“1 Korinito 14–16,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)
Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
1 Korinito 14–16
Ua aoao mai Paulo o le meaalofa o valoaga e sili atu nai lo le meaalofa o gagana. O le meaalofa o valoaga ua tuuina mai ina ia mafai ai e tagata o le ekalesia ona faamalolosia isi faaleagaga. O Paulo o se tasi o le toatele o molimau i le moni o le Toetu o Iesu Keriso. Ona ua faatoilaloina e Iesu Keriso le oti, o le a toetutu ai foi tagata uma. O le faiga o le papatisoga mo e ua maliliu ua faamautu ai o le a i ai se Toetutu. O tino toetutu o tino e le toe pala, ma e eseese lo latou mamalu. Sa fautuaina e Paulo ia tagata o le Ekalesia ina ia matamau a o ia aoina foai mo e matitiva i Ierusalema. Sa ia uunaia foi le Au Paia i Korinito ua vaivai faaleagaga ina ia “tutumau mausali i le faatuatua” ma faia mea uma i le alofa mama.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
1 Korinito 14:1–6
O le a le meaalofa o valoaga?
O le veape vavalo e sau mai se upu Eleni o lona uiga o le “tautala atu i se savali musuia” po o le “faaali mai o le finagalo o le Atua.” E ui atonu e manatu nisi tagata o le meaalofa o valoaga ua faapolopolo mo na o le perofeta a le Alii, ae ua faaalia mai e tusitusiga paia o lenei meaalofa o loo avanoa mo soo faamaoni uma o Keriso, o alii ma tamaitai.
Na aoao mai Elder Robert D. Hales:
“O le meaalofa o valoaga … e ese mai le tofi o le perisitua o le perofeta. O le meaalofa o valoaga o le molimau ia Iesu.
“Na aoao mai le Aposetolo o Paulo e tatau i Kerisiano ona ‘mananao i meaalofa faaleagaga, a ia outou vavalo atu [o lona uiga o le molimau i le Faaola]’ (1 Kori. 14:1).
“Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972), ‘E tatau i tagata uma o le Ekalesia ona saili mo le meaalofa o valoaga, mo a latou lava taitaiga’ (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:201).”
Na tuu e Paulo le meaalofa o valoaga i luga atu o le meaalofa o le tautala i gagana aua o le vavalo o le faagaeetia lea o le Ekalesia. Sa ia tautino mai o le meaalofa o valoaga i totonu o le Ekalesia a Keriso o le a i ai se aafiaga mamana i tagata talitonu ma e le talitonu, ma taitai atu ai i latou i le liua.
1 Korinito 14:2–22
O le a le meaalofa o tautala i gagana eseese?
O le meaalofa faaleagaga o le tautala i gagana eseese e faaalia pe a musuia e le Agaga Paia tagata taitoatasi e “tautala, malamalama, pe faaliliu gagana e le masani ai.” Sa tautatala ia Aposetolo ma isi i “isi gagana” i le aso o le Penetekoso. O le taimi lea, sa faaalia mai ai le meaalofa o gagana e ala mai i auauna a le Atua a o latou aoao atu le talalelei i gagana sa masani ai o latou tagata faalogologo ae e le iloa e le au failauga. O le isi auala e tupu ai le meaalofa o le tautala i gagana eseese, o le taimi lea e uunaia ai se tagata e le Agaga e tautala i se gagana e le iloa e le failauga po o tagata faalogologo. O lenei faaaliga lona lua o le meaalofa o tautala i gagana e foliga mai sa maualuga ona sailia e nisi o tagata o le Ekalesia i Korinito. Na lapatai mai Paulo e faapea, o lenei ituaiga o meaalofa o gagana e maua ai e tagata le talitonu se faamaoniga o le mana o le Atua ae e lei aoaoina pe faagaeetia ai le Au Paia sei vagana ua ausia ni tuutuuga faapitoa.
1 Korinito 14:34–35
Aisea na fai mai ai Paulo e le tatau i tamaitai ona tautatala i le ekalesia?
E faigata ona iloa le faamoemoega o le fautuaga a Paulo e aunoa ma le iloaina o le fesili tonu po o tulaga sa musuia ai. I soo se tulaga, i aoaoga a Paulo i le amataga o lenei lava tusi, na te lei faasaina tamaitai mai le tatalo po o le vavalo i sauniga lotu. O nisi tagata atamamai e manatu o fuaiupu e 34–35 e le o uluai tusitusiga a Paulo ae o ni faaopoopoga mulimuli ane.
O le Faaliliuga a Iosefa Samita ua suia ai le upu tautala ma le tulafono i fuaiupu uma e lua. O lea suiga o upu o loo tau mai ai se avanoa sa taumafai ai Paulo e faasa’o se tulaga faaletonu sa i ai ni fafine Korinito i le taimi o sauniga tapuai pe sa sailia foi e tauaveina le taitaiga mai i taitai perisitua.
O le mea e manino mai tusitusiga paia o le Toefuataiga ma perofeta soifua o le taua lea o le auai o tamaitai i sauniga a le Ekalesia e tatalo, talai atu, apoapoai atu, ma molimau atu. Na aoao mai Peresitene Russel M. Nelson: “I le avea ai ma se tamaitai amiotonu o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua maua faaeega paia, e te tautala ma aoao atu i le mana ma le pule mai le Atua. Pe o se faamalosiauga po o se talanoaga, matou te manaomia lou leo e aoao atu le mataupu faavae a Keriso. Matou te manaomia ou manatu i totonu o aufono a aiga, uarota ma siteki. O lou auai i talanoaga e taua ma e lē faatauvaa!”
1 Korinito 15:1–12
Aisea na tauivi ai nisi o le Au Paia i Korinito ma le aoaoga faavae o le Toetu?
Faamatala atu e faapea sa lipotia ia Paulo o nisi tagata i Korinito sa latou aoao atu faapea e leai se Toetutu o e ua oti. E ui e le o faamatalaina e le tusi a Paulo le mafuaaga, ae atonu na uunaia tagata o le Ekalesia e aoaoga a le au Epikuro ma le au Satukaio, o e na talitonu o le a leai se olaga pe a mavae le olaga nei. Pe atonu foi na amata ona faaaoga e le Au Paia ni manatu e ta’u mai ai e faapea o le tino faaletino e itiiti sona taua ma o le a lafoai i le olaga a sau.
1 Korinito 15:20, 23
E faapefea ona avea Iesu Keriso ma “ulua’i fua” o le Toetu?
E tusa ai ma le Tulafono a Mose, e tatau i se faifaatoaga ona faapaiaina lana uluai fusi o au saito, o le ulua’i fua o lana seleselega, e fai ma taulaga i le Alii. O lenei taulaga na faamaonia ai o le Atua o le puna o faamanuiaga uma. O ulua’i fua na manatu i ai o se faamautinoaga o le seleselega o le a oo mai. Sa tusia e Paulo le faatusa o le “ulua’i fua” a o ia faamatalaina le Toetu o le Faaola. E pei lava o le ulua’i fua o se faifaatoaga o le ulua’i fua o le tele o faatoaga na seleseleina, o Iesu Keriso foi o le ulua’i tagata o tagata uma na toetutu. Na Ia tatalaina le ala mo tagata uma e toe faatutu mai nai e ua oti.
1 Korinito 15:29
Aisea na ta’ua ai e Paulo le papatisoga mo e ua maliliu?
O lenei fuaitau ua ta’u mai ai o papatisoga mo e ua maliliu sa faia i le taimi o Paulo. Sa Ia faaaogaina le sauniga o le papatisoga mo e ua maliliu e faamautu ai le moni o le Toetu. I le talanoaina ai o le “fesili luitauina” a Paulo, na saunoa ai Peresitene Howard W. Hunter: “Aisea e te faia ai papatisoga sui mo i latou o e ua maliliu pe afai e leai se toetutu? O lo o tauave e le talafaasolopito mea moni o le faatinoga o papatisoga mo i latou o e ua maliliu e aunoa ma le faamanuiaina i lenei sauniga. … O le a leai se uiga o ia sauniga sei vagana ua i ai se toetu. E leai se mea e taua pe afai e leai se toetu; o le a muta mea uma i le pogisa o le oti.”
O le malamalama i le fuafuaga a le Atua mo le togiolaina o e ua maliliu ua toefuatai mai i o tatou aso. Na aoao mai Peresitene Jeffrey R. Holland e faapea “o le faiga o e o soifua e ofoina atu sauniga faaola e fai ma sui o o latou aiga ua maliliu … [faa,alia i le] mamalu le popole alofa o le Atua mo Ana fanau taitoatasi i le lalolagi e tusa lava po o afea na latou nonofo ai po o fea na latou maliliu ai.”
1 Korinito 15:35--44
E faapefea ona ese tino faaletino mai tino toetu?
Na aoao mai Paulo o le tino toetu o se tagata o le a ese mai lona tino faaletino. Ina ia faata’ita’ia lenei manatu, na ia talanoa e uiga i le totoina o se fatu ma mulimuli ane seleseleina se laau atoa. O le fatu ua totoina e pei o se tino faaletino. O se fatu e tupu a’e e avea ma se laau e pei o se tino toetu. Ua i ai nei o tatou tino faalelalolagi, ae i le Toetutu, o le a tatou maua ni tino faalelagi. O lo tatou “tino faaletino,” na tautino mai ai e Paulo, o le a avea ma se “tino faaleagaga” i le Toetutu. Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita, “A mavae le toetutu mai le oti, o le a avea o tatou tino ma ni tino faaleagaga, ae o le a avea ma tino e mafai ona pa’i, o ni tino ua faamamaina, ae o le a avea pea ma tino o aano ma ivi, … ma o le a avea i latou ma tino ola pea ma o le a le oti lava.”
1 Korinito 15:39-44
O a ni eseesega o le a i ai i le va o tino toetutu?
Sa ta’ua e Paulo e faapea e i ai eseesega i le va o tino toetutu, e faapei foi ona i ai eseesega i le va o tino o tagata soifua ma ituaiga eseese o meaola. Sa ia faamatalaina foi e faapea i lo latou mamalu ma le matagofie, e eseese foi tino faalelagi mai tino faalelalolagi e faapei ona eseese le la, masina,ma fetu i le mamalu.
Ia Fepuari i le 1832 sa maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone se faaaliga lea na la vaai ai i tikeri e tolu o le mamalu, e amata mai ia i latou o e ua mauaina le taui faaselesitila:
“O i latou ia o e o o latou tino ua selesitila, o e o lo latou mamalu lena o le la, le mamalu lava lea o le Atua, le silisili i tagata uma. …
“O lenei foi, sa ma vaai i le lalolagi terasitila, ma faauta ma tagai, o i latou ia o e ua o o le terasitila, o e o lo latou mamalu ua ese mai i le mamalu o le ekalesia a le Ulumatua o e ua mauaina le atoatoa o le Tamā, e pei lava ona ese le mamalu o le masina mai le la. …
“O lenei foi, sa maʼua vaai i le mamalu o le telesitila, le mamalu lea o le maualalo, e pei lava ona ese le mamalu o fetu mai le mamalu o le masina.”
Ina ua mavae ona ia maua lenei faaaliga, sa musuia le Perofeta o Iosefa Samita ina ia toe faia sina suiga o le 1 Korinito 15:40 e faapea: “E i ai foi tino selesitila, ma tino terasitila, ma tino telesitila;a o le mamalu selesitila, le tasi; ma le terasitila, le isi; ma le telesitila, le isi.”
1 Korinito 15:45, 47, 49–53
O ai le ulua’i Atamu ma le Atamu mulimuli?
O Atamu o lona uiga moni o le “tagata.” O le igoa lea na tuuina atu e le Atua i le “ulua’i tagata.” E lauiloa foi Atamu o Mekaeli. Ona o le Pau o Atamu ma Eva, na tatou maua ai ni tino faaletino. O Iesu Keriso o le “Atamu mulimuli” po o le “tagata lona lua” aua o Ia o le tagata muamua na liua (toetu) ma maua se tino faamamaluina. O faatinoga a le uluai Atamu (faatasi ai ma le Pa’ū) ma Iesu Keriso (faatasi ai ma Lana Togiola ma le Toetu) sa manaomia uma mo lo tatou faaolataga.
Na aoao mai Peresitene Jeffrey R. Holland: “I le avea ai o se tasi o Ana molimau faauuina, ou te tautino atu … o Iesu le Nasareta o le Faaola lena ma o loo i ai lava o le lalolagi, o le “Atamu mulimuli,” o Le Na te TFaaatoatoaina lo tatou faatuatua, o le Alefa ma le Omeka o le ola e faavavau. “Aua e faapei ona oti uma ia Atamu, e faapea foi ona faaolaina uma ia Keriso” [1 Korinito 15:22], na folafola mai e Paulo.”
Aoao Atili
O Le Toetutu
-
Autu ma Fesili, “Toetutu,” Gospel Library
-
Reyna I. Aburto, “E Leai se Manumalo o le Tuugamau,” Liahona, Me 2021, 85-86
-
Jeffrey R. Holland, “Pe a Faatasia le Faamasino Tonu, Alofa ma Alofa Mutimutivale,” Liahona, Me 2015, 104– 6
-
D. Todd Christofferson, “O Le Toetu o Iesu Keriso,” Liahona, Me 2014, 111–14
Tamaitai i le Ekalesia
-
Russell M. Nelson, “O Se Talosaga i O’u Tuafafine,” Liahona,, Nov. 2015, 95–98.
-
M. Russell Ballard, “O Le Matafaioi Taua a Tamaitai,” Liahona, Mat. 2021, 8–11
-
Faigalotu a le Aualofa i le Lalolagi Atoa 2024, 17 Mati, 2024, broadcasts.ChurchofJesusChrist.org.
-
Autu ma Fesili, “Tamaitai i le Ekalesia,” Gospel Library
Ala o Faasalalauga
Vitio
“Toetutu o e ua Maliliu” (1:44)
“O Outou o Tamaitai na Ia Muai Vaai i Ai” (3:15)
Ata
O Le Toetu o Iesu Keriso
E Le o Iinei o Ia,, saunia e Walter Rane
Ua Toetu o Ia, saunia e Greg Olsen
O Le Toetu, saunia e Harry Anderson
O Le A Ilia le Pu, saunia e J. Kirk Richards
O le vai papatisoga o le Malumalu o Roma Italia