Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mataio 28; Mareko 16; Luka 24; Ioane 20–21


“Mataio 28; Mareko 16; Luka 24; Ioane 20–21,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Mataio 28; Mareko 16; Luka 24; Ioane 20–21

Na faaali atu le Alii toetu ia Maria le Makatala ma isi tamaitai, i soo e toalua o loo savavali atu i Emau, ma i Aposetolo. Sa faaali atu foi o Ia i Ona soo e toafitu i le matafaga o le Sami o Kalilaia, lea na Ia poloaiina ai Peteru e fafaga Ana mamoe. Sa muai ta’u atu e le Faaola le faamaturoina o Peteru ma le liuaina o Ioane le Soo Pele. Sa Ia poloaiina le Toasefululua e aoao atu ma papatiso i atunuu uma. Ona afio a’e ai lea o Ia i le lagi ma nofo ai i le itu taumatau o le Atua.

Punaoa

Talafaasolopito ma le Talaaga

Aoao Atili

Ala o Faasalalauga

Talafaasolopito ma le Talaaga

Mataio 28:1–10

O le a le matafaioi na faatino e tamaitai o ni molimau o le Toetu o le Faaola?

(Faatusatusa i le Mareko 16:1–14; Luka 24:1–12; Ioane 20:1–2, 11–18.)

Ina ua mae’a le Sapati, sa o atu se vaega o soo tamaitai i le tuugamau o le Faaola. Na faaali mai agelu ma ta’u atu ia i latou e le o i ai Iesu Keriso iina ae ua “toetu.” Sa alu atu Maria le Makatala ia Peteru ma Ioane ma fai atu ua leai se tino o le Faaola “ma ua matou lē iloa le mea ua latou tuu ai o ia.” Sa o atu Peteru ma Ioane i le tuugamau e vaai mo i laua lava. Ina ua o ese atu i la’ua, sa nofo na o Maria i le tuugamau ua gaogao. Ina ua mavae se talanoaga puupuu ma ni agelu se toalua, sa faaali atu le Keriso Toetu ia te ia. Na avea Maria ma uluai tagata na vaai ia te Ia. Ona faaali atu ai lea o le Faaola i isi tamaitai faamaoni. Ona latou molimau atu ai lea i Aposetolo sa latou vaai ia te Ia ma pa’i atu i Ona vae. I lalo o le tulafono a Iutaia, sa masani lava ona lē faatagaina fafine e avea o ni molimau. O le i ai o ni tamaitai se toatele i totonu o uluai molimau o le Toetu o le Faaola ua faaalia ai le faatāua ua tuuina e Iesu Keriso i tamaitai i totonu o Lona malo.

Mataio 28:1

Na faapefea ona faatosinaina e le Toetu o le Faaola le taimi na tausia ai le Sapati?

I taimi o le Feagaiga Tuai, sa tausia e tagata o le feagaiga le Sapati i le Aso Toonai. Na faia lenei mea ona sa malolo le Atua mai le galuega o le foafoaga i le aso fitu ma “faapaiaina ai.” E ui e le o talanoa mai le Feagaiga Tuai e uiga i le tausia o le Sapati a o lei oo i le taimi o Mose, “o le Sapati o se mataupu faavae e faavavau ma semanu e i ai mai ona po o Atamu.” Talu ai ona sa toetu Iesu Keriso i le aso muamua o le vaiaso, sa faapotopoto ai uluai Kerisiano i le Aso Sa e faamanatu Lona Toetu. Na oo ai ina lauiloa o le Aso o le Alii. Sa fevaevaeai nei uluai Kerisiano pe tatau ona tausia le Sapati i le Aso Toonai po o le Aso Sa. Ina ia iloa le eseesega o i latou mai le FaaIutaia, na oo ai ina fiafia Kerisiano i le Aso Sa.

Mataio 28:6

Aisea na faigata ai i soo ona talitonu ua toetu Iesu?

(Faatusatusa i le Mareko 16:11–14; Luka 24:1–11.)

Na aoao mai Peresitene James E. Faust: “Atonu e le tatau foi ona faitioina tele le Au Aposetolo i le le talitonu faapea, o Iesu lea sa faasatauroina, ma tanumia i le tuugamau, ua toe afio mai i le lalolagi o se tagata ua faamamaluina. I mea uma ua oo i tagata, e lei tupu mai lava se mea faapenei muamua. O lenei mea o se mea fou. O lenei mea e ese lava mai le mea lea na faatuina mai ai le afafine o Iairo (tagai Mareko 5:22, 24, 35–43, o le taulealea Naina (tagai Luka 7:11–15, po o Lasalo (tagai Ioane 11:1–44). Sa toe feoti uma i latou nei. Peitai o Iesu, na avea ma tagata ua toetu mai.”

Mataio 28:18

O le a se mea na oo i ai Iesu Keriso ina ua mavae Lona Toetu?

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson, “A o lei oo i lona faasatauroga, na fetalai mai [Iesu Keriso] e faapea, ‘o le aso lona tolu o le a faaatoatoaina ai A‘u’ [Luka 13:32, faaopoopo le faamamafa]. Mafaufau i lena mea! O le Alii e leai se agasala, leai se sese—ua uma ona atoatoa ona o o tatou tulaga faaletino—ua folafola mai lona lava tulaga o le atoatoa ae o le a i ai i le lumanai. O Lona atoatoaga e faavavau o le a mulimuli mai i lona toetu ma maua ai le ‘mana uma … i le lagi ma le lalolagi’ [Mataio 28:18; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:2–22].”

Mareko 16:9–20

Pe na tusia e Mareko fuaiupu mulimuli o lana evagelia?

O uluai tusitusiga e sili ona faatuatuaina o le Evagelia a Mareko e le o i ai le Mareko 16:9–20. O le sitaili o le gagana Eleni na faaaoga i nei fuaiupu e ese mai le isi vaega o Mareko. Ua ta’u mai ai atonu na tusia e se isi tagata ia fuaiupu. O lenei faaopoopoga atonu o se taumafaiga e faaogatusa le tala a Mareko ma isi evagelia e tolu. Po o a lava mafuaaga o le eseesega o le tusiga, ua taliaina e le Ekalesia le savali a le Mareko 16 o se tusi paia musuia.

Luka 24:36–42

Aisea na taua ai mo molimau ona pa’i atu i le Keriso Toetu?

I taimi o le Feagaiga Fou, “o le toatele lava o tagata na teena le manatu o se toetu faaletino ma le faavavau.” E oo lava i soo sili ona vavalalata o le Alii sa faigata ona malamalama i le uiga o le Toetu. Ina ia faamautuina le moni o Lona toetu faaletino, sa faatagaina ai e Iesu Keriso molimau e pa’i atu i Lona tino. Mai le Evagelia a Luka, ua tatou aoao ai na valaaulia e Iesu Ona soo e pa’i atu i Ona lima ma vae e fai ma faamaoniga o Lona toetu faaletino. Ina ua taumafa o Ia i o latou luma, sa latou taliaina atoatoa le moni o Lona Toetu. I le valu o aso talu ona mavae lenei mea na tupu, sa pa’i atu ai foi Toma i le tino o le Alii.

Ioane 20:17–18

Aisea na fetalai atu ai Iesu ia Maria le Makatala, “Aua e te pa’i mai ia te au”?

Ua ta’ua i le Tusi Paia a King James na ta’u atu e Iesu Keriso ia Maria le Makatala e aua le pa’i atu ia te Ia. O isi faaliliuga o le Tusi Paia, e aofia ai le Faaliliuga a Iosefa Samita, ua ta’u mai ai na ta’u atu e Iesu ia Maria e aua le taofia o Ia. O se faaliliuga e sili atu ona moni o le faa-Eleni o le, “Tuu le taofiao a’u.” O lea, atonu sa na ona faatonuina ai o ia e le Faaola e tuu o Ia e alu ina ia mafai ona Ia faaali atu o Ia lava i Lona Tama.

Ioane 20:22

Aisea na “mānava” ai Iesu i Ona soo?

I le gagana Eperu ma le Eleni, o le upu mo le “agaga” e tauaveina ai foi le uiga o le “mānava” po o le “matagi.” Na aoao mai Peresitene Harold B. Lee e faapea, o lenei mea na tupu atonu e faatatau i “le faamauga ma le poloaiga ia talia le Agaga Paia … e ala i le faaee o lima.” Na liligi ifo le Agaga Paia i luga o le au soo i le aso o le Penetekoso

Ioane 20:23

O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le mana o Aposetolo e faamagalo ai agasala?

E uiga i lenei fuaitau, na aoao mai ai Peresitene Lorenzo Snow, “O aposetolo ma fitugafulu na faauuina e Iesu Keriso e faatautaia sauniga o le Talalelei. … O le mea lea, ua fetalai atu ai Keriso i aposetolo, O soo se agasala lava tou te faamagaloina, o le a faamagaloina i latou; ma o soo se agasala tou te taofia, e taofia i latou [tagai Ioane 20:23]: o lona uiga, o tagata uma e o mai i le lotomaualalo, salamo ma le faamaoni i ana agasala, ma maua le papatisoga mai aposetolo, e tatau ona faamagaloina ana agasala e ala i le toto togiola o Iesu Keriso, ma e ala i le faaee o lima e tatau ona maua le Agaga Paia; ae o i latou o e mumusu e maua lenei faatulagaga o mea mai le au aposetolo, o le a tumau pea a latou agasala i o latou luga.” Na tuuina mai e le Faaola lenei mana i Ana Aposetolo i aso anamua ma aso nei.

Ioane 21:7

Pe na lē lavalavā Peteru a o ia fagota?

Ua ta’ua i nisi faaliliuga o le Tusi Paia e faapea, sa lē lavalavā Peteru a o fagota. O le faaupuga Eleni mo le “lē lavalavā” e lē faauigaina i taimi uma o le “telenoa” [tulou] ae e mafai ona faauigaina “e valavala se laei” po o le “e leai se ofu i tua.” Atonu sa fai e Peteru na o se ofu i totonu po o se ie i ona sulugtiti a o ia faia le galuega faigata o le fagota. Talu ai ona sa manatu tagata Iutaia o le faafeiloaia o se tasi o se “gaoioiga faalelotu,” atonu na ofuina e Peteru lona ofu pito i fafo e saunia ai e faafeiloai le Faaola.

Ioane 21:15–19

O le a le taua o valaaulia e tolu a le Faaola ia Peteru?

I le tolu tausaga a o lumanai lenei feiloaiga ma le Faaola, sa fagogota ai Peteru ma Aneterea i le Sami o Kalilaia. A o valaau atu ia i la’ua, sa fetalai atu Iesu, “Mulimuli mai ia te a’u.” Ia, ina ua mavae le maliu ma le Toetu o le Faaola, sa toe foi atu Peteru ma ni isi o Aposetolo i le sami lava lea e tasi e o e fagogota. Na toe afio mai foi Iesu iā i latou ma aai faatasi ma i latou. I le taimi o le taumafataga, na tuuina atu ai e Iesu ni valaaulia se tolu ia Peteru. I le tuuina o lenei aafiaga i ana lava upu, na faamalamalama mai ai e Peresitene Jeffrey R. Holland le faamoemoega o le valaaulia a le Faaola faapenei: “Peteru e, aisea ua e i ai iinei? Aisea ua tatou toe foi mai ai i lenei lava matafaga e tasi, i nei lava upega e tasi, ma toe faia foi lenei lava talanoaga e tasi? Pe le i manino ea i lena taimi ma pe lei manino ea foi i lenei taimi afai ou te manao i se i’a, e mafai lava ona ou maua se i’a? O le mea lea ou te manaomia Peteru, o ni soo—ma ou te manaomiaina e faavavau. Ou te manaomia se tagata e fafagaina a’u mamoe ma laveai a’u tamai mamoe. Ou te manaomia se tagata e tala’i atu la’u talalelei ma puipuia le faatuatua. Ou te manaomia se tagata e alofa ia te a’u, e moni, ma faamaoni lona alofa ia te a’u, ma e alofa i le mea ua poloaiina a’u e lo tatou Tama i le Lagi e fai. …’ O lea la Peteru, mo le taimi lona lua ma atonu o le taimi mulimuli, ou te fai atu ia te oe ia tuua nei mea uma ma ia e alu atu e aoao atu ma molimau atu, galue ma auauna atu ma le faamaoni seia oo i le aso o le a latou faia ai ia te oe le mea tonu sa latou faia ia te a’u.”

Ioane 21:18–19

O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le maliu o Peteru?

I lenei fuaitau, e foliga mai na ta’u atu iā Peteru e faapea, o le mulimuli atu iā Iesu o le a ia tuuina atu ai o ia lava i le faasatauroga mulimuli ane i lima o tagata Roma. O le uluai tu masani faa-Kerisiano e faapea na faasatauroina Peteru i le taimi o sauaga i le Ekalesia i le taimi o le pulega a Nero (atonu i le va o le 64 ma le 68 T.A.) E tusa ai ma le tu masani, na faasatauroina Peteru i le faau i lalo [lona ao].

Ioane 21:22–23

O le a le uiga o le tala a Iesu “afai ou te loto ina ia tumau pea o ia seia ou sau”?

Na ta’ua muamua e le Faaola e faapea, e i ai nisi o e o le a le tofo i le oti seia latou vaai atu ia te Ia ua toe afio mai. Ina ua uma ona valoia e Iesu le maliu o Peteru, sa fesili Peteru e uiga i le taunuuga o Ioane. Na foliga mai na faailoa mai e le Faaola o le a tumau pea Ioane seia oo i le Afio Mai Faalua. Ua aoao mai i faaaliga i ona po nei e faapea, e lei maliu le soo o Ioane ma o le a tumau pea seia toe foi mai Keriso.

Aoao Atili

O Le Toetu

  • D. Todd Christofferson, “O Le Toetu o Iesu Keriso,” Liahona, Me 2014, 111–14

  • Ina ia faitauina saunoaga faaopoopo a taitai o le Ekalesia e uiga i le Toetu, tagai i le autu “Toetū” i le aofaga o le Konafesi Aoao i le Gospel Library.

Auaunaga

Ala o faasalalauga

Vitio

Mauaina o le Faamoemoe e Ala i le Toetu o Keriso” (4:41)

4:42

Ua Toetu Iesu” (4:15)

4:1

Fafaga A’u Mamoe” (5:47)

5:47

Mo nisi vitio, tagai i le “Easter” i le Media Library.

Ata

o le Alii toetu ua faaali atu ia Maria le Makatala

O Le Toetu, saunia e Harry Anderson

o le Keriso toetu o loo tu i luma o le tuugamau ua gaogao

Ata na tusia e Dan Burr

O Keriso o loo fetalai atu i soo e toalua i le po

O Keriso i Emau, na saunia e Walter Rane

Ua i ai le aao o Keriso i luga o le tauau o Peteru a o Ia faatonuina Peteru e “fafaga a’u mamoe.”

Fafaga A’u Mamoe, saunia e Kamille Corry

O le Keriso toetu o loo poloaiina Ana Aposetolo e talai atu le talalelei i atunuu uma

O Lea, Ina O Atu Ia Outou, saunia e Harry Anderson

Faamatalaga

  1. O le vaega o tamaitai na aofia ai Maria le Makatala, Maria le tina o Iakopo, Salome, ma Ioana (tagai Mareko 16:1; Luka 24:10).

  2. Mataio 28:6.

  3. O Maria Le Makatala o se soo faamaoni o Iesu Keriso. I Evagelia faasinopi, o loo ta’ua muamua o ia i tala taitasi e uiga i tamaitai i le tuugamau (tagai Mataio 28:1; Mareko 16:1; Luka 24:10). I le Evagelia a Ioane, o le tala i mea na tutupu i le taeao o le Eseta e taulai atu ia Maria le Makatala.

  4. Ioane 20:2.

  5. Tagai i le Ioane 20:11–18. Na tusia e Elder D. Todd Christofferson, “O le a faaali mai Iesu lava Ia ia Maria ma talanoa atu ia te ia, o le uluai tagata faaletino lea na vaai i le Alii toetu” (“The Atonement and the Resurrection,” i le Religious Educator, vol. 7, nu. 1 [2006], 2).

  6. Tagai i le Mataio 28:9–10.

  7. “O le tulaga masani lava, sa le faatagaina tamaitai e avea ma molimau i lalo o le tulafono a Iutaia, o lona uiga ina ia mafai e soo, Peteru, ma Mareko ona talia le valaaulia e mulimuli ia Iesu, e manaomia ona latou le amanaiaina le tulaga faatonuina faaleaganuu o le le talitonuina o upu a fafine” (Julie M. Smith, “The Resurrection,” i le New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, faamatalaga. Lincoln H. Blumell [2019], 384).

  8. Kenese 2:2–3; tagai foi Esoto 20:8–11.

  9. Bible Dictionary, “Sapati.”

  10. Tagai Earl D. Radmacher and others, eds., NKJV Study Bible, 3rd ed. (2018), 1658, faamatalaga mo le Galuega 20:7; tagai foi Galuega 20:7.

  11. Tagai Jason R. Combs, “Sabbath and Sunday in Ancient Christianity: Second through Sixth Centuries,” i le Sacred Time: The Sabbath as a Perpetual Covenant, ed. Gaye Strathearn (2023), 123.

  12. Tagai Combs, “Sabbath and Sunday in Ancient Christianity,” 123–47.

  13. James E. Faust, “O Le Meaalofa Faalelagi o le Togiola,” Ensign, Nov. 1988, 13–14.

  14. Russell M. Nelson, “O loo Faatali le Faaatoatoaina,” Ensign, Nov. 1995, 87. Tagai foi i le 3 Nifae 12:48.

  15. Tagai Michael D. Coogan and others, eds., New Oxford Annotated Bible: New Revised Standard Version, 5th ed. (2018), 1465, faamatalaga mo le Mareko 16:9–20.

  16. Tagai Richard Neitzel Holzapfel and others, Jesus Christ and the World of the New Testament (2006), 103.

  17. “O le au Faresaio o se tuusaunoaga lea i lenei ituaiga o mafaufauga. … Sa latou talitonu i se toetu moni o se mataupu o le aoaoga faavae. … Ona o le lauiloa o lenei lotu, na amata ai ona talia e le toatele o tagata Iutaia le manatu o se toetu faaletino; ae peitai, e lei avea lava le talitonuga ma mea e lautele, ma sa faaauau pea ona teena e se vaega malosi” (Richard D. Draper, “He Has Risen: The Resurrection Narratives as a Witness of Corporeal Regeneration,” i le Sperry Symposium Classics: The New Testament, ed. Frank F. Judd Jr. ma Gaye Strathearn [2006], 192).

  18. Tagai Mataio 16:21–22; Mareko 9:30–32; Luka 18:31–34; tagai foi Richard D. Draper,“ He Has Risen: The Resurrection Narratives as a Witness of Corporeal Regeneration,” i le Sperry Symposium Classics: The New Testament, ed. Frank F. Judd Jr. ma Gaye Strathearn (2006), 194–96.

  19. Ua faailoa mai i lenei tala na faatumauina e Iesu Keriso manu’a i Ona lima, vae, ma le itu e faamaonia ai le moni o Lona Toetu moni, faaletino (tagai foi Mataio 28:9; Ioane 20:19–20, 24–28). Ua tatou aoao mai isi tusitusiga paia e faapea, e faatumauina e le Faaola nei manu’a e faamaonia ai o Ia o le Mesia moni lea na tusia e perofeta (tagai 3 Nifae 11:11–17; Sakaria 12:9–10; Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:51–52; tagai foi Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 258–59).

  20. Tagai i le Ioane 20:27.

  21. O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Ioane 20:17 e faitauina, “Aua e te tago mai ia te au” (i le Ioane 20:17, vaefaamatalagaa). Tagai foi i le Radmacher ma isi, NKJV Study Bible, 1613, faamatalaga mo le Ioane 20:17, lea o loo faaliliuina ai le upu o le “pipii.”

  22. Rick B. Jorgensen, “Aoaoina Atu o le Aoaoga Faavae o le Toetu Pe a Faasoa Atu le Talalelei,” i le Faamanatuina o le Eseta: O Le Konafesi o le Eseta a le BYU 2006, ed. Thomas A. Wayment and Keith J. Wilson (2006), 232.

  23. Tremper Longman III ma Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), entry 7307, page 1018 ma le entry 4151, itulau 1125.

  24. Harold B. Lee, i le Conference Report, Ape. 1955, 18. Na faamatala e Elder Bruce R. McConkie, “na ‘manava’ atu e Iesu i o latou luga,’ atonu o lona uiga sa ia tuu ona aao i o latou luga a o ia fetalai i le poloaiga: ‘Ia outou talia le Agaga Paia’” (Doctrinal New Testament Commentary [1965], 1:857).

  25. Tagai Galuega 2:1–13.

  26. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Lorenzo Snow (2012),54.

  27. Tagai Mataio 16:19; 18:18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:45–46.

  28. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, itulau 538.

  29. Harold W. Attridge ma isi, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books (2006), 1853, faamatalaga mo le Ioane 21:7.

  30. Kenneth L. Barker and others, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 1876, faamatalaga mo le Ioane 21:7.

  31. Mataio 4:18–20; tagai foi Mareko 1:16–20; Luka 5:2–11.

  32. O valaaulia e tolu a le Faaola e mafai ona vaaia o se si’uleo o faafiti e tolu a Peteru, na tuuina atu ai ia te ia ni avanoa se tolu e faamautu ai lona faatuatua. Tagai James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 693; tagai foi Jeffrey R. Holland, “O Le Poloaiga Sili Muamua,” Liahona, Nov. 2012, 84.)

  33. O le faa-Eleni o loo i lenei fuaitau e mafai ona maua ai se malamalamaaga faaopoopo. I fesili muamua e lua, o le alofa e faaliliuina mai le faaEleni agapaō. O se alofa faale-Atua lenei ma o nisi taimi e faaliliuina o le alofa mama (tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, entry 25, itulau 1037). I le fesili lona tolu, o le upu alofa ua faaliliuina mai le faaEleni phileo. O lona uiga o le faauoga po o le alofa faaleuso (tagai The Baker Expository Dictionary, itulau 1054). Ina ua ta’u atu ia Peteru e fafaga mamoe a le Alii, sa faaaoga le upu Eleni boskō . E faatatau lenei mea i le fafaga i se vaomu’a (tagai The Baker Expository Dictionary, entry 1006, itulau 1058). Ina ua ta’u atu ia Peteru e fafaga tamai mamoe a le Alii, sa faaaoga le faaEleni poimaino , o lona uiga e tausia po o le leoleo mamoe (The Baker Expository Dictionary, 1128). “E ala i le fai atu faatolu o le fesili i ni auala se tolu na fesili atu ai le Faaola ia [Peteru] pe i ai sona alofa mama ma le alofa faaleuso mo ia, ma i ana poloaiga mulimuli ane na aoao ai e le Faaola ia Peteru e le gata ina tatau ona ia tausia ae ia leoleoina foi le autalavou ma le au matutua o lana lafu” (Terry B. Ball, “‘O Ai Tou Te Fai Mai ai O A’u?’: O Le Molimau a Peteru ia Keriso,” i le The Ministry of Peter, the Chief Apostle, ed. Frank F. Judd Jr. ma isi (2014), 25, vaefaamatalaga 17).

  34. Jeffrey R. Holland, “O Le Poloaiga Muamua ma le Sili,” Liahona, Nov. 2012, 84.

  35. Tagai James E. Talmage, Jesus the Christ [1916], 219; tagai foi Barker and others, NIV Study Bible, 1876, faamatalaga mo le Ioane 21:18, Ioane 21:19.

  36. Tagai i le Mataio 16:28.

  37. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga7:1–8.