuga o le Feagaiga Fou ua faaliliuina ai le fuaitau ”ua i ai lava ia te outou le malo o le Atua” e pei ”ua i ai le malo o le Atua i totonu ia te outou.” Ua suia e le Faaliliuga a Iosefa Samita lenei fuaitau e faitau ai, ”O le malo o le Atua ua oo mai ia teoutou.” O faaliliuga uma e lua o le fuaitau e faasino atu i le upumoni faapea na faatuina e Iesu Keriso le malo o le Atua, po o le Ekalesia, i lena taimi. Ua toe faatuina foi lena lava malo i o tatou aso.

Ioane 11:17, 39

O le a le uiga o le faatalitali o Iesu seia oo i le aso lona fa e toe faatūina mai Lasalo mai le oti?

Sa i ai ni taimi na toe faatūina ai e perofeta a le Atua tagata taitoatasi mai le oti a o lei oo i le soifuaga o le Faaola. Ae o e ua maliliu i na tulaga na toe faatūina ina ua faatoa maliliu. O se talitonuga masani i tagata Iutaia e faapea, o le agaga o se tagata ua maliu e nofo latalata i le tino mo aso e tolu ma o le a taunuu le oti i le aso lona fā. O le faamalologa a le Faaola ia Lasalo i le aso lona fa na faaalia ai Lona mana atoatoa i le oti.

Aoao Atili

Lesona mai Faataoto a Iesu

Ala o faasalalauga

Vitio

“Ua Faatuina Lasalo mai le Oti” (7:53)

8:2

”Ua Folafola Mai e Iesu le Faataoto i le Mamoe Na Leiloa” (2:20)

2:26

“ O le Atalii Faamaumau Oa” (5:36)

0:10

“Fusi i Ou Sulugatiti” (0:47)

0:47

Ata

lala o se laau mati
tamaitai o loo saili mo lana tupe siliva ua leiloa

The Lost Drachma, saunia e James Tissot

tamā o loo tamoe agai i lona atalii
Lasalo i ieie, o loo nofo i le vae o le faasitepu

O Lasalo Mativa i le Faitotoa o le Tagata Mauoa, tusia e James Tissot.

Faamatalaga

  1. Luka 12:35.

  2. Alonzo L. Gaskill, ”ua Faaofuina i Ofu Paia: The Apparel of the Temple Officiants of Ancient Israel,” i le Ascending the Mountain of the Lord: Temple, Praise, and Worship in the Old Testament, ed. David Rolph Seely ma isi (2013), 90.

  3. Tagai i le Luka 13:1–5.

  4. Tagai i le James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 443.

  5. Tagai i le Luka 13:33–35.

  6. Tagai i le Luka 13:24, New Revised Standard Version; Luka 13:24, New International Version.

  7. Tagai i le 2 Nifae 31:17-18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:21-25.

  8. D. Todd Christofferson, “Aisea i le Ala o Feagaiga,” Liahona, Me 2021, 118.

  9. Casey W. Olson, “The Savior’s Teachings on Discipleship during His Final Trek to Jerusalem,” Religious Educator, vol. 13, no. 3 (2012), 139.

  10. Tagai i le Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), 389.

  11. Esoto 20:12

  12. Dana M. Pike, ”Iesu o le Tupu Leoleo Mamoe Sili,” i le Faamanatuina o le Eseta, ed. Thomas A. Wayment and Keith J. Wilson (2007), 63.

  13. Tagai i le 1 Tupu 22:17; Salamo 100:3; Ieremia 50:17; Sakaria 10:2; Ioane 10:1–16.

  14. Tagai i le Pike, “Iesu o le Tupu Leoleo Mamoe Sili,” 65–68.

  15. Tagai i le Pike, ”Iesu o le Tupu Leoleo Mamoe Sili,” 68–69.

  16. David A. Edwards, ”The Lost,” New Era, Nov. 2016, 33.

  17. Kenneth L. Barker ma isi, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 1799, faamatalaga mo le Luka 15:12.

  18. Tagai i le Luka 15:12–13.

  19. Robert D. Hales, “O Le Manatuaina Pe O Ai i Tatou: O Le Faamanatuga, o le Malumalu, ma le Ositaulaga e Ala i le Auauna Atu,” Liahona, Me 2012, 34

  20. Luka 16:22–23.

  21. Alema 40:12; Moronae 10:34.

  22. 1 Peteru 3:19; Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:28.

  23. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:18–37; 1 Peteru 3:18–20; 4:6.

  24. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:57.

  25. Autu ma Fesili, ”Lalolagi o Agaga,” Gospel Library; tagai foi i Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita (1998), 413–14.

  26. Gerald N. Lund, ”Divine Indebtedness and the Atonement,” i le The Book of Mormon: Mosiah, Salvation Only through Christ, ed. Monte S. Nyman ma Charles D. Tate Jr. (1991), 78.

  27. Tagai i le Mosaea 2:21–24.

  28. Gerald N. Lund, “Divine Indebtedness and the Atonement,” 78.

  29. Luka 17:21; tagai Luka 17:21, vaefaamatalagai.

  30. Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 17:21 (i le Luka 17:21, vaefaamatalaga e).

  31. Tagai i le 1 Tupu 17:17–24; 2 Tupu 4:18–37.

  32. Tagai i le Harold W. Attridge and others, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books (2006), 1836, note for Ioane 11:17.

  33. Tagai i le Ioane 11:24–25, 43–45.