Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mataio 9–10; Mareko 5; Luka 9


“Mataio 9–10; Mareko 5: Luka 9,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Mataio 9–10; Mareko 5; Luka 9

Na tutuliese e Iesu Keriso temoni i se lafu puaa. Sa faamalolo e Iesu se tamaloa sa supa ma se fafine sa puna toto ma toe faaola mai le afafine o Iairo. Sa Ia valaauina Mataio e avea ma Ona soo. Ina ua tuuaia o Ia i le mafuta atu i telona ma tagata agasala, sa tali atu Iesu na sau o Ia e valaau atu i tagata agasala ina ia salamo. Na valaauina, aoaoina, ma auina atu e le Faaola ia Aposetolo e Toasefululua e talai atu ma faamalolo. Sa Ia lapataia le au Aposetolo e uiga i tetee o le a latou feagai ma fautuaina i latou ina ia ave o latou satauro ma mulimuli atu ia te Ia. Sa Ia aoao atu o i latou e taliaina Ana Aposetolo ua taliaina o Ia. Sa Ia fafagaina le lima afe o tagata ma sa liua mulimuli ane i luga o se mauga. Sa teena o Ia e tagata Samaria i Lona agai atu i Ierusalema.

Punaoa

Talafaasolopito ma le Talaaga

Mataio 9:14–17

O le a le uiga faapea e leai se tasi e tuuina “le matuā ofu i le ie fou” ma le “uaina fou i fagu pa’u tuai”?

(Faatusatusa i le Luka 5:37–39.)

O le “ie fou” o loo ta’ua i le Mataio 9:16 e faasino i le ie e lei faasūsūina lava ma meme’i. O le mea lea, pe a faaaoga se fasi ie fou e fai ma se fono o ofu tuai, e mafai ona saeia ai lavalava tuai pe a susu, mago, ma meme’i.

O “fagu“ o loo faasino i ai i le Mataio 9:17 o ni koneteina mo le uaina na faia mai le pa’u o le ‘oti po o le pa’u mamoe. O nei koneteina sa ta’ua foi o fagu pa’u uaina. O fagu pa’u uaina fou sa vaivai ma meme’i. E faigofie ona meme’i i le ea na mafua mai i le faamafuina o le uaina fou. Peitai, i le aluga o taimi, o le a meme’i ai le fagu pa’u uaina ma iu ai ina malō. O le mea lea, ina ua tuuina se uaina fou i fagu pa’u uaina tuai, o ea na afua mai i le uaina fou e mafai ona mafua ai ona pa fagu pa’u uaina tuai.

o se fagu pa’u uaina o loo tautau i luga o se pa maa

O se fagu pa’u uaina o loo tautau i luga o se pa maa. Ata na pueina e James Jeffery

I le matalalaga lenei, o le fasifuaitau o lona uiga o aoaoga fou a Iesu e le mafai ona i ai i faiga faalelotu tuai ma faaleaganuu. Ua faaopoopo mai le Faaliliuga a Iosefa Samita, “Aua pe a oo mai lena mea fou, ona saunia ai lea e tuuese le mea tuai.”

Mataio 9:20

O le a le “puna toto”?

(Faatusatusa i le Mareko 5:25–26; Luka 8:43.)

O le “puna toto” o le fafine o lona uiga “na i ai le puna toto i tausaga e sefulu ma le lua.” E le o iloa le mafuaaga o lona tulaga. Ona o lenei tulaga na le mama ai o ia, na ono tuliesea ai o ia i fesootaiga ma isi ma faaesea ai mai le sunako ma le malumalu. O le mea moni e faapea “ua uma atu ana mea” e saili ai se fofo mai fomai ua faailoa mai ai le faigata o lona tulaga.

Mataio 10:1-5

O ai na valaauina e Iesu Keriso e avea ma Ana Aposetolo?

(Faatusatusa i le Mareko 3:13–19; Luka 6:12–16.)

O le Mataio 10 loo tusia ai le valaauina e le Alii o Ana Aposetolo e Toasefululua ma tuuina atu ia i latou faatonuga. “I le faa-Eleni o le upu aposetolo o lona uiga o le “o lē ua auina atu.” O le faalaniga na tuu atu e Iesu i le Toasefululua o e na Ia filifilia ma faauuina e avea ma Ona soo sili ona vavalalata ma fesoasoani i le taimi o Lana galuega i le lalolagi (Luka 6:13; Ioane 15:16).”

O le siata o loo i lalo o loo i ai se aotelega puupuu e faatatau i uluai Aposetolo a le Faaola:

Igoa

Isi Igoa

Aiga

Isi Faamatalaga

Igoa

Simona

Isi Igoa

Peteru; Sefa; Simeona; uso o Anetelea

Aiga

Petesaita ma Kapanaumi

Isi Faamatalaga

Faifaiva ma lona uso o Aneterea ma Iakopo ma Ioane. O se tasi o Aposetolo e toatolu na filifilia e faatasi ma Iesu i ni taimi faapitoa. Aposetolo Sinia ina ua mavae le maliu o le Faaola. Faifeautalai e oo lava i Roma. Fai mai tu ma agaifanua sa faasatauroina o ia i le faau i lalo o lona ao i Roma pe tusa o le T.A 66. Faatasi ai ma Iakopo ma Ioane, sa ia faaeeina atu le Perisitua Mekisateko ia Iosefa Samita.

Igoa

Anetelea

Isi Igoa

Uso o Peteru

Aiga

Petesaita ma Kapanaumi

Isi Faamatalaga

Faifaiva ma lona uso o Simona. Sa ia muai faailoaina atu Simona ia Iesu Keriso. Fai mai tu ma agaifanua sa talai atu o ia i Sekutia (Iukuraine ma Rusia) ma sa faasatauroina i se satauro faa-Ekisi i totonu o Eleni.

Igoa

Iakopo

Isi Igoa

Atalii o Sepetaio; uso o Ioane; Poaneki, po o atalii o le faititili

Aiga

Atonu o Petesaita

Isi Faamatalaga

Faifaiva ma Ioane ma Simona. O se tasi o Aposetolo e toatolu na filifilia e faatasi ma Iesu i ni taimi faapitoa. Fasiotia e Herota i le TA 44 i Iutaia po o Kalilaia. O ia le tagata muamua o le Toasefululua na maliu faamaturo.

Igoa

Ioane

Isi Igoa

Atalii o Sepetaio; uso o Iakopo; Poaneki, po o atalii o le faititili

Aiga

Atonu o Petesaita

Isi Faamatalaga

Faifaiva ma Iakopo ma Simona. O se tasi o Aposetolo e toatolu na filifilia e faatasi ma Iesu i ni taimi faapitoa. Na aoao atu le talalelei i Asia Minoa, aemaise lava Efeso. Faaaunuua i Patamo, lea na ia tusia ai le tusi o Faaaliga. Sa aveolaina mulimuli ane o ia.

Igoa

Filipo

Aiga

Petesaita

Isi Faamatalaga

Sa ia faasoa atu le tala e uiga i le Mesia ma Natanielu. Fai mai tu ma agaifanua sa ia talai atu i Asia Minor ma maliu fasia ai i Iarapoli.

Igoa

Patolomaio

Isi Igoa

Natanielu

Aiga

Kana

Isi Faamatalaga

Fai mai tu ma agaifanua sa ia talai atu i Initia po o Aikupito ma sa sasaina i le oti i laau pe sa faasatauroina.

Igoa

Mataio

Isi Igoa

Levi; atalii o Alefaio

Aiga

Kapanaumi

Isi Faamatalaga

O ia o se ao lafoga. Fai mai tu ma agaifanua sa ia talai atu i Itiopia po o Peresia ma sa faamaturo e ala i le tutuia i se tao.

Igoa

Toma

Isi Igoa

Titumo

Aiga

Masalo o Kalilaia

Isi Faamatalaga

Fai mai tu ma agaifanua sa talai o ia i Patia (o Irani i le taimi nei) po o Initia ma sa maliu ai ina ua fanaina i se ‘aū.

Igoa

Iakopo

Isi Igoa

Atalii o Alefaio

Aiga

Masalo o Kalilaia

Isi Faamatalaga

Fai mai tu ma agaifanua sa talai o ia i Iutaia ma Aikupito ma sa faasatauroina i Aikupito pe sa fetogia foi i maa e Iutaia ona o le folafola atu e uiga ia Keriso.

Igoa

Simona

Isi Igoa

O le sa Kanana; Selote (o lo Selote)

Aiga

Masalo o Kalilaia

Isi Faamatalaga

Fai mai tu ma agaifanua masalo sa ia aoao atu le talalelei i Peretania ma Aikupito. Fai mai tu ma agaifanua sa faasatauroina o ia i Peresia.

Igoa

Iuta

Isi Igoa

Atalii o Iakopo; uso o Iakopo; Lepaio Tataio

Aiga

Masalo o Kalilaia

Isi Faamatalaga

Fai mai tu ma agaifanua sa talai o ia i Asuria ma Peresia, lea na faamaturoina ai.

Igoa

Iuta le Sekara

Isi Igoa

Sekara

Aiga

Kerioth [Keriota]

Isi Faamatalaga

Sa ia faalataina Iesu Keriso ona ia sisi ai lea o ia lava.

Mataio 10:9–10

O le a le uiga o le malaga e aunoa ma se fusi po o se taga?

o se tamai ato pa’u e i ai tupe siliva

O se fusi o se taga po o se ato sa faaaoga e ave ai tupe. O se taga o se ato femalagaai sa faaaoga e ave ai meaai ma isi sapalai. Na faatonuina e le Faaola ia Ana Aposetolo e aua le popole i ni meaai, lavalava, fale, po o isi manaoga faletino. Sa tatau ona latou faalagolago i le Alii ma le agaalofa o isi. Sa ogatusa lena ma le talimalo ma tu ma agafesootai o na ona po. Mulimuli ane, i le Luka 22:35–36, sa faaleaogaina ai e Iesu lenei poloaiga o le faalagolago i le talimalo o isi tagata. Atonu ua faia lenei mea ona e le o toe mamao ona avatu lea e Aposetolo le talalelei i malo o Nuuese, lea sa le tutusa a latou agaifanua o le talimalo. Atonu foi ona o le a feagai Aposetolo ma tetee mai le toatele o tagata a o latou o atu i le lalolagi.

Mataio 10:14

O le a le uiga o le “tūtū atu le eleele nai o outou vae”?

(Faatusatusa i le Mareko 6:11; Luka 9:5.)

I taimi faatusi paia, o le lulu ese o le pefu mai ou vae o se “taga malosi o le teenaina.” Sa faatonuina e Iesu Ana Aposetolo e “tūtū atu le eleele nai o [latou] vae” o se molimau e faasaga ia i latou o e sa lei mauaina le savali o le talalelei. E manino lava mai aoaoga a Iesu faapea o i latou o e teena Aposetolo ma la latou savali ua teena foi le tagata na auina atu i latou—o le Faaola. E na o le pau le tala o le Feagaiga Fou o loo ia i tatou e uiga i lenei faiga sa faatinoina na aofia ai Paulo ma Panapa ina ua uma ona faate’aina i laua mai Anetioka.

I la tatou tisipenisione, sa faamaonia ai e le Alii lenei faiga i ni nai taimi e pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Ina ua feagai ma le “teenaina matuia,” sa faataitaia e uluai faifeautalai lenei mea “o se faailoga sa latou molimau atu ai ma agai pea i luma.” Sa faaauau pea lea faiga i le amataga o le seneturi e luasefulu.

I tausaga talu ai nei, e lei saunoa faalauaitele mai ai le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua e uiga i lenei faiga. E le gata i lea, o le Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma le Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala i le Faasoaina Atu o le Talalelei a Iesu Keriso e le o ta’ua ai.

Mataio 10:16

O le a le uiga o le ia “atamamai e pei o gata, a ia fifilemu e pei o lupe”?

I tusiga faatusi paia, o gata (e vaai i ai i nisi taimi o le faa’ole’ole, faitogafiti, ma le faasese. Atonu e manatu ia i latou o ni “tagata popoto ” ona ua latou filemu ma matautia, pe ona o le ala latou te gaoioi ai.” Sa silasila le au tusitala faaletusi paia i lupe fifilemu ona o a latou “amioga filemu, ma le mama.” I lenei auala, o i latou o “faatusa o le upumoni, ta’umamaina, agaalofa, ma lē taufaafefe.”

I lo tatou tisipenisione, na fetalai atu ai le Faaola i Ona soo, “Ia outou atamamai e pei o gata, a ia aunoa ma le agasala.” O lenei fuaiupu ma le tala faatusi paia o loo ta’u mai ai e tatau i soo o le Faaola ona tuufaatasi le poto ma le taumamaina ma le mama a’ia’i. O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le tala faatusi paia o loo faapea mai, “O lenei, ia avea outou ma auauna, popoto ma ia fifilemu e pei o lupe.”

Mareko 5:1–20

O le a le talaaga o loo siomia ai agaga leaga o e sa ulu atu i se lafu puaa?

(Faatusatusa i le Mataio 8:28–34; Luka 8:26–39.)

O le lafu tele o puaa, po o puaa, sa i ai i le “isi itu o le sami,” lea atonu e faasino i le matafaga i sasae o le Sami o Kalilaia. O lenei eria sa nofoia e Nuuese, o e sa aia fasipuaa (e lei faia e Iutaia).

I tala a Mareko ma Luka, sa ta’ua ai e le agaga leaga o ia lava o Lekeono. I ona po o le Feagaiga Fou, o se lekeono o se vaega o fitafita Roma e 6,000 tamaloloa e auai. O le uiga o le igoa Lekeono o le tagata lea sa i ai le “toatele” o agaga leaga.

Mareko 5:22–23

O a tiutetauave o pule o le sunako?

I ona po o Iesu, o sunako sa pulefaamalumalu ai se aufono a toeaina i lalo o le taitaiga a se pule sili. O se pule o se alii failotu o le sa tofia e vaaia le fale ma vaavaaia sauniga tapuai.

Mareko 5:30

Na faapefea ona alu ese le “mana” mai le Faaola?

(Faatusatusa i le Luka 8:46.)

O le “mana” e faaliliuina mai le upu Eleni o le dynamai ma o lona uiga o le mana po o le malosi. I le tala lea, “Na fetalai Iesu ua ia iloa ‘ua alu ese atu lena mana mai ia te [ia]’’(Luka 8:46). Sa faamalamalama mai e Iosefa Samita e faapea ‘o le mama iinei e faasino i ai o le agaga o le ola’ ma o nisi taimi e faavaivaia ai i tatou pe a tuuina atu faamanuiaga [“History Draft (1 March–31 December 1843),” 5, josephsmithpapers.org; ua faaonaponei faailoga]. ” O nei saunoaga a Iesu ma Iosefa Samita o loo faaaoga ai se siitaga o le mana i auaunaga faapena.”

Mareko 5:38–40

O ai le au faanoanoa i le fale o Iairo?

O se agaifanua faa-Iutaia i taimi faatusi paia le faanoanoa ma le tagi leotele ina ua maliu se tasi. O aiga mauoa ma lauiloa e masani ona faafaigaluegaina tagata e aue faatasi ma i latou. I le fale o Iairo, sa peiseai o se vaega o tagata faanoanoa faapolofesa o e sa talie faatauemu ia Iesu. Sa ia fai atu ia i latou e o ese e faamautinoa ai le migao a o faia le faamalologa faavavega.

Luka 9:7–9

O ai Herota le Tupu?

O Herota le Tupu o Anetipa, le atalii o Herota le Sili. O le upu tetrarch o lona uiga o se pule i se vaega lona fa o le atunuu. O Herota sa avea ma pule i Kalilaia ma Perea. Sa ia faafalepuipuiina Ioane le Papatiso ona fasiotia ai lea o ia. Ina ua faalogo Herota ia Iesu, sa manatu o ia o Ia o Ioane ua “toetu mai le oti.” I le taimi o le faamasinoga o le Faaola, na auina atu ai e Pilato o Ia ia Herota, o le sa naunau e vaai ia Iesu o faia se vavega. Ina ua tu Iesu i luma o Herota e aunoa ma se upu, sa faia e fitafita le Faaola ma le inoino.

Luka 9:59–60

O le a le uiga o le fetalaiga a Iesu ina ua Ia fetalai, “I na tuu pea ia i e ua oti e tanu i o latou tagata oti”?

agavale: pusa maa, taumatau: tusitusia vane mo le tuugamau maa

Agavale: O se osuari—o se pusa maa e tuu faalelei i ai ponaivi o se tagata ua maliu. Taumatau: o se tulaga sa vaneina mai se tuugamau maa, lea e tuu ai se osuari mo se tanuga tumau.

O le faaaloalo mo matua o se tasi sa taua tele i le aganuu faa-Iutaia. O lenei mea na aofia ai le tiutetauave e tuuina atu se falelauasiga talafeagai pe a maliliu i latou. Ina ua uma ona saunia e tagata o le aiga se tino mo le tanuga ma tuu i totonu o se tuugamau, sa masani ona latou toe foi i se tausaga mulimuli ane e tuu ponaivi i totonu o se pusa maa e ta’ua o se osuari.

O le soo i lenei tala na faapea atu i le Faaola, “Tuu mai ia ia te au, se’i ou alu e muai tanu i lo’u tama.” O le tali a le Faaola e foliga mai e ta’u mai ai ua oo i le taimi e auauna atu ai le tagata i se misiona. O lenei tali e le faapea e sese le faavauvau ona o le maliu o se e pele pe avatu foi le faaaloalo e talafegai ai i se falelauasiga. Ae, o afioga a le Faaola ua faamanatu mai ai ia i tatou e faapea “o le faamaoni tatou te folafola atu i le faamoemoe o Keriso e tatau ona avea lea ma tuuto silisili o o tatou olaga.”

Luke 9:62

O le a le mea e sese i le tuu o o tatou “lima i le suotosina, ma tepa i tua”?

Sa faamalamalama mai e Peresitene Howard W. Hunter lenei tala faatatau e faapenei: “Ina ia eliina se ogaumu sa’o, e manaomia e le suotosina ona tepa taulai atu i se tulaga mautu i ona luma. O lena o le a tumau ai o ia i se ala tonu. Peitai, afai e toe tilotilo i tua e vaai pe o fea lea sa i ai o ia, ona faateleina lea o avanoa e sese ese ai. O taunuuga e fepiopioa’i ma le gatusa alavai. Matou te valaulia outou na o tagata fou o le ekalesia ina ia taulai atu la outou vaai ia outou sini fou ma aua lava nei toe tepa i tua i a outou faafitauli sa i ai, po o solitulafono sei vagana ai o se faamanatu o lo outou tuputupu ae ma lo outou taua ma o outou faamanuiaga mai le Atua. Afai e le taulai atu lo tatou malosi i o tatou tua ae o luma atu o i tatou—i le ola faavavau ma le olioli o le faaolataga—e mautinoa lava lo tatou ausiaina.”

Aoao Atili

O Aposetolo

Ua Faamalolo e Iesu le Fafine o i ai se Puna Toto

Mulimuli ia Iesu Keriso

Ua Faamaloloina e Iesu le Afafine o Iairo

Ala o faasalalauga

Vitio

Ua Valaauina e Iesu Aposetolo e Toasefululua e Talai ma Faamanuia Isi” (1:38)

1:39

Ua Faamalolo e Iesu se Fafine Faatuatua” (1:49)

1:49

Ua Faaola e Iesu le Afafine o Iairo” (3:30)

3:30

Ata

o se fafine o loo i ai se puna toto o loo nofo i luga o le palapala
o se fafine o loo i ai se puna toto ua aapa atu e pa’i atu i le tuupao o ofu o Iesu Keriso
Ua toe faaola mai e Iesu le afafine o Iairo
O Iesu Keriso o loo aoao atu Aposetolo e Toasefululua i luga o se laufanua papa i lalo ifo o se laau

O le Toasefululua Lenei ua Auina Atu e Iesu, saunia e Walter Rane

Ua faauuina e Iesu se Aposetolo a o vaavaai atu isi

O Keriso o loo Faauuina le Au Aposetolo e Toasefululuasaunia e Harry Anderson

Faamatalaga

  1. Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 9:21 (Gospel Library).

  2. Mareko 5:25, New International Version.

  3. See Levitiko 15:19–33.

  4. Mareko 5:26.

  5. Taiala i Tusitusiga Paia, “Aposetolo,” Gospel Library.

  6. O faamatalaga o i lenei siata e faavae i luga o Richard Neitzel Holzapfel ma isi, O Iesu Keriso ma le Lalolagi o le Feagaiga Fou (2006), 303 ma i tusiga e o faatasi ai i le Taiala i Tusitusiga Paia ma le Bible Dictionary.

  7. Tagai i le Mataio 4:18; Luka 5:10.

  8. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27: 12–13.

  9. Tagai i le Ioane 1:44..

  10. Tagai i le Mareko 1:21, 29.

  11. Tagai i le Mataio 4:18.

  12. Tagai i le Ioane 1:40–42.

  13. Tagai i le Ioane 1:44..

  14. Tagai i le Mataio 4:21Luka 5:10.

  15. Tagai i le Galuega 12:1–2.

  16. Tagai i le Ioane 1:44..

  17. Tagai i le Mataio 4:21Luka 5:10.

  18. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 7.

  19. Tagai i le Ioane 1:43–46.

  20. Mataio 9:9.

  21. Tagai i le Galuega 2:7.

  22. Tagai i le Galuega 2:7.

  23. Tagai i le Galuega 2:7.

  24. Tagai i le Galuega 2:7.

  25. Tagai i le Mataio 26:47–50; 27:3–5.

  26. Tagai Daniel Belnap, “‘The Lord God Which Gathereth the Outcasts’ (Isaia 56:3–8),” Religious Educator, vol. 19, no. 3 (2018), 117–20.

  27. Tagai i le Ioane 15:18–22.

  28. Harold W. Attridge and others, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books (2006), 1685, note for Matthew 10:14.

  29. Mareko 6:10–11; tagai i le Luka 9:4–5.

  30. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 99:4. O le upu Eleni ua faaliliuina o le “talia” i le Mataio 10:14 ma le “talia” i le Mataio 10:40 e mafai ona faasino i tiutetauave o talimalo e tausia a latou malo (tagai Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words [2023], 1062). O le le taliaina o Aposetolo e ono faasino i se musu e tuuina atu ia i latou le talimalo masani ma faalogo foi i la latou savali. Atonu e taua le manatua na aoao atu e Iesu ia Iakopo ma Ioane le onosai ma le taofiofia ina ua le talia o Ia e se nuu o Samaria (tagai i le Luka 9:51–56).

  31. Tagai i le Galuega 13:50–51.

  32. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:15; 60:15; 75:20; 84:92–93; 99:4.

  33. O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia, “Early Missionaries,” Gospel Library.

  34. Mo faataitaiga o le ala na auai ai uluai faifeautalai i lenei sauniga i le seneturi lona sefuluiva, tagai Belnap, “Those Who Receive You Not,” 231–34; James B. Allen ma isi, Men with a Mission, 1837–1841: The Quorum of the Twelve Apostles in the British Isles (1992), 111–12.

  35. Tagai i le Joseph Fielding McConkie, Gospel Symbolism (1985), 271.

  36. Earl D. Radmacher and others, eds., NKJV Study Bible, 3rd ed. (2018), 1505, note for Mataio 10:16.

  37. Dale Z. Kirby, “‘The Way of an Eagle’: Birds in the Scriptures,” Religious Educator, vol. 7, nu. 2 (2006), 98.

  38. Kirby, “The Way of an Eagle,” 98. Na saunoa le Perofeta o Iosefa Samita e faapea “o le lupe o se faatusa po o se faailoga o le upumoni ma le taumamaina” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia [2007], 81).

  39. Mataupu Faavae ma Feagaiga 111:11.

  40. Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 10:14; ua faaopoopo le faatusitusiga e faailoa ai le suia o le tesi.

  41. Mareko 5:1.

  42. Tagai i le Levitiko 11:1–8.

  43. Mareko 5:9; tagai foi Luka 8:30.

  44. Tagai Barker and others, NIV Study Bible, 1720, note for Mareko 5:22.

  45. Tagai Walter Bauer, A Greek-English Lexicon of the New Testament and Other Early Christian Literature, ed. Frederick William Danker, 3rd ed. (2000), 262. Tagai foi Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, 1068; Mareko 5:30, vaefaamatalaga a.

  46. Richard Neitzel Holzapfel, “One by One: The Fifth Gospel’s Model of Service,” i le Monte S. Nyman and Charles D. Tate Jr., eds., The Book of Mormon: 3 Nephi 9–30, This Is My Gospel (1993), 184.

  47. Tagai i le Ieremia 9:17–18; Amosa 5:16.

  48. Tagai i le Mareko 5:40

  49. D. Kelly Ogden and Andrew C. Skinner, Verse by Verse: The New Testament, vol. 1 (2006), 760–61.

  50. Tagai i le Mataio14:1–12; Mareko 6:14–29; Luka 9:9.

  51. Mareko 6:16.

  52. Tagai i le Luka 23:6–12.

  53. Tagai i le Holzapfel and others, Jesus Christ and the World of the New Testament, 78–79.

  54. Tagai i le Luka 9:59–60.

  55. Jeffrey R. Holland, “O Le Oa Silisili,” Liahona, Nov. 2021, 9.

  56. Howard W. Hunter, “Pe o Au o se Tagata o le Ekalesia o loo ‘Ola’?,” Liahona, Me1987, 17.