“1 ma le 2 Peteru,” Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou (2024)
Fesoasoaniga mo Mau
1 ma le 2 Peteru
O le Aposetolo o Peteru o le molimau iloga o Iesu Keriso i le Ekalesia Kerisiano anamua. Na tusia ana tusi e lua i tagata liliu mai i se taimi o le sauaga ma le liliuese tele. Sa ia folafola atu i nei Au Paia afai latou te onosaia lelei sauaga, o le a latou maua le faaolataga ma le mamalu e faavavau. Sa faamanatu atu e Peteru i nei Au Paia o i latou o se “tupulaga ua filifilia, o tupu ma ositaulaga, o le nuu paia, ma le nuu ua faatauina mai.” Sa tatau ona paia i latou e pei lava ona paia Iesu Keriso. Na tusia e Peteru e uiga i le galuega a Iesu Keriso i le lalolagi o agaga ina ua mavae Lona Faasatauroga. Sa ia uunaia le Au Paia e atiina ae uiga faaKeriso ma avea ai ma tagata e mauaina le natura paia. Sa ia lapataia foi i latou i perofeta pepelo ma a’oa’o pepelo.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
O ai na tusi i ai ia tusi a Peteru ma pe aisea foi?
O Peteru o le Aposetolo sili lea na tuuina atu i ai e Iesu Keriso ki o le perisitua. Sa umia e Peteru se tofiga e talitutusa ma le Tulaga o le Peresitene o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.
Na tusia e Peteru lana uluai tusi i Papelonia, lea atonu o se faasinomaga faafaatusa lea i Roma. Sa ia tuuina atu lana tusi muamua i tagata o le Ekalesia “ua faataapeapeina i Pono, Kalatia, Kapatokia, Asia, ma Pitunia”—o itumalo e lima o Roma o loo i ai i Take i ona po nei. Na tusi atu Peteru e faamalosi ma faamalosiau atu i le Au Paia i le “tofotofo foi o lo [latou] faatuatua” ma ia saunia i latou mo se “tofotofoga pei o le afi.”
O le fautuaga a Peteru sa matuai fetaui tonu lava aua sa oo atu tagata o le Ekalesia i se vaitau o le faateteleina o sauaga. I le 64 T.A., na faatama’ia ai e se afi le tele o Roma. “E toatele tagata Roma i ona po nei sa talitonu o le Emeperoa o Nero na faatupuina ma le faamoemoe le afi e faafaigofie ai se tasi o ana galuega faatino o le fausiaina o fale. Ina ia mafai ona tata’iese manatu le lelei o tagata mai ia te ia, sa tuuaia ai e Nero ma mulimuli ane sauaina ma le mataga tagata Kerisiano o le aai, ma tuuaia faalauaitele i latou mo le faatinoga o le faafanoga.” E masani lava ona talitonu na maliu faamaturo Peteru i lenei vaitaimi o sauāga. E foliga mai na ia tusia lana tusi lona lua a o latalata ina maliu o ia.
O le autu taatele i le 2 Peteru o le taua o le mauaina o le malamalama ia Iesu Keriso. Na folafola atu e Peteru i ana tagata faitau afai latou te sailia uiga faaleatua ma atiina ae se natura paia, o le a “faamauina [lo latou] valaauina ma [lo latou] filifilia.” Na faatusatusa e Peteru le malamalama moni e uiga ia Iesu Keriso ma a’oa’oga sesē ma tala o le vavau na faia e tagata liliuese.
1 Peteru 1:17–19
O le a le mea na aoao mai e Peteru e uiga i le matafaioi a Iesu Keriso i le togiolaina o i tatou?
O le upu togiola o lona uiga “o le laveai, faatau, po o le togiola, e pei o le faasaolotoina o se tagata mai le pologa e ala i se totogi.” O loo tatou manaomia uma lava le togiolaina mai le oti faaletino ma le faaleagaga. Na aoao mai Peteru o lo tatou togiolaina faaleagaga sa le totogiina i le ario po o le auro ae “i le toto taua o Keriso.”
Mo nisi faamatalaga e faatatau i le uiga o le togiola, tagai i le “Roma 3:24. O le a le togiolaina?”
1 Peteru 1:20
O le a le uiga e faapea o le Faaola “na silafia lava e ia anamua a o lei faavaeina le lalolagi”?
Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “A o lei faavaeina le lalolagi, sa saunia le fuafuaga o le faaolataga. Sa aofia ai le avanoa matagofie o se tofi paia i le malo o le Atua.
“Sa totonugalemu i lena fuafuaga le Togiola a Iesu Keriso. I fonotaga i le muai olaga, sa muai faauuina ai o Ia e Lona Tama e togiolaina a tatou agasala ma motusi ai noataga o le oti faaletino ma le faaleagaga. Na tautino mai e Iesu: ‘O … a’u o le na saunia mai le faavaega o le lalolagi e togiola lo’u nuu. … O a’u e maua ai e tagata uma le ola, ma e faavavau, ia i latou lava o e talitonu i lo’u igoa’ [Eteru 3:14].”
1 Peteru 1:23–25
Aiseā na faatusa ai e Peteru tagata i le mutia?
O le fuaitau “o tagata uma lava e tusa ia ma le mutia” e sau mai le Isaia 40:6–8, lea e faatusatusa ai le vaivai o tagata i fuga o laau e mamae i le matagi. E le pei o le mutia ua mamae, o le afioga a le Alii e “tumau lea e faavavau”; ua aumaia ai le ola ma le malosi i tagata uma o e e taliaina ma ua toe fanauina.
1 Peteru 2:4–8
O le a le uiga o se maa ola, maa tulimanu aupitoaluga, ma se maa tautevateva?
Na aoao mai Peteru o le Toetu o Iesu Keriso e maua ai se “faamoemoe ola” i e talitonu. E tatau i le Au Paia ona taumafai ia “paia i [a outou] amio uma.” O lenei faamoemoe ma le paia, na aoao mai ai Peteru, ua mafai ona maua e ala i le Togiola a Iesu Keriso. I le faatumulia ai i le faamoemoe ma le paia ia Keriso, ua pei ai Kerisiano o maa ola ua faaopoopoina i “se fale faaleagaga.”
Na ta’ua foi e Peteru ia Keriso o le maa tulimanu aupitoaluga, ma faamamafa atu o le fale faaleagaga ua fausia i luga o Iesu Keriso toetu. I le eseesega ai mai le matafaioi a Keriso o le maa tulimanu aupitoaluga, sa ta’ua foi e Peteru Iesu Keriso o se “maa e tausuai ai, ma papa e tautevateva ai.” I se isi faaupuga, o le a avea le Faaola ma papupuni i le ala o i latou o e le usiusitai.
1 Peteru 2:9–10
O le a le uiga o le avea ma se “tupulaga filifilia” ma “se nuu na faatauina mai”?
Na aoao mai Peteru e faapea, ina ua osia e tagata liliu mai feagaiga ma le Atua, sa avea i latou ma se “tupulaga ua filifilia outou, o tupu ma ositaulaga, o le nuu paia, ma le nuu na faatauina mai.” Na faauigaina e Elder Bruce R. McConkie se tupulaga filifilia o le aiga o Isaraelu, o anamua ma aso nei. E aofia ai “tagata faamaoni o le Ekalesia o e ua tauaveina i o latou luga le suafa o Keriso ma vaetamaina i lona aiga.”
E faatatau i le fuaitau “nuu na faatauina mai,” na aoao mai ai Peresitene Russell M. Nelson: “I le Feagaiga Tuai, o le upu Eperu lea e faaliliuina mai ai le faatauina mai o le segullah, o lona uiga o le ‘meatotino taua,’ po o le ‘oloa.’ I le Feagaiga Fou, o le upu Eleni lea e faaliliu mai ai le faatauina mai o le peripoiesis, o lona uiga ’o se mea ua umia,’ po o le ’mauaina.’
“O lea, ua tatou vaai i le upu o tusitusiga paia faatauina mai ua ta’u mai ai ni ’oloa taua,’ ’faia’ po o le ’filifilia e le Atua.’ Mo i tatou ina ia ta’ua e auauna a le Alii o lona nuu na faatauina mai o se faaeaea lea i se faatulagaga pito sili ona maualuga.”
Na ta’ua e se tasi tagata atamai le upu Eperu segullah: “O le vaai atu i le pogai o upu Eperu, e fesoasoani iā i tatou e ausia ai le uiga moni o mea o loo fetalai mai ai le Atua i Ona tagata o le feagaiga. O se oa faapitoa ia te Ia aua e ese mai isi Ana oa uma. … O tagata o le feagaiga o se oa faapitoa lea i le Atua aua e le pei i latou o isi tagata uma; o le mea moni, e sili atu ona latou faapei o Ia. E taua tele lenei manatu faavae ma ua ta’u soo atu ai e le Atua ia Isaraelu e tatau ona paia i latou.”
1 Peteru 2:25
E faapefea ona avea Iesu Keriso “o Le na te leoleoina ma tausia [o tatou] agaga”?
O le upu tausia o loo faaaogaina i le King James Version o le Tusi Paia e sau mai se upu Eleni o lona uiga foi o le “ovasia” po o le “leoleo.” I le taimi o Lana galuega i le tino, na folafola mai ai e le Faaola, “O a’u le leoleo mamoe lelei; e tuu atu e le leoleo mamoe lelei o lona ola e sui a’i mamoe.” I le avea ai ma Leoleo Mamoe Lelei ma Ovasia o o tatou agaga, o Iesu Keriso o le a “sailia foi le ua se, ou te aumaia le ua tulia, ou te fusia le ua gau, ou te faamalosia le ua vaivai.”
1 Peteru 3:1–7
Aisea na fautuaina ai e Peteru avā ia “usiusitai” i a latou tane?
Sa uunaia e Peteru ia avā Kerisiano ina ia “usiusitai” i a latou tane lē talitonu o e “le faalogo i le upu.” Sa ia faamalamalama mai o amioga amiotonu a avā e mafai ona avea ma se faataitaiga i a latou tane o le talitonu ia Iesu Keriso. O upu usitai ma le gauai atu e masani ona faaaoga i tusitusiga paia o lona uiga o le le manatu faapito, lotomaualalo, ma le alofa i totonu o sootaga. I le tulaga o le faaipoipoga, e tatau i tane ma avā ona lotomaualalo, gauai, ma le le manatu faapito i a latou fegalegaleaiga ma le tasi ma le isi.
Na faasoa mai e Elder Ulisses Soares se fautuaga taua e uiga i le sootaga i le va o tane ma avā i o tatou aso: “O taitoalua … aua nei faatulagaina i latou lava o se peresitene po o se sui peresitene o o latou aiga. E leai se tulaga maualuga pe faatauvaa i le sootaga faalefaaipoipoga, ma e leai foi se savali i luma po o tua o le isi. La te savavali faatasi, o ni fanau e tutusa, ma paia a le Atua. E tasi i laua i mafaufauga, naunauga, ma le faamoemoe faatasi ma lo tatou Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, e taitai ma taialaina faatasi ai le iunite faaleaiga.”
Mo nisi faamatalaga i lenei autu, tagai i le “Efeso 5:21–33. O le a le savali a Paulo e uiga i le gauai atu i le faaipoipoga?”
1 Peteru 3:15
Aisea e taua ai le saunia e tuuina atu se tali i soo se tasi e fesili mai pe aisea ua tatou faamoemoe ai ia Iesu Keriso?
I lenei fuaiupu, o le upu tali atu ua faaliliuina mai le upu Eleni apologia, lea e mafai foi ona faaliliuina o le “puipuiga.” O le upu Eleni o le faapogai o le puipuiga talafeagai, o se faaupuga e faaaoga e faamatala ai se puipuiga o talitonuga faalelotu. Na aoao mai Elder Neal A. Maxwell e faapea, ua i ai i le Au Paia se tiutetauave e puipuia le upumoni:
“O fautuaga manino e matuai manaomia lava i le taimi nei e tali atu ai i nisi o felafolafoaiga sese faalelalolagi ua tatou vaai ma faalogo i ai i le lalolagi. …
“Na lapatai mai Austin Farrer, ’E ui e le fatuina i felafolafoaiga ni talitonuga maumaututu, ae o le le lava e faataumaoia ai le talitonuga. O le mea e foliga mai ua faamaonia atonu e le taliaina; ae o le mea e leai se tasi na te faaalia le tomai e puipuia ai, e vave lava ona lafoai.’”
Na faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson: “Ia mafanafana ma olioli lau tali. Ma ia talafeagai lelei lau tali ma lena tagata. Manatua, o ia foi o se atalii/afafine o le Atua, o lena lava Atua e finagalo ia agavaa lena tagata mo le ola faavavau ma ia toe foi atu ia te Ia i se aso. Atonu o oe le tagata tonu lava e tatalaina le faitotoa i lona faaolataga ma le malamalamaaga i le aoaoga faavae a Keriso.”
1 Peteru 3:18–20; 4:6
O le a le mea na aoao mai e Peteru e uiga i le lalolagi o agaga?
E le o tuuina mai i Evagelia se tala o aafiaga o Iesu Keriso i le va o le taimi o Lona Faasatauroga ma Lona Toetu. O Peteru na tuuina mai malamalamaaga taua na “ia maliu atu ai, ma tala’i atu ai i agaga i le fale puipui” ma “na folafola atu ai le tala lelei i e ua oti.” O nei faamatalaga puupuu e uiga i le talaiga a le Faaola i agaga i le falepuipui o agaga, sa lei faamalamalamaina atoatoa i le Tusi Paia ma sa tuua ai le toatele o tagata failotu ma tagata atamamai i le le mautonu mo le tele o seneturi.
O le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso ua faamanuiaina ai i tatou i se malamalamaaga faaopoopo i le galuega a le Faaola ia i latou o i le lalolagi o agaga. Na faaali mai e le Alii ia Peresitene Iosefa F. Samita e faapea, Na te lei auauna patino atu ia i latou o loo i le falepuipui o agaga; ae, sa Ia faatulagaina avefeau e talai atu ia i latou o e sa i le falepuipui o agaga.
2 Peteru 1:4
O a mea ua “folafolaina mai ai o mea e silisili ese lava ma le aoga” na tautala i ai Peteru?
Ua faia e le Atua le tele o “folafolaga silisili ese lava ma le aoga” ia i latou o e osia ma tausia feagaiga ma Ia. Na aoao mai e Elder David A. Bednar le tulaga uiga ese o nei folafolaga: “Ua folafola mai e le Atua i Ana fanau afai latou te mulimuli i mataupu faavae o Lana fuafuaga ma le faataitaiga a Lona Alo Pele, tausi poloaiga, ma tumau i le faatuatua e oo i le iuga, ona aoga lea o le mana o le Togiola a le Faaola latou te ‘maua le ola e faavavau, le meaalofa silisili lea o meaalofa uma a le Atua’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:7]. O le ola e faavavau o le folafolaga aupito silisili ese lea ma le taua.”
Na faamalamalama mai e Peteru o “folafolaga silisili ma le aoga” a le Atua ua mafai ai e le Au Paia ona avea ma “tofusia faatasi ai outou i le amio Atua.” O lona uiga e mafai ona tatou “avea e pei o le Atua, ma olioli atoatoa i uiga, atoatoaga, ma uiga uma ua ia te ia.”
2 Peteru 1:10–11, 19
O le a le uiga o le “ia faamauina lo outou valaauina ma lo outou filifilia”?
“O soo amiotonu o Keriso e mafai ona faitaulia faatasi ma le au filifilia o e e maua le faamautinoaga o le faaeaga. O lenei valaauina ma le filifilia e amata i le salamo ma le papatisoga. E oo ina atoatoa pe a latou ‘fetaomi atu i luma, ma taumamafa fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau e oo i le iuga’ [2 Nifae 31:19–20]. Ua ta’ua e tusitusiga paia lenei faagasologa o le faamauina o lo tatou valaauina ma le filifilia.”
O Peteru, i lona iloaina o le a le umi atu lona ola, na tusia ai na ia mauaina le mea na ia ta’ua o le “upu o le valoaga e sili ona mausali.” I le Mataupu Faavae ma Feagaiga, na faauigaina e le Perofeta o Iosefa Samita le uiga o lenei faamanuiaga maoa’e: “O le upu sili atu ona mautinoa o le valoaga o lona uiga o le iloa lea e se tagata ua faamauina o ia mo le ola e faavavau, e ala i faaaliga ma le agaga o valoaga, e ala i le mana o le Perisitua Paia.”
Aoao Atili
Natura Paia
-
Rosemary M. Wixom, “Iloaina o le Paia i Totonu o i Tatou,” Liahona, Nov. 2015, 6–8
O Ni Tagata Tulaga Ese
-
Russell M. Nelson, “Children of the Covenant,” Ensign, May 1995, 32–35
O Le Lalolagi o Agaga
-
M. Russell Ballard, “O Le Faaaliga Vaaia o le Faaolaina o e Ua Maliliu,” Liahona, Nov. 2018, 71--74
-
Dale G. Renlund, “Galuega o Talafaasolopito o Aiga ma le Malumalu: Faamauga ma le Faamalologa,” Liahona, Me 2018, 46-49
-
Autu ma Fesili, “Lalolagi o Agaga,” Gospel Library
Ala o faasalalauga
Ata
Leoleo Mamoe Agavaivai, saunia e Yongsung Kim
O Keriso o loo Talai Atu i le Lalolagi o Agaga, saunia e Robert T. Barrett