Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mataio 14; Mareko 6; Ioane 5--6


“Mataio 14; Mareko 6; Ioane 5–6,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Mataio 14; Mareko 6; Ioane 5–6

Na faamalolo e Iesu se Tagata i le taelega o Petesa. Sa Ia aoao atu e uiga i Lana sootaga i le Tama. Ina ua faalogo Iesu e uiga i le vavaeeseina o le ulu o Ioane le Papatiso, sa alu o Ia ina ia tuuatoatasi. Sa maua o Ia e se motu o tagata toatele, ma sa Ia faamaloloina o latou tagata mama‘i. Na Ia fafagaina faavavega le silia ma le lima afe o tagata i areto e lima ma iʻa e lua. Ua aoao atu Iesu e faapea o Ia o le Areto o le Ola. O nisi o Ona soo na teena Ana aoaoga ma sa savavali ese. Sa savali le Faaola i luga o le Sami o Kalilaia ma valaaulia ia Peteru e sau ia te Ia.

Punaoa

Talafaasolopito ma le Talaaga

Mataio 14:1–5

Aisea na faafalepuipuiina ai Ioane le Papatiso e Herota?

(Faatusatusa i le Mareko 6:14–20.)

A o asiasi atu i Roma, sa amata ona faatosina atu Herota Anetipa ia Herotia, le toalua o lona uso-fai o Filipo. Sa fautuaina e Herota ia Herotia ia tuua Filipo. Ona tatala lea e Herota lana faaipoipoga ma lona toalua ina ia faaipoipo ia Herotia. Peitai, o le faaipoipoga a Herota i le ava a lona uso o se solia lea o le tulafono a Mose. Ina ua ta‘usalaina e Ioane le Papatiso le faaipoipoga e le tusa ai ma le tulafono, sa tuuina o ia e Herota i le falepuipui.

Sa manao Herota ia fasiotia Ioane, ae sa fefe o ia e fai aua sa iloa e tagata o Ioane o se perofeta. Ua faaopoopo mai le Faaliliuga a Iosefa Samita e faapea na iloa e Herota o Ioane “o se tagata paia ma o se tagata e mata’u i le Atua ma sa matauina e tapuai atu ia te ia.”

Mataio 14:15–21

E toafia tagata na fafagaina faavavega e Iesu?

(Faatusatusa i le Mareko 6:34–44.)

O le tusiga faa-Eleni o le Mareko 6:44 ua faamanino mai ai le fasifuaitau o le “lima afe o tagata” o lona uiga e lima afe alii. O le Mataio 14:21ua faamatala mai ai ina ia le sese e ala i le faaopoopoina o le faamatalaga “e ese mai fafine ma tamaiti.”

Mataio 14:25

O le a le leoleoga e fa?

(Faatusatusa i le Mareko 6:48.)

Sa vaevaeina e Roma ia itula o le po i ni uati se fa, e tai o faatasi ma le mea lenei:

  • leoleoga muamua: 6:00–9:00 i le afiafi

  • leoleoga lona lua: 9:00 i le afiafi.–12:00 vaeluapo

  • leoleoga lona tolu: 12:00 vaeluapo–3:00 i le taeao.

  • leoleoga lona fa: 3:00–6:00 i le taeao

Ina ua sau le Faaola i le au soo i le leoleoga lona fa, sa alu lena po atoa o latou alo agai atu i le savili.

Mareko 6:1–6

Aisea na teena ai Iesu i Nasareta?

Tagai i le “Luka 4:22–30. Aisea na teena ai Iesu i Nasareta?

Mareko 6:5, 13; 7:32

O le a le taua o le faaee atu o lima ma le faauuina i le suauu?

O le Evagelia a Mareko o loo i ai mau e sili atu nai lo isi Evagelia ia Iesu ma Ana Aposetolo o loo faamaloloina tagata e ala i le faaee atu o lima. O Mareko ua na o le pau lea o le Evagelia o loo ta‘ua ai faapea na faauuina e Aposetolo a le Faaola e mama‘i i le suauu.

Na a’oa’o mai Peresitene Dallin H. Oaks: “O loo tele ina ta’ua i le Feagaiga Tuai le faauuga i le suauu o se vaega o se faamanuiaga e tuuina atu e le pule o le perisitua. O faauuga ua folafola mai e mo le faapaiaga ma atonu e mafai foi ona tagai i ai o se faailoga o faamanuiaga o le a liligi mai i le lagi, o se taunuuga o lenei galuega paia.

“O le Feagaiga Fou tatou te faitau ai ‘e toatele foi o e mamai ua faauuina e Aposetolo a Iesu i le suauu ma faamaloloina’ (Mareko 6:13). O loo aoao mai i le tusi o Iakopo le matafaioi o le faauuga e faatatau i isi elemene i se faamanuiaga mo le faamalologa e ala i le pule o le perisitua:

“Ua ma’i ea so outou? Ina aami atu ia i toeaina o le ekalesia, ia latou tatalo mo ia, pe a uma ona faauu ia te ia i le suauu i le suafa o le Alii.”

“‘O le tatalo foi e faia i le faatuatua e faaolaina ai le ma‘i, e faatuina foi o ia e le Alii‘ (Iakopo 5:14–15

“” A faauuina e toeaina se tagata ma’i ma faamauina le faauuga, latou te tatalaina pupuni o le lagi mo le Alii e liligi mai ai faamanuiaga ua Ia finagalo ai mo le tagata puapuagatia.”

Mareko 6:7–12

O ai na valaauina e Iesu Keriso e avea ma Ana Aposetolo?

Tagai i le “Mataio 10:1–5. O ai na valaauina e Iesu Keriso e avea ma Ana Aposetolo?

Mareko 6:11

O le a le uiga o le “tutu atu ai le eleele nai o outou vae”?

Tagai i le Mataio 10:14. O le a le uiga o le “tutu atu ai le eleele nai o outou vae”?

Mareko 6:13

O le a le mea ua faatusa i ai le suauu?

I aso anamua, sa susunuina le suauu olive i lamepa mo le malamalama. Sa faaaoga foi mo le tofo ma le kukaina o meaai; faia o fasimoli, faamanogi, ma mea manogi; ma o se u‘u mo manu‘a. Sa faaaoga e Isaraelu anamua le suauu olive e faamanuia ai e mama‘i ma faauu ai tupu ma faitaulaga. O le faauuina i le suauu sa vaaia o se faatusa o le mama a‘ia‘i, paia, ma le saoloto mai le agasala. Mo se faataitaiga, sa sasaa atu e Mose le suauu i luga o le ulu o Arona e faauu ai o ia o se ositaulaga ma faapaiaina o ia.

O le suauu olive, lea e maua mai olive ua faamalūina, e mafai foi ona vaai i ai o se faatusa o le toto togiola o Iesu Keriso. Na ta’ua e Peresitene Russell M. Nelson: “I le faatoaga o loo tauaveina le igoa Eperu o Ketesemane—o lona uiga ‘o le mea e tatau ai le suauu‘—e sasa ai ma tatau ia olive ia maua ai le suauu ma meaai. O iina i Ketesemane, sa ‘mafatia ai le [Alii] i tiga o tagata uma ina ia … mafai ona salamo tagata uma ma o mai ia te ia’ [MF&F 18:11]. Na Ia tauaveina ai e Ia lava le mamafa o agasala a tagata uma, ma tauaveina lana avega tele lea na afua ai ona tafe mai le toto i Ona pu afu uma”

Ioane 5:2–9

O le a le tu masani e uiga i le taelega o Petesa?

o le taelega o Petesa

Sa malaga atu Iesu i Ierusalema e tausi se tausamiga faa-Iutaia, atonu o le Paseka. Ao i ai i le aai, sa maliu atu o Ia i le vaitaele e lata ane i le malumalu. E tusa ai ma tu ma aga masani, o nisi taimi e sau ai i lalo se agelu ma gaepu le vai. Sa talitonu tagata afai e minoi pe pupuna le vai, o le tagata muamua e ulu atu i le vaitaele o le a faamaloloina faavavega. Atonu o se puna i le pito i lalo o le vai na mafua ai ona pupuna le vai mai lea taimi i lea taimi.

Sa valaaulia e le Faaola le tagata ma‘i e faalagolago ia te Ia nai lo uputuu sese. E ala i le alofa tunoa o Iesu Keriso, na maua ai e le tagata le alofa mutimutivale ma le faamalologa. E fetaui lelei aua o Petesa o lona uiga o le “fale o le alofa mutimutivale” po o le “fale o le alofa tunoa.”

Ioane 6

O a ni mea e tutusa ai Iesu Keriso ma Mose?

Ina ua asiasi atu le Faaola i tagata sa Nifaē, sa Ia ta‘u atu ia i latou o Ia o le perofeta e pei o Mose o loo faasino i ai i tusitusiga paia. O mea taua e tutusa ai le Faaola ma Mose o loo maua i Evagelia uma. O le tele o mea e tutusa ai e mafai ona maua i le Ioane 6. O mea na tutupu o loo tusia i lenei mataupu na tutupu i le taimi o le Paseka, o se mea na tupu na fesootai malosi lava ma Mose ma le Esoto. O loo lisi atu i lalo ni nai mea e tutusa ai:

  • Sa fafagaina faavavega e Iesu se motu tele o tagata i potoi areto e lima ma i‘a e lua. E ala mai ia Mose, na fafagaina faavavega ai e le Alii le nuu i le manai mai le lagi.

  • Sa tuua e Iesu le motu o tagata ma savali faavavega i lena po e sopoia le Sami o Kalilaia i Ona soo. O le fanauga a Isaraelu, na taitaia e Mose, na sopoia faavavega le Sami Ulaula i le po.

  • Sa tautino atu e Iesu o Ia lava o le areto ua alu ifo mai le lagi, o le isi mea e tutusa ai ma le manai na saunia mai le lagi mo Mose ma tagata.

Ioane 6:15

Aisea na mananao ai tagata ia Iesu e avea ma o latou tupu?

Ina ua mavae le fafagaina o le lima afe, sa peiseai ua i ai le Faaola i le faatumutumuga o lona lauiloa i tagata lautele. Sa tusia e le Aposetolo o Ioane e faapea, sa saili nisi e “pueina o ia, ina ia latou faia o ia ma tupu” O le a le mea na maualuga ai le vaai a tagata ia te Ia? Sa fafagaina faavavega e le Atua Isaraelu anamua i le manai mai le lagi a o i ai i le vao. Sa talitonu Iutaia i ona po o Iesu o le a toe faia e le Mesia o le a afio mai le vavega ma fafaga i latou i le areto mai le lagi.

Ioane 6:32–35, 48–51

O le a le taua faafaatusa o le areto?

O le areto o le meaai faavae lea na aai ai tagata o Isaraelu i aso taitasi e tausi ai le ola. E ala i le tautino atu o Ia lava “o le areto o le ola,” sa faaaoga ai e Iesu lenei faatusa e aoao atu ai o Ia o la tatou meaai faaleagaga taua ma na o le pau lea o le puna o le ola e faavavau.

Atonu e taua le fafagaina e Iesu o le lima afe ma tuuina atu le lauga o le Areto o le Ola a o sauniuni tagata Iutaia mo le Paseka. I le taimi o lenei faamanatuga, sa aai ai Iutaia i areto e le faafefeteina e manatua ai le laveaiga o Isaraelu mai Aikupito ma le manai na saunia e le Atua mo i latou i le vao. Ina ua faasino atu e le motu o tagata na aoaoina e Iesu le manai sa saunia mo Isaraelu i ona po o Mose, sa faamanatu atu e le Faaola ia te i latou o le Atua lava lea e tasi na aumaia lena “areto mai le lagi” lea foi ua ofoina mai ia te i latou Lona Alo, le “areto moni mai le lagi”

Ioane 6:51–58

O le a le uiga o le ’ai i le tino ma inu i le toto o le Faaola?

Sa taulagaina e le Faaola Lona tino ma le toto e togiola ai a tatou agasala ma faato’ilalo ai i le oti. O le ‘ai i Lona tino ma inu i Lona toto e mafai ona faatusa i le mauaina o faamanuiaga o Lana Togiola. E mafai foi ona faailoa mai ai le manaomia ona teuloto Ana aoaoga ma uiga auaumama. Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson o le ‘ai i Lona tino ma inu i Lona toto o se auala lea e faailoa atu ai “le atoatoa e tatau ona tatou aumaia ai le Faaola i o tatou olaga.” O upu a le Faaola sa fuafaamalumalu mai ai foi le sauniga o le faamanatuga lea sa Ia faatuina i le taimi o le Tausamaaga Mulimuli.

Aoao Atili

O Iesu o loo Faamalolo i le Taelega o Petesa

O loo Savali Iesu i Luga o le Vai

  • Alvin F. Meredith III, “Vaai i Luma Atu,” Liahona, Nov. 2021, 114–16

O Iesu o le Areto o le Ola

Ala o faasalalauga

Vitio

Ua Faamalolo e Iesu se Tagata Pipili i le Sapati” (2:24)

2:24

O le Fafagaina o le 5,000” (2:53)

2:53

Se a le Mea ua e Masalosalo Vale Ai?” (2:10)

2:11

O A’u o le Areto o le Ola” (6:52)

6:52

Mea e Ai e Tatau ma le Aso: Suiga” (3:00)

2:48

Ata

Ua fafaga e Iesu le toa lima afe
O Iesu Keriso o loo savali i luga o le vai ma aapa atu e laveai Peteru

Wherefore Didst Thou Doubt? [Se a le mea ua e Masalosalo Vale Ai?, saunia e Robert T. Barrett

O loo faamalolo e Iesu Keriso se alii

Learn about Jesus [Aoao e Uiga ia Iesu, saunia e Dan Burr

Faamatalaga

  1. Tagai Flavius Josephus, Antiquities of the Jews, trans. William Whiston (1875), 18.5.1.

  2. Tagai Levitiko 18:16; 20:21; tagai foi Josephus, Antiquities of the Jews, 18.5.4.

  3. Tagai i le Mataio14:3–4; Mareko 6:17–18.

  4. Tagai i le Mataio 14:5.

  5. Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 6:21 (i le Mareko 6:20, vaefaamatalagae); o faatusitusiga na faailoa mai ai le suia o tesi.

  6. Tremper Longman III ma Mark L. Strauss, eds., The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), “Man, adult, male, husband”

  7. Tagai Mareko 1:41; 5:23; 6:5; 7:32; 8:23–25; 10:16; 16:18.

  8. Tagai i le Mareko 6:13.

  9. Dallin H. Oaks, “Faamaloloina o e Mama’i,” Liahona, Me 2010, 48.

  10. See Terry B. Ball, “Plants in the New Testament,” in New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 629–30.

  11. Tagai i le Levitiko 8:12.

  12. Russell M. Nelson, “The Atonement,” Ensign, Nov. 1996, 35.

  13. Tagai i le Kenneth L. Barker and others, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 1837, note for John 5:1.

  14. Tagai i le Ioane 5:4.

  15. Tagai Blair G. Van Dyke, “Miracles of Jesus in the Gospel of John,” Religious Educator, vol. 9, no. 3 (2008), 19.

  16. Bible Dictionary, “Bethesda.”

  17. Tagai i le 3 Nifae 20:23; tagai foi Teuteronome 18:15, 18–19.

  18. Tagai i le Ioane 6:4; Esoto 12.

  19. Tagai i le Ioane 6:5--14.

  20. Tagai i le Esoto 16:3–4; Ioane 6:31.

  21. Tagai i le Ioane 6:15–21.

  22. Tagai i le Esoto 14:21.

  23. Tagai i le Ioane 6:30–38; tagai foi i le Ioane 6:22–65.

  24. Ioane 6:15.

  25. Tagai i le Esoto 16:11–15.

  26. Tagai i le Mataio 6:11.

  27. Tagai i le Ioane 6:35, 48.

  28. Tagai i le Esoto 12:15; Teuteronome 16:1–8.

  29. Ioane 6:32.

  30. D.Todd Christofferson, “O Le Areto Ola Na Alu Ifo Mai le Lagi,” Liahona, Nov. 2017, 36–39.

  31. Tagai i le Mataio 26:26–28.