“Faaaliga 1–5,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)
Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Faaaliga 1–5
A o i ai i le motu o Patamo, sa maua ai e Ioane se faaaliga e uiga ia Iesu Keriso. Sa ia vaai i le Faaola faamamaluina o loo umia ki o le oti ma seoli, o siomia e agelu. Na tuuina atu e Iesu Keriso savali i paranesi e fitu o le Ekalesia. O nei savali sa i ai viiga, faasa’oga, ma fautuaga mo le Au Paia faapea foi ma folafolaga ia i latou o e faatoilaloina mea leaga o le lalolagi. Na vaai Ioane i se faaaliga vaaia o le Atua le Tama o nofo i luga o Lona nofoalii ma uuina se tusi ua faamaufaailogaina i faamaufaailoga e fitu. Sa manao Ioane e tatala le tusi. O loo pepese aleluia ‘au o le lagi i le Tamai Mamoe a le Atua aua e na o Ia e agavaa e tatala le tusi ua faamaufaailogaina.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
O ai na tusia i ai le tusi o le Faaaliga, ma pe aisea foi?
O le tusi o Faaaliga na tusia e Ioane le Soo Pele mai le motu o Patamo. Sa faaaunuua le Aposetolo i Patamo ona o lana molimau ia Iesu Keriso. Na ta’ua e Ioane lana talafaamaumau “o le Faaaliga a Iesu Keriso.” O le upu Eleni mo faaaliga o le apokalypsis (po o le apocalypse), o lona uiga o se faaaliga, po o se faailoaga o le mea o loo natia.
O lenei tusi o se faaaliga o le pule, mana, ma le matafaioi silisili a Iesu Keriso i le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi. Ua faailoa mai foi e le tusi le tele o faamatalaga taua e uiga i mea e tutupu e tau atu i le Afio Mai Faalua ma le Meleniuma.
E foliga mai na tusia e Ioane lana faaaliga i le faaiuga o le seneturi muamua TA. O se taimi lea na feagai ai le Au Paia ma sauaga ogaoga mai tagata Roma faapea foi ma le liliuese matuia mai totonu o le Ekalesia. Sa tusia e Ioane se savali o le faamoemoe ma faamalosiauga i le Au Paia o ona vaitaimi ma i latou i aso e gata ai.
E ui ina ‘oa le tusi i ata faalemafaufau ma faatusa ia e le faigofie i taimi uma mo le aufaitau i ona po nei ona malamalama ai, ae o autu o le tusi e faigofie lava ma musuia. E pei ona faamatalaina i le Bible Dictionary, “O le savali o le Faaaliga e tutusa lava ma isi mau uma: o le a iu ina i ai se manumalo o le Atua i le tiapolo i luga o lenei lalolagi; o se manumalo tumau o le lelei i le leaga, o le Au Paia i le au faaoosala, o le malo o le Atua i malo o tagata ma Satani.”
O le a se mea e mafai ona ou aoao mai i faatusa i le Faaaliga?
E tele ina faaaoga e le Atua ia faatusa e aoao mai ai upumoni e faavavau, e aofia ai upumoni e uiga i Lona Alo Pele. Ina ia malamalama i faatusa, e mafai ona fesoasoani taiala nei:
-
Saili ma ole atu mo le taitaiga a le Agaga Paia.
-
Suesue i tusitusiga paia e iloa ai pe o tuuina mai e isi fuaitau se faaliliuga po o se malamalamaaga.
-
Iloilo le faamatalaga o lo’o faaaogaina ai faatusa.
-
Mafaufau i le natura ma uiga o faatusa.
-
Faaaoga fesoasoaniga mo suesuega o loo i tusitusiga paia.
Faaaliga 1
O a uiga talafeagai mo faatusa o loo i le Faaaliga 1?
Faaaliga 1:13
O le a se mea taua e uiga i le i ai o Iesu Keriso i totonu o tuugalamepa?
O mataupu muamua e tolu o le Faaaliga sa faatatau patino lava i paranesi e fitu o le Ekalesia i Asia Laitiiti. O fetu e fitu e faatusa i taitai o na paranesi. I le Faaaliga 1:13, na faamatalaina ai e Ioane Iesu Keriso o loo tu i le ogatotonu o tuugalamepa e fitu, lea e faatusa i paranesi o le Ekalesia. O lenei faatusa ua ta’u mai ai o Iesu Keriso sa i ai faatasi ma Lana Au Paia i le Ekalesia. Na faasoa mai e le Alii se folafolaga faapena i le Au Paia i lo tatou tisipenisione: “E moni, e moni, ou te fai atu ia te outou, ua i ai o’u mata ia te outou. Ua ou i ai i totonu ia te outou.”
Faaaliga 2:6,15
O ai le au Nikalaitai?
O le au Nikalaitai o se vaega o uluai Kerisiano o e na ta’uamiotonuina le agasala o feusuaiga ma le ifo i tupua. Na ta’ua e le Alii i le Faaaliga 2:6 e faapea na Ia “[inoino] i galuega a le au Nikalaitai.” Na faamalamalama mai e faapea, o le au Nikalaitai o loo ta‘ua i le Tusi o Faaaliga o ni “tagata o le Ekalesia o e na taumafai e faatumauina lo latou tulaga i le ekalesia a o faaauau ona ola e tusa ma ala o le lalolagi.”
Faaaliga 2:11
O le a le oti faalua?
“O le oti faaleagaga sa faailoa mai i le lalolagi e le Pau o Atamu (Mose 6:48). O tagata soifua e i ai mafaufauga leaga, upu, ma galuega ua oti faaleagaga a o ola pea i le lalolagi (1 Timo. 5:6). E ala i le Togiola a Iesu Keriso ma e ala i le usiusitai i mataupu faavae ma sauniga o le talalelei, e mafai ai e alii ma tamaitai ona mama mai agasala ma faatoilalo le oti faaleagaga.
“O le oti faaleagaga e tupu foi pe a mavae le oti o le tino faaletino. O le a faamasinoina tagata toetutu ma le tiapolo ma ana agelu. O i latou o e na fouvale ma le loto i ai i le malamalama ma le upumoni o le talalelei o le a mafatia i le oti faaleagaga. E masani ona ta’ua lenei oti o le oti faalua.” O le oti faalua o le vavaeeseina tumau lea mai le Atua. O i latou o e oo i ai, ua na o i latou ia o le a le togiolaina e Iesu Keriso pe mautofi i se malo o le mamalu.
Faaaliga 2:17
O le a le manai natia ma le maa sinasina?
Na saunia e le Alii le manai mo le fanauga a Isaraelu e aai ai i la latou malaga e 40-tausaga i le vao. Sa natia le manai i totonu o le atolaau o le feagaiga i le mea paia e fai ma faamanatuga o lenei vavega. Atonu o le manai natia o loo ta’ua i le Faaaliga 2:17 o se faasinomaga faafaatusa i le manai i totonu o le atolaau o le feagaiga. E na o i latou o e ulu atu i le afioaga o le Atua e ala i le mauaina o le ola e faavavau e mafai ona vaai i ai.
I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:10–11 ua tatou aoao ai e faapea “o le maa sinasina o loo ta’ua i le Faaaliga 2:17, o le a avea ma Urima ma Tumema i tagata taitoatasi o e mauaina se tasi, lea o le a faailoa mai ai mea tau i se faatulagaga maualuga atu o malo; ma ua tuuina atu se maa sinasina ia te i latou o e e o mai i le malo selesitila, ua tusia ai i luga se igoa fou, lea e leai se tagata na te iloa vagana ai o ia o lē na te mauaina. O le igoa fou o le upu tatala.”
Faaaliga 2:28
O le a le fetu ao?
O le fetu ao o le fetu mulimuli ma sili ona susulu e vaaia a’o le’i oso a’e le la. Na avea ma se faatusa o se mea po o se tasi e faasilasila mai se aso fou po o le toe foi mai o le malamalama. I lenei fuaiupu, o le fetu ao e faatusa ia Iesu Keriso, o le e aumaia le malamalama e faavavau i le lalolagi. A o saunoa e uiga ia i latou o loo feagai ma le faanoanoa i o latou olaga, sa molimau mai ai Peresitene Jeffrey R. Holland: “O Ia o le fetu ao ma le susulu. O Ia o le la … ma o le Alo foi … e afio mai pea. … Ou te folafola atu ia te outou i le suafa o le Alii o le a oso a’e le la, o le a sola ese le pogisa, o le a toe foi mai le faamoemoe, o le a outou toe fiafia, o Keriso o le fetu susulu ma le taeao.”
Faaaliga 3:7
O le a le uiga o Iesu Keriso o loo i ai le ki a Tavita?
O le Faaaliga 3:7 o loo i ai se upusii mai ia Isaia, o le na tusia e uiga i le ki a Tavita. Sa tautala Isaia e uiga i se tasi o faifeau autu a le Tupu o Tavita, o Eliakimo, o le na tuu atu i ai ki e tatala ai faitotoa na taloka o le malumalu paia. O nei ki e mafai ona vaai i ai o se faatusa o le mana ma le pule e pulea ai. I le Faaaliga 3:7, na ta’ua ai e Iesu o Ia lava o lē o loo umia le ki a Tavita, o lona uiga ua ia te Ia le mana ma le pule e pulea ai le malo o le Atua i le lalolagi ma le lagi.
Faaaliga 3:14
Aisea ua ta’ua ai Iesu Keriso “o le Amene”?
I le gagana Eperu ma le Eleni o le upu amene o lona uiga “e moni; e moni lava; e mautinoa lava. I le Faaaliga 3:14, o le faamaoni ma le moni a‘ia‘i o Iesu Keriso o le “Amene” sili, ua tuuina mai o se faatusa i le eseesega o uiga faaleogalua a le au Laotikaia.
Faaaliga 4:4
O ai toeaina e toalua sefulu fa?
I le Faaaliga 4, na vaai ai Ioane i se faaaliga i le Atua le Tama o afio i Lona nofoalii faalelagi, faatasi ai ma toeaina e toaluasefulu ma le toafa o loo siosiomia le nofoalii. O loo faamatala mai e tusitusiga paia o ona po nei e faapea, o nei toeaiina e 24 o “toeaiina na faamaoni i le galuega o le auaunaga ma ua maliliu; o e na i ai i ekalesia e fitu, ma sa i ai i le taimi lena i le parataiso a le Atua.”
Faaaliga 4:6
O le a le sami tioata?
E ala i faaaliga na tuuina mai i le Perofeta o Iosefa Samita, ua tatou aoao ai o le sami tioata e faatusa i “le lalolagi, i lona tulaga faapaiaina, tino ola pea, ma faavavau.”
Faaaliga 4:6–9
O le a le mea na faatusa i ai meaola e fa?
I le faaaliga a Ioane o nofoalii faalelagi, na ia vaai ai i meaola e fa o vivii atu i le Atua. O loo faamtala mai e faaaliga o aso e gata ai le uiga o nei meaola e pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:2–4. E le gata i lea, na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita: “O manu e fa o manu vaefa aupito aloa‘ia e fa na faatumu ai le faamoemoe o lo latou foafoaga, ma sa faasaoina mai isi lalolagi, ona e atoatoa: sa faapei i latou o agelu i lo latou lalolagi.”
Faaaliga 5:1–9
O le a le tusi e fitu faamaufaailoga, ma o le a le uiga o le tatalaina?
A o faaauau pea le faaaliga a Ioane, sa ia vaai “i se tusi ua tusia i totonu ma le tua, ua faamauina i faamaufaailoga e fitu.” Ina ia puipuia pepa aloaia anamua, sa faaaoga ai faamaufaailoga omea ma le igoa po o le faailoga o le tagata e ona. O se faamaufaailoga na faamautinoaina ai foi o le tagata sa’o na tatalaina le pepa.
O le tusi e fitu faamaufaailoga ua faatusa i le “talafaasolopito o le lalolagi,” e aofia ai le “finagalo faaalia mai, mealilo, ma galuega a le Atua” lea o le a tutupu i le lalolagi i le taimi o lona i ai faaletino. “O le faamaufaailoga muamua ua i ai mea o le afe tausaga muamua, ma le lona lua foi o mea o le afe tausaga lona lua, ma ua faapena lava seia oo mai i le lona fitu.”
O le tatalaina o le tusi tā’ai, na faaata mai ai le faatinoina o mana’oga o loo i ai. E na o Iesu Keriso lava e agavaa e faia lenei mea. O lenei mea na faaalia ai le pule ma le gafatia o le Faaola e faatino ai le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi.
Faaaliga 5:5–6, 12
O a mea ua aoao mai i faalaniga “Leona o le ituaiga o Iuta,” “Aa o Tavita,” ma le “Tamai Mamoe na fasia” e uiga ia Iesu Keriso?
O le “Leona o le ituaiga o Iuta” o se faalagiga talafeagai mo Iesu Keriso aua o le leona e mamalu ma mamana ma ona o le Faaola na soifua mai e ala i le gafa o Iuta. O le faatusa o se leona o se matua eseesega mamao o le “Tamai Mamoe” o loo ta‘ua i le fuaiupu 6 ma le 12. O nei ata faatusa e lua ua faailoa mai ai o loo umia e Keriso le mamalu ma le agamalu.
O le faalaniga o le Faaola o le “Aa o Tavita” e sau mai se valoaga a Isaia e faapea o le Mesia o le a tupuga mai i le Tupu o Tavita. E masani ona faamamafa mai e tusitala o Evagelia e faapea, o Iesu Keriso e tupuga mai iā Tavita.
Faaaliga 5:6
O le a le mea na faatusa i ai nifo e fitu ma mata e fitu i luga o le Tamai Mamoe?
Na faamatala e Ioane le Tamai Mamoe i lana faaaliga e tele ona seu ma mata. I tusitusiga paia, o nifo e masani ona avea ma se faatusa o le mana. O mata e masani ona faatusa i le malamalama ma le poto. O loo ta’u mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tamai Mamoe sa i ai “nifo e sefululua ma mata e sefululua, o auauna ia e toasefululua a le Atua.” Talu ai o le nuu o le Alii i Isaraelu anamua na faanumeraina o ituaiga e toasefululua ma sa faatulagaina e le Alii Lana Ekalesia i Aposetolo e Toasefululua, o le numera sefululua e mafai ona faatusa i le puleaga ma le faatulagaga paia o le perisitua. E mafai ona ta‘u i lenei fuaiupu faapea o mana uma o le perisitua male malamalama e taulai atu i le Tamai Mamoe a le Atua.
Aoao Atili
Fesoasoaniga mo le Malamalama i le Tusi o Faaaliga
-
Nicholas J. Frederick, “O Le Tusi o Faaaliga: O Se Molimau i le Tamai Mamoe a le Atua,” Liahona, Tes. 2019, 46–51
-
Nicholas J. Frederick, “Auala Faaliliuga i le Tusi o Faaaliga” (tusiga e na o le faatekinolosi), Liahona, Tes. 2023, Gospel Library
-
Richard D. Draper, “Savali o le Tusi o Faaaliga mo le Au Paia o Aso e Gata Ai” (tusiga e na o le faatekinolosi), Liahona, Tesema 2019
-
“Vaaiga Aoao i le Tusi o Faaaliga,” ChurchofJesusChrist.org
Manumalo i le Lalolagi
-
Russell M. Nelson, “Manumalo i le Lalolagi ma Maua le Malologa,” Liahona, Nov. 2022, 95–98
-
Neil L. Andersen, “Manumalo i le Lalolagi,” Liahona, Me 2017, 58-62
O Le Tamai Mamoe a le Atua
-
Jeffrey R. Holland, “Faauta i le Tamai Mamoe a le Atua,” Liahona, Me 2019, 44–46
Ala o Faasalalauga
Ata
Motu o Patamo
Ioane i le motu o Patamo
Sagato Ioane i Patamo, saunia e Gustave Doré