Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Faaaliga 1–5


“Faaaliga 1–5,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Faaaliga 1–5

A o i ai i le motu o Patamo, sa maua ai e Ioane se faaaliga e uiga ia Iesu Keriso. Sa ia vaai i le Faaola faamamaluina o loo umia ki o le oti ma seoli, o siomia e agelu. Na tuuina atu e Iesu Keriso savali i paranesi e fitu o le Ekalesia. O nei savali sa i ai viiga, faasa’oga, ma fautuaga mo le Au Paia faapea foi ma folafolaga ia i latou o e faatoilaloina mea leaga o le lalolagi. Na vaai Ioane i se faaaliga vaaia o le Atua le Tama o nofo i luga o Lona nofoalii ma uuina se tusi ua faamaufaailogaina i faamaufaailoga e fitu. Sa manao Ioane e tatala le tusi. O loo pepese aleluia ‘au o le lagi i le Tamai Mamoe a le Atua aua e na o Ia e agavaa e tatala le tusi ua faamaufaailogaina.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

O ai na tusia i ai le tusi o le Faaaliga, ma pe aisea foi?

O le tusi o Faaaliga na tusia e Ioane le Soo Pele mai le motu o Patamo. Sa faaaunuua le Aposetolo i Patamo ona o lana molimau ia Iesu Keriso. Na ta’ua e Ioane lana talafaamaumau “o le Faaaliga a Iesu Keriso.” O le upu Eleni mo faaaliga o le apokalypsis (po o le apocalypse), o lona uiga o se faaaliga, po o se faailoaga o le mea o loo natia.

O lenei tusi o se faaaliga o le pule, mana, ma le matafaioi silisili a Iesu Keriso i le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi. Ua faailoa mai foi e le tusi le tele o faamatalaga taua e uiga i mea e tutupu e tau atu i le Afio Mai Faalua ma le Meleniuma.

faafanua o lo’o faaalia ai nofoaga o Roma, Patamo, ma Ierusalema

E foliga mai na tusia e Ioane lana faaaliga i le faaiuga o le seneturi muamua TA. O se taimi lea na feagai ai le Au Paia ma sauaga ogaoga mai tagata Roma faapea foi ma le liliuese matuia mai totonu o le Ekalesia. Sa tusia e Ioane se savali o le faamoemoe ma faamalosiauga i le Au Paia o ona vaitaimi ma i latou i aso e gata ai.

E ui ina ‘oa le tusi i ata faalemafaufau ma faatusa ia e le faigofie i taimi uma mo le aufaitau i ona po nei ona malamalama ai, ae o autu o le tusi e faigofie lava ma musuia. E pei ona faamatalaina i le Bible Dictionary, “O le savali o le Faaaliga e tutusa lava ma isi mau uma: o le a iu ina i ai se manumalo o le Atua i le tiapolo i luga o lenei lalolagi; o se manumalo tumau o le lelei i le leaga, o le Au Paia i le au faaoosala, o le malo o le Atua i malo o tagata ma Satani.”

O le a se mea e mafai ona ou aoao mai i faatusa i le Faaaliga?

E tele ina faaaoga e le Atua ia faatusa e aoao mai ai upumoni e faavavau, e aofia ai upumoni e uiga i Lona Alo Pele. Ina ia malamalama i faatusa, e mafai ona fesoasoani taiala nei:

  • Saili ma ole atu mo le taitaiga a le Agaga Paia.

  • Suesue i tusitusiga paia e iloa ai pe o tuuina mai e isi fuaitau se faaliliuga po o se malamalamaaga.

  • Iloilo le faamatalaga o lo’o faaaogaina ai faatusa.

  • Mafaufau i le natura ma uiga o faatusa.

  • Faaaoga fesoasoaniga mo suesuega o loo i tusitusiga paia.

Faaaliga 1

O a uiga talafeagai mo faatusa o loo i le Faaaliga 1?

Faatusa

Faaliliuga Onomea

Faatusa

Agaga e toafitu (f. 4)

Faaliliuga Onomea

Auauna po o taitai o ekalesia e fitu i Asia.

Faatusa

Tupu ma ositaulaga (f. 6)

Faaliliuga Onomea

O i latou o e maua le faaeaga i le malo selesitila.

Faatusa

Alefa ma le Omeka (f. 8)

Faaliliuga Onomea

O mataitusi muamua ma mulimuli o le pi faitau Eleni, e faatusa i le matafaioi e faavavau a Keriso i le galuega a le Atua.

Faatusa

O tuugalamepa e fitu (f. 12)

Faaliliuga Onomea

O ekalesia e fitu ia e tatau ona uuina i luga le malamalama o le talalelei.

Faatusa

Lima taumatau (f. 16–17)

Faaliliuga Onomea

Aao o le feagaiga ma le faatusa o le mana; ua umia e Keriso ia ekalesia e fitu i Lona aao taumatau.

Faatusa

Fetu e fitu (f. 16)

Faaliliuga Onomea

O le isi ata e faatusa i auauna po o taitai o ekalesia e fitu.

Faatusa

Pelu, faataumaai ona itu (f. 16)

Faaliliuga Onomea

O le afioga a le Atua, e fofogaina mai ai le faamasinoga o e amioleaga ma faasaoloto ai o e taumamaina.

Faatusa

Ki o seoli ma le oti (v. 18)

Faaliliuga Onomea

O ki e tatala (faatoilaloina) faitotoa o le oti faaleagaga ma le faaletino.

Faaaliga 1:13

O le a se mea taua e uiga i le i ai o Iesu Keriso i totonu o tuugalamepa?

O mataupu muamua e tolu o le Faaaliga sa faatatau patino lava i paranesi e fitu o le Ekalesia i Asia Laitiiti. O fetu e fitu e faatusa i taitai o na paranesi. I le Faaaliga 1:13, na faamatalaina ai e Ioane Iesu Keriso o loo tu i le ogatotonu o tuugalamepa e fitu, lea e faatusa i paranesi o le Ekalesia. O lenei faatusa ua ta’u mai ai o Iesu Keriso sa i ai faatasi ma Lana Au Paia i le Ekalesia. Na faasoa mai e le Alii se folafolaga faapena i le Au Paia i lo tatou tisipenisione: “E moni, e moni, ou te fai atu ia te outou, ua i ai o’u mata ia te outou. Ua ou i ai i totonu ia te outou.”

Faaaliga 2:6,15

O ai le au Nikalaitai?

O le au Nikalaitai o se vaega o uluai Kerisiano o e na ta’uamiotonuina le agasala o feusuaiga ma le ifo i tupua. Na ta’ua e le Alii i le Faaaliga 2:6 e faapea na Ia “[inoino] i galuega a le au Nikalaitai.” Na faamalamalama mai e faapea, o le au Nikalaitai o loo ta‘ua i le Tusi o Faaaliga o ni “tagata o le Ekalesia o e na taumafai e faatumauina lo latou tulaga i le ekalesia a o faaauau ona ola e tusa ma ala o le lalolagi.”

Faaaliga 2:11

O le a le oti faalua?

“O le oti faaleagaga sa faailoa mai i le lalolagi e le Pau o Atamu (Mose 6:48). O tagata soifua e i ai mafaufauga leaga, upu, ma galuega ua oti faaleagaga a o ola pea i le lalolagi (1 Timo. 5:6). E ala i le Togiola a Iesu Keriso ma e ala i le usiusitai i mataupu faavae ma sauniga o le talalelei, e mafai ai e alii ma tamaitai ona mama mai agasala ma faatoilalo le oti faaleagaga.

“O le oti faaleagaga e tupu foi pe a mavae le oti o le tino faaletino. O le a faamasinoina tagata toetutu ma le tiapolo ma ana agelu. O i latou o e na fouvale ma le loto i ai i le malamalama ma le upumoni o le talalelei o le a mafatia i le oti faaleagaga. E masani ona ta’ua lenei oti o le oti faalua.” O le oti faalua o le vavaeeseina tumau lea mai le Atua. O i latou o e oo i ai, ua na o i latou ia o le a le togiolaina e Iesu Keriso pe mautofi i se malo o le mamalu.

Faaaliga 2:17

O le a le manai natia ma le maa sinasina?

Na saunia e le Alii le manai mo le fanauga a Isaraelu e aai ai i la latou malaga e 40-tausaga i le vao. Sa natia le manai i totonu o le atolaau o le feagaiga i le mea paia e fai ma faamanatuga o lenei vavega. Atonu o le manai natia o loo ta’ua i le Faaaliga 2:17 o se faasinomaga faafaatusa i le manai i totonu o le atolaau o le feagaiga. E na o i latou o e ulu atu i le afioaga o le Atua e ala i le mauaina o le ola e faavavau e mafai ona vaai i ai.

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:10–11 ua tatou aoao ai e faapea “o le maa sinasina o loo ta’ua i le Faaaliga 2:17, o le a avea ma Urima ma Tumema i tagata taitoatasi o e mauaina se tasi, lea o le a faailoa mai ai mea tau i se faatulagaga maualuga atu o malo; ma ua tuuina atu se maa sinasina ia te i latou o e e o mai i le malo selesitila, ua tusia ai i luga se igoa fou, lea e leai se tagata na te iloa vagana ai o ia o lē na te mauaina. O le igoa fou o le upu tatala.”

Faaaliga 2:28

O le a le fetu ao?

O le fetu ao o le fetu mulimuli ma sili ona susulu e vaaia a’o le’i oso a’e le la. Na avea ma se faatusa o se mea po o se tasi e faasilasila mai se aso fou po o le toe foi mai o le malamalama. I lenei fuaiupu, o le fetu ao e faatusa ia Iesu Keriso, o le e aumaia le malamalama e faavavau i le lalolagi. A o saunoa e uiga ia i latou o loo feagai ma le faanoanoa i o latou olaga, sa molimau mai ai Peresitene Jeffrey R. Holland: “O Ia o le fetu ao ma le susulu. O Ia o le la … ma o le Alo foi … e afio mai pea. … Ou te folafola atu ia te outou i le suafa o le Alii o le a oso a’e le la, o le a sola ese le pogisa, o le a toe foi mai le faamoemoe, o le a outou toe fiafia, o Keriso o le fetu susulu ma le taeao.”

Faaaliga 3:7

O le a le uiga o Iesu Keriso o loo i ai le ki a Tavita?

O le Faaaliga 3:7 o loo i ai se upusii mai ia Isaia, o le na tusia e uiga i le ki a Tavita. Sa tautala Isaia e uiga i se tasi o faifeau autu a le Tupu o Tavita, o Eliakimo, o le na tuu atu i ai ki e tatala ai faitotoa na taloka o le malumalu paia. O nei ki e mafai ona vaai i ai o se faatusa o le mana ma le pule e pulea ai. I le Faaaliga 3:7, na ta’ua ai e Iesu o Ia lava o lē o loo umia le ki a Tavita, o lona uiga ua ia te Ia le mana ma le pule e pulea ai le malo o le Atua i le lalolagi ma le lagi.

Faaaliga 3:14

Aisea ua ta’ua ai Iesu Keriso “o le Amene”?

I le gagana Eperu ma le Eleni o le upu amene o lona uiga “e moni; e moni lava; e mautinoa lava. I le Faaaliga 3:14, o le faamaoni ma le moni a‘ia‘i o Iesu Keriso o le “Amene” sili, ua tuuina mai o se faatusa i le eseesega o uiga faaleogalua a le au Laotikaia.

Faaaliga 4:4

O ai toeaina e toalua sefulu fa?

I le Faaaliga 4, na vaai ai Ioane i se faaaliga i le Atua le Tama o afio i Lona nofoalii faalelagi, faatasi ai ma toeaina e toaluasefulu ma le toafa o loo siosiomia le nofoalii. O loo faamatala mai e tusitusiga paia o ona po nei e faapea, o nei toeaiina e 24 o “toeaiina na faamaoni i le galuega o le auaunaga ma ua maliliu; o e na i ai i ekalesia e fitu, ma sa i ai i le taimi lena i le parataiso a le Atua.”

Faaaliga 4:6

O le a le sami tioata?

E ala i faaaliga na tuuina mai i le Perofeta o Iosefa Samita, ua tatou aoao ai o le sami tioata e faatusa i “le lalolagi, i lona tulaga faapaiaina, tino ola pea, ma faavavau.”

Faaaliga 4:6–9

O le a le mea na faatusa i ai meaola e fa?

I le faaaliga a Ioane o nofoalii faalelagi, na ia vaai ai i meaola e fa o vivii atu i le Atua. O loo faamtala mai e faaaliga o aso e gata ai le uiga o nei meaola e pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:2–4. E le gata i lea, na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita: “O manu e fa o manu vaefa aupito aloa‘ia e fa na faatumu ai le faamoemoe o lo latou foafoaga, ma sa faasaoina mai isi lalolagi, ona e atoatoa: sa faapei i latou o agelu i lo latou lalolagi.”

Faaaliga 5:1–9

O le a le tusi e fitu faamaufaailoga, ma o le a le uiga o le tatalaina?

tusi taai ua taai ma faamaufaailoga gao e fitu

A o faaauau pea le faaaliga a Ioane, sa ia vaai “i se tusi ua tusia i totonu ma le tua, ua faamauina i faamaufaailoga e fitu.” Ina ia puipuia pepa aloaia anamua, sa faaaoga ai faamaufaailoga omea ma le igoa po o le faailoga o le tagata e ona. O se faamaufaailoga na faamautinoaina ai foi o le tagata sa’o na tatalaina le pepa.

O le tusi e fitu faamaufaailoga ua faatusa i le “talafaasolopito o le lalolagi,” e aofia ai le “finagalo faaalia mai, mealilo, ma galuega a le Atua” lea o le a tutupu i le lalolagi i le taimi o lona i ai faaletino. “O le faamaufaailoga muamua ua i ai mea o le afe tausaga muamua, ma le lona lua foi o mea o le afe tausaga lona lua, ma ua faapena lava seia oo mai i le lona fitu.”

O le tatalaina o le tusi tā’ai, na faaata mai ai le faatinoina o mana’oga o loo i ai. E na o Iesu Keriso lava e agavaa e faia lenei mea. O lenei mea na faaalia ai le pule ma le gafatia o le Faaola e faatino ai le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi.

Faaaliga 5:5–6, 12

O a mea ua aoao mai i faalaniga “Leona o le ituaiga o Iuta,” “Aa o Tavita,” ma le “Tamai Mamoe na fasia” e uiga ia Iesu Keriso?

O le “Leona o le ituaiga o Iuta” o se faalagiga talafeagai mo Iesu Keriso aua o le leona e mamalu ma mamana ma ona o le Faaola na soifua mai e ala i le gafa o Iuta. O le faatusa o se leona o se matua eseesega mamao o le “Tamai Mamoe” o loo ta‘ua i le fuaiupu 6 ma le 12. O nei ata faatusa e lua ua faailoa mai ai o loo umia e Keriso le mamalu ma le agamalu.

O le faalaniga o le Faaola o le “Aa o Tavita” e sau mai se valoaga a Isaia e faapea o le Mesia o le a tupuga mai i le Tupu o Tavita. E masani ona faamamafa mai e tusitala o Evagelia e faapea, o Iesu Keriso e tupuga mai iā Tavita.

Faaaliga 5:6

O le a le mea na faatusa i ai nifo e fitu ma mata e fitu i luga o le Tamai Mamoe?

Na faamatala e Ioane le Tamai Mamoe i lana faaaliga e tele ona seu ma mata. I tusitusiga paia, o nifo e masani ona avea ma se faatusa o le mana. O mata e masani ona faatusa i le malamalama ma le poto. O loo ta’u mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tamai Mamoe sa i ai “nifo e sefululua ma mata e sefululua, o auauna ia e toasefululua a le Atua.” Talu ai o le nuu o le Alii i Isaraelu anamua na faanumeraina o ituaiga e toasefululua ma sa faatulagaina e le Alii Lana Ekalesia i Aposetolo e Toasefululua, o le numera sefululua e mafai ona faatusa i le puleaga ma le faatulagaga paia o le perisitua. E mafai ona ta‘u i lenei fuaiupu faapea o mana uma o le perisitua male malamalama e taulai atu i le Tamai Mamoe a le Atua.

Aoao Atili

Fesoasoaniga mo le Malamalama i le Tusi o Faaaliga

  • Nicholas J. Frederick, “O Le Tusi o Faaaliga: O Se Molimau i le Tamai Mamoe a le Atua,” Liahona, Tes. 2019, 46–51

  • Nicholas J. Frederick, “Auala Faaliliuga i le Tusi o Faaaliga” (tusiga e na o le faatekinolosi), Liahona, Tes. 2023, Gospel Library

  • Richard D. Draper, “Savali o le Tusi o Faaaliga mo le Au Paia o Aso e Gata Ai” (tusiga e na o le faatekinolosi), Liahona, Tesema 2019

  • Vaaiga Aoao i le Tusi o Faaaliga,” ChurchofJesusChrist.org

Manumalo i le Lalolagi

O Le Tamai Mamoe a le Atua

Ala o Faasalalauga

Ata

Motu o Patamo

ata pue o Patamo

Ioane i le motu o Patamo

O loo uuina e Ioane se papamaa

Sagato Ioane i Patamo, saunia e Gustave Doré

O Iesu Keriso o loo faaloaloa mai Lona aao ma moli e fitu i ona luga, ua siomia e moligao e fitu

Faamatalaga

  1. Tagai i le Faaaliga 1:1, 4, 9; 22:8; 1 Nifae 14:18–27; Eteru 4:16; Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:1–2; Bible Dictionary, “John.”

  2. Tagai i le Faaaliga 1:9. Tagai foi i le W. Jeffrey Marsh, “Twilight in the Early Church,” i le Go Ye into All the World: Messages of the New Testament Apostles, ed. Ray L. Huntington ma isi (2002), 319–34.

  3. Faaaliga 1:1.

  4. Tagai Tremper Longman III ma Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), entry 602, itulau 678; tagai foi i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Apokalifa.”

  5. E talitonu tagata atamamai o le tusi o Faaaliga na tusia pe tusa o le 60 TA i le taimi o le nofoaiga a le emeperoa o Nero po o le TA 90 i le taimi o le nofoaiga a le emeperoa o Domitian (tagai i le Eric D. Huntsman, “Ioane, le Soo na Alofaina e Iesu,” Liahona, Jan. 2019, 22; tagai foi Michael D. Coogan and others, eds., The New Oxford Annotated Bible: New Revised Standard Version, 5th ed. [2018], 1805).

  6. Tagai i le Faaaliga 1:9; 2:4, 10, 14–15; 3:16; 6:9. Tagai foi Richard D. Draper ma Michael D. Rhodes, The Revelation of John the Apostle (2016), 55–58.

  7. Tagai Faaaliga 1:4, 11.

  8. Bible Dictionary, “Revelation of John.”

  9. Tagai Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 1:4 (i le faaopoopoga i le Tusi Paia)

  10. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50, 56–57.

  11. Tagai Faaaliga 1:4; Bible Dictionary, “Alpha.”

  12. Tagai Faaaliga 1:20; 3 Nifae 18:24.

  13. Tagai Salamo 110:1; Mareko 16:19; Galuega 7:55.

  14. Tagai Faaaliga 1:20Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 1:20 (i le Faaaliga 1:20, vaefaamatalaga e).

  15. Tagai Eperu 4:12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:2.

  16. Tagai i le 2 Nifae 9:10–13.

  17. Tagai i le Faaaliga 1:4, 11; 2; 3. E talitonu tusitala o talafaasolopito sa nofo Ioane i Efeso pe tusa o le faaiuga o le uluai seneturi ma atonu na iloa lelei nei Au Paia a o lei auina atu o ia i Patamo. E le o manino pe aisea na filifilia ai nei ekalesia faapitoa, e pei ona sa i ai isi paranesi o le Ekalesia na faatuina i Asia. O le fitu atonu sa na o ni faatusa, e faatusa i le Ekalesia Kerisiano atoa (tagai i le Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 58; tagai foi Alonzo L. Gaskill, The Lost Language of Symbolism: An Essential Guide for Recognizing and Interpreting Symbols of the Gospel [2003], 123–29).

  18. Tagai Richard D. Draper, “Understanding Images and Symbols in the Book of Revelation,” i le Shedding Light on the New Testament: Acts–Revelation, ed. Ray L. Huntington ma isi (2009), 271–89.

  19. Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:7.

  20. Tagai Bible Dictionary, “Nicolaitans.” Tagai foi i le Earl D. Radmacher and others, eds., NKJV Study Bible, 3rd ed. (2018), 1945, faamatalaga mo Faaaliga 2:6.

  21. Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary (1973], 3:446.

  22. Taiala i Tusitusiga Paia, “Oti, Faaleagaga.”

  23. Tagai i le Helamana 14:18--19; Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:31–38.

  24. Tagai i le Esoto 16:15, 35.

  25. Tagai i le Esoto 16:33–34; Eperu 9:4.

  26. Tagai i le Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 148.

  27. Tagai Matthew B. Brown ma Paul T. Smith, Symbols in Stone: Symbolism on the Early Temples of the Restoration (1997), 102–3. O le fetu o le taeao o loo faatusa i uluai malumalu o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le tulaga o se pitolima ua fesuia’i (fetu e lima pito). O lenei mea na faatusa i le Ekalesia Toefuataiina a Iesu Keriso, e faasilasila mai ai le afio mai o le Alo o le Atua (tagai foi i le Erastus Snow, i le Journal of Discourses, 20:185).

  28. Tagai Ioane 1:5; 3:19; tagai foi i le Faaaliga 22:16; 2 Peteru 1:19.

  29. Jeffrey R. Holland, i le Faafesagaiga ma Elder Jeffrey R. Holland, Sister Carole M. Stephens, ma Elder Donald L. Hallstrom (faasalalauga a le autalavou matutua i le lalolagi atoa, 8 Mati, 2016), 1:43:35–1:44:36, Gospel Library.

  30. Tagai i le Isaia 22:22.

  31. Tagai Isaia 22:15–25.

  32. See Adele Berlin and Marc Zvi Brettler, eds., The Jewish Study Bible, 2nd ed. (2014), 726, faamatalaga mo le Isaia 22:15--25.

  33. Tagai Radmacher and others, NKJV Study Bible1948, faamatalaga mo le Faaaliga 3:7. O le avea ma Alo o Tavita sa malamalama i ai o se faalaniga faaMesia i le uluai senituri (tagai Mataio 21:9).

  34. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, 45.

  35. Tagai foi Faaaliga 3:15–16.

  36. Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:5.

  37. Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:1; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:6–9.

  38. Tagai Faaaliga 4:6–9. O nei meaola e fa apaau e tutusa ma serafi o loo faamatala mai i le Isaia 6:1–3 ma le Esekielu 1:5–14.

  39. History, 1838–1856, volume D-1 [1 August 1842–1 July 1843], 1523, josephsmithpapers.org.

  40. Faaaliga 5:1.

  41. Tagai i le Dana M. Pike, “Seals and Sealing among Ancient and Latter-day Israelites,” in Your People Shall Be My People and Your God My God, ed. Paul Y. Hoskisson (1994), 102–3.

  42. Tagai Coogan ma isi, The New Oxford Annotated Bible1813, faamatalaga mo le Faaaliga 5:1.

  43. Orson F. Whitney, i le Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 230.

  44. Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:6.

  45. Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:7.

  46. Tagai i le Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 228.

  47. Tagai foi Mose 4:2; Aperaamo 3:27.

  48. Tagai i le Kenese 49:8–10; Mataio 1:3; Eperu 7:14.

  49. O le agavaa silisili o le Faaola e faataunuu le fuafuaga a le Tama e sau mai Lona gauai atu i le finagalo o le Tama ma Lana taulaga togiola mo i tatou (tagai Nicholas J. Frederick, “The Paradoxical Lamb and the Christology of John’s Apocalypse,” i le Thou Art the Christ, the Son of the Living God: The Person and Work of Jesus in the New Testament, Ed. Eric D. Huntsman ma isi [2018], 262–63). E ala i lena gauai atu, na avea ai o Ia ma le malosi e laveai.

  50. Tagai Isaia 11:1–10; Roma 15:12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 113:1–6. E ui lava o a’a e masani lava ona tutupu i lalo o le eleele, ae o lenei upu e mafai foi ona faasino i se lala, o le vaega o le laau e tupu a’e mai le a’a (tagai i le Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 229).

  51. Tagai Mataio 1:1; Mareko 10:47; Luka 1:32; Ioane 7:42.

  52. Tagai 1 Samuelu 2:10; Salamo 75:10.

  53. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:4.

  54. I le Faaaliga 5:6, vaefaamatalaga e..

  55. Tagai Gaskill, The Lost Language of Symbolism, 134–36.