Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Galuega 10–15


“Galuega 10–15,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Galuega 10–15

I Kaisereia, sa ta’u atu ai e se agelu ia Konelio, o se Nuuese, e aami ia Peteru. I Iopa, na maua ai e Peteru se faaaliga e faatonuina ai o ia e talia ia Nuuese i le Ekalesia. Sa aoao atu ma papatisoina e Peteru ia Konelio ma lona aiga, ma sa latou mauaina le Agaga Paia. Na fasiotia e Herota Akeripa ia Iakopo ma pu’e faapagotaina Peteru. Sa tatala e se agelu ia Peteru mai le falepuipui. Ua malaga atu Paulo ma Panapa i la la’ua uluai misiona E ui i tetee, ae sa la molimau atu lava e uiga ia Keriso. Na tulai mai se feeseeseaiga i Anetioka e faatatau i le peritomeina. Sa feiloai Aposetolo ma isi taitai i Ierusalema ma tonu ai e le manaomia ona peritomeina Nuuese pe a latou auai i le Ekalesia a Iesu Keriso.

Punaoa

Talafaasolopito ma le Talaaga

Aoao Atili

Ala o Faasalalauga

Talafaasolopito ma le Talaaga

Galuega 10:1–8

O le a le mea sa taua i le liua o Konelio i le faa-Kerisiano?

O le feagaiga na muai tuuina atu ia Aperaamo ma Sara na valaauina ai le faasalalauina o le feagaiga e faamanuia ai “aiga uma o le lalolagi.” Ae i le aluga o taimi, e foliga mai na lē toe i ai lena malamalama i tagata Iutaia. A o lei oo i le faa-Kerisiano, o le toatele o tagata Iutaia sa tuueseeseina i latou lava ma la latou tapuaiga mai tagata e le o ni Iutaia, po o Nuuese. O lenei tuueseeseina na sili atu ona faaleoina ina ua mavae le faatagataotauaina i Papelonia a o taumafai tagata Iutaia e faaitiitia “faatosinaga faalelotu ese.” E oo atu i taimi o le Feagaiga Fou, “o uiga le lelei i fesootaiga ma Nuuese sa taatele i Ierusalema.” O nei uiga sa taatele foi i uluai Kerisiano Iutaia.

O Konelio, o se taitaiau a Roma, o se tagata o Nuuese. Ua faamatalaina o ia e Luka o se tasi sa “tuuto” ma “mata’u i le Atua.” O lona uiga o Konelio o se tagata o Nuuese o le sa “alofa i le lotu Iutaia ma tapuai ia Ieova ae [sa] le tausia tuutuuga o le tulafono a Mose, aemaise lava le peritomeina.” O le papatisoga o Konelio na saunia ai le ala mo Nuuese e auai ai i le Ekalesia a le Faaola e aunoa ma le liliu muamua atu i le faa-Iutaia ma le mulimuli i tuutuuga o le tulafono a Mose.

Galuega 10:10–16

O le a le uiga o le faaaliga a Peteru?

I lalo o le tulafono a Mose, sa manatu i nisi manu e lē mamā ma faasāina e fai ma meaai. O nei faasa o taumafa “sa i ai se aafiaga tele i le olaga atoa o [tagata Iutaia] faalelotu ma agafesootai.” O lea, ina ua poloaia Peteru e fasi ma ’ai manu faasāina, semanu e feteena’i ma talitonuga faalelotu ma aganuu ua matuā mauaa. I le taimi muamua, sa le’i malamalama Peteru i le uiga o lenei faaaliga. I le mavae ai o le feiloaiga ma Konelio, o se Nuuese, na faatoa amata ai ona malamalama Peteru i le faatonuga a le Alii e aoao atu ma papatiso tagata uma. Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer, “Sa lei iloa muamua e uluai Aposetolo e faapea o le talalelei e mo tagata uma, mo Nuuese. Ona maua lea e Peteru o se faaaliga vaaia. …O lena faaaliga vaaia, ma le aafiaga na latou maua i le taimi lava lena, na faatalitonuina ai i latou i lo latou tiute; sa faapea ona amata ai le galuega faafaifeautalai tele o le faa-Kerisiano uma.”

Galuega 10:34–35

O le a le uiga o le “e le faailogaina tagata e le Atua”?

O le upu Eleni ua faaliliuina o le “faailogaina tagata” i le Tusi Paia a King James o lona uiga o se tasi e faaalia le faailogalanu po o le faailoga tagata. E ala i se faaaliga vaaia ma lona aafiaga ma Konelio, na iloa ai e Peteru e lē faaalia e le Atua le faailogalanu po o le faailoga tagata i tagata ona o o latou tulaga faaagafesootai, atunuu, po o meatotino. Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer, “E leai se tasi o i tatou e manatu ia te ia lava e sili atu lona taua nai lo le isi. … Manatua, o Ia o se tama—lo tatou Tama. E ‘le faailogaina tagata’ e le Alii.” E ui e le faaalia e le Atua le faailogalanu e faavae i fuataga mai fafo, ae na te taliaina i latou o e faamamaluina o Ia ma saili e fai le mea sa’o.

Galuega 11:26

Aisea na ta’ua ai le Au Paia anamua o Kerisiano?

Na mua’i ta’ua soo o Iesu Keriso o Kerisiano e tagata o Anetioka. I le taimi muamua, o le faalaniga Kerisiano atonu o “se igoa taufaasese, e pei lava ona faaaogaina Mamona i le amataga o la tatou tisipenisione o i ai nei.” Mulimuli ane, na faaaoga e tagata o le Ekalesia le faaupuga e faasino ia i latou lava.

Galuega 12:1

O ai “Herota le tupu”?

O Herota o loo ta’ua i le Galuega 12 o Herota Anetipa 1, le atalii o le atalii o Herota le Sili. Sa masani ona lauiloa o ia i ona tagatānuu Iutaia ona o lona tausia ma le faaeteete o aganuu a Iutaia. Atonu na ia faatonuina le maliu o Iakopo ina ia tumau ai le faamaoniga a taitai Iutaia. Na maliu Akeripa i le 44 T.A., o le tausaga lava lea na maliu faamaturo ai Iakopo. Sa vaai Luka i le maliu faafuasei o Akeripa o se faasalaga faalelagi, na faatino e se agelu a le Alii.

Galuega 12:1–2

O ai Iakopo lea na fasiotia e Herota?

E tele tagata na igoa ia Iakopo i totonu o le Feagaiga Fou. O Iakopo lea na fasiotia e Herota Akeripa I o le uso o le Aposetolo o Ioane ma o se tasi o uluai Aposetolo e Toasefululua. Sa avea foi o ia ma se tasi o molimau faapitoa e toatolu i le tele o mea paia na tutupu faatasi ma le Faaola.

Galuega 12:12

O ai Ioane Mareko?

E foliga mai o Ioane Mareko o le tusitala o le Evagelia a Mareko. O ia o se tama a se fafine e igoa ia Maria, o se tasi o fafine na taulamua i le popofou o le Ekalesia i Ierusalema. (Sa faapotopoto le au talitonu i lona fale, ma sa toe foi atu Peteru iina ina ua uma ona faasaolotoina mai le falepuipui.) Sa filifilia Mareko e avea ma soa a Paulo ma Panapa (le tausoga o Mareko) ina ua o latou malaga ese atu i latou laua malaga muamua faafaifeautalai. Atonu o ia o le Mareko lea na ta’ua e Peteru o “lo’u atalii.”

Galuega 13:3

O le a le uiga o le faaee atu o lima i le uluai Ekalesia Kerisiano?

E tele fuaitau i totonu o le Feagaiga Fou e faatatau i le faaeeina o lima o se sauniga faa-Kerisiano anamua. O nisi fuaitau i le Feagaiga Tuai e faapena foi ona faaalia ai le faaee o lima o se faiga masani i totonu o Isaraelu anamua.

O le sauniga o le faaee atu o lima i totonu o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou sa vaaia “o se taga o le fesiitaiga.” O le tagata ua faatagaina e umia le perisitua na siitia atu le “mana, meaalofa faaleagaga, ma le pule” i se isi e ala i lenei faatinoga faaletapuaiga. Sa faaaoga foi lenei faiga pe a tofia se tasi i se tiutetauave patino i totonu o le Ekalesia a Iesu Keriso, e pei ona vaaia i le valaauga o Paulo ma Panapa e avea ma faifeautalai.

Galuega 13:9

Aiseā na ta’ua mulimuli ane ai Saulo o Paulo?

Ina ua mavae lenei taimi i le tusi o Galuega, na ta’ua ai Saulo o Paulo. O Saulo o se igoa Eperu. O Paulo o se igoa Roma. “Nai lo le avea ma ni igoa se lua e fesootai ma ni vaitaimi se lua o lona olaga, o igoa e faatusa i ni vaega faaleaganuu se lua. Ina ua fegalegaleai Paulo ma i latou o ni tagata Iutaia, sa ia faaaoga Saulo; ina ua ave o ia e ana malaga i vaega o nuuese, sa faaaoga e ia Paulo.”

Galuega 13:34

O a “mea paia a Tavita”?

A o molimau atu e uiga i le Toetu o Iesu Keriso, sa faaaoga e Paulo le fuaitau “o mea paia a Tavita.” O lenei fuaitau e sau mai le Isaia 55:3. “Ua faatusaina e Paulo lenei fuaitau i le toetu (Galuega 13:34). Sa iloa e Tavita o le a togiolaina o ia e le Alii mai le oti e le gata e ala i le toetu. … O le mea paia a le Alii ia Tavita, o se folafolaga mautinoa, ua tuuina mai i tagata uma.”

Galuega 13:38–39

O le a le uiga o le tauamiotonuina?

O le upu Eleni dikaioō e mafai ona faaliliuina o le “tauamiotonuina” po o le ”tautino atu ua amiotonu.” I se isi faaupuga, ina ia ta’uamiotonuina, o lona uiga “o le faamagaloina lea mai le faasalaga o le agasala ma le tautino atu ua le nofosala. E tauamiotonuina se tagata i le alofa tunoa o le Faaola e ala i le faatuatua ia te Ia. O lenei faatuatua e faaalia i le salamo ma le usiusitai i tulafono ma sauniga o le talalelei. O le Togiola a Iesu Keriso ua mafai ai e le tagata ona salamo ma tauamiotonuina pe faamagaloina mai le faasalaga semanu latou te maua.” Na aoao mai Paulo e na o Iesu Keriso lava e mafai ai ona “faasaolotoina [ta’uamiotonuina] i tatou mai agasala uma ia e le mafai ona faasaolotoina ai outou [ua tauamiotonuina] e le tulafono a Mose.”

Galuega 13:51

Aisea na tūtū ese ai e Paulo ma Panapa le eleele mai o la vae?

Tagai i le “Mataio 10:14. O le a le uiga o le ‘tūtū atu le eleele nai o outou vae’?

Galuega 14:4, 14

Pe o Paulo ma Panapa o ni sui auai o le Korama a Aposetolo e Toasefululua?

O le upu Eleni apostolos o lona uiga o le “avefeau” po o le “tagata na auina atu.” O lenei faauigaga lautele e mafai ona faatatau i soo se molimau a le Faaola, e pei o faifeautalai. O le Aposetolo foi “o le faalaniga na tuu atu e Iesu i le Toasefululua o e na Ia filifilia ma faauuina e avea ma Ona soo sili ona vavalalata ma fesoasoani i le taimi o Lana galuega i le lalolagi (Luka 6:13; Ioane 15:16). … I aso anamua ma i le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le Ekalesia toefuataiina i aso nei, o se Aposetolo o se molimau faapitoa ia Iesu Keriso i le lalolagi atoa e molimau atu ai i Lona paia ma Lona toetu mai le oti (Galuega 1:22; MF&F 107:23).”

E foliga mai na malamalama Paulo i le aposetolo i le uiga lautele o le “tagata na auina atu.” O le mafuaaga lea, e tatau ai ona tatou faaeteete i le faaliliuina o le faaaogāina e Paulo o le aposetolo i lona uiga e faapea o ia o se tasi o le Korama a le Toasefululua. O faailoga sili ona malolosi i le Feagaiga Fou e faapea atonu o ia o se tasi o le Toasefululua e sau mai le Galuega 14:4, 14, ma le Kalatia 1:1. Sa manatu Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea “O Paulo o se aposetolo faauuina, ma … sa ia suitulaga i se tasi o isi uso i lena Aufono [o le Toasefululua].” I o tatou aso, o le faalaniga o le Aposetolo ua taofia mo sui o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua. O nei alii pulefaamalumalu e 15 ua lagolagoina o ni perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga.

Galuega 15:1–6

O le a le mea na oo atu ai i le konafesi i Ierusalema?

Na manatu uluai Kerisiano Iutaia e tatau ona tausia le tulafono a Mose, e aofia ai le peritomeina. O lea, na popole ai nisi o tagata Iutaia i le tala e faapea, na aufaatasi Peteru ma Tagata o Nuuese na papatisoina, e aofia ai ma Konelio.

Na atili ai ona manino lenei tetee ina ua mavae taumafaiga faafaifeautalai faamanuiaina a Paulo ma Panapa i Nuuese. Ina ua la toe foi atu i Anetioka ma molimau atu faapea o le Atua “ua tatalaina le faitotoa o le faatuatua i Nuuese,” sa la’ua feagai ma le malosi o le tetee mai ia i latou o e sa talitonu e na o le pau le taimi e mafai ai ona faaolaina oe pe afai e “peritomeina oe e tusa ma le ala a Mose.” Ina ua uma ona finau ma i latou o e na manatu e tatau ona peritomeina, sa lagona e Paulo le uunaiga e avatu lenei mataupu i taitai o le Ekalesia i Ierusalema. O se tasi o fesili autu o lenei: “Pe o le usiusitai i le tulafono a Mose ma ana faatinoga uma e manaomia mo le faaolataga a o lea ua faia e Iesu Keriso le Togiola?”

Galuega 15:13

O ai le Iakopo lea na saunoa i le konafesi i Ierusalema?

Sa faia e Iakopo se matafaioi taua i le konafesi a Ierusalema. O ia o le atalii o Iosefa ma Maria ma o le uso o Iesu Keriso e tina faatasi. O le taimi lea, o ia o le toeaina taitai o le Ekalesia i Ierusalema. Ona o le taua o Ierusalema, o lea sa maualuga ai le vaai i le tulaga o Iakopo i le Ekalesia. Na ta’ua o ia e Paulo o se Aposetolo. Atonu foi o ia o le tusitala o le Tusi a Iakopo.

Galuega 15:23–28

Na faapefea ona talia e tagata o le Ekalesia le faaiuga o le konafesi i Ierusalema?

E ui i le faaiuga a taitai o le Ekalesia e tau le moomia ona peritomeina Nuuese a o lei papatisoina, e tele tagata o le Ekalesia sa lei malamalama pe taliaina le faaiuga. O le a tele ni tausaga e alu ai a’o lei fetaui le aganuu ma uiga faaalia o tagata o le Ekalesia ma suiga musuia. I le taimi atoa o lana galuega, sa faaauau pea ona aoao atu Paulo e faapea, o le faamaoni e maua ai le finagalo malie o le Atua.

Galuega 15:30–40

O le ā le finauga i le va o Paulo ma Panapa?

Na amata se feeseeseaiga i le va o Paulo ma Panapa ina ua fautua mai Panapa e faapea “O Ioane, o lona faaiu o Mareko,” e faatasi atu ma i la’ua i se misiona e asiasi i paranesi uma o le Ekalesia sa la faatulagaina. O Mareko, se tauaiga o Panapa sa malaga faatasi ma Paulo ma Panapa i la la’ua uluai misiona ae sa vave alu ese o ia mai ia te i la’ua. E ui e itiiti se mea ua iloa e uiga i le mafuaaga na alu ese ai Mareko po o le a foi le natura o le finauga i le va o Panapa ma Paulo, ae na tuueseese le au Aposetolo. Na foliga mai na toe faalelei Paulo ma Mareko mulimuli ane.

Galuega 15:40

O Ai Sila?

Atonu o Sila o le “Siluano” lea na ta’ua e Paulo i nisi o ana tusi. Sa lauiloa Sila i taitai o le Ekalesia i Ierusalema. Na filifilia o ia e Paulo e avea ma soa i lana malaga faafaifeautalai lona lua. O Sila o le tusiupu mo le tusi 1 Peteru.

Aoao Atili

O Le Talalelei E mo Tagata Uma

E Faatatau i le Avea o se Kerisiano

Lesona mai le Aufono a Ierusalema

Ala o faasalalauga

Vitio

Peter’s Revelation to Take the Gospel to the Gentiles” (9:08)

9:8

O Le Konafesi i Ierusalema” (3:36)

3:36

Ata

O Peteru o loo moe a o tuuina atu e agelu ia te ia manu

The Dream of Saint Peter, saunia e Jeremias Falck ina ua mavae se atavali na saunia e Domenico Fetti

O Peteru o loo talanoa ma Konelio
O loo tala’i atu Paulo ma Panapa

Paulo ma Panapa i Lusa, saunia e Nicolaes Pietersz Berchem

Ua saunoa atu Paulo i le Konafesi i Ierusalema

Faamatalaga

  1. Aperaamo 2:11; tagai foi Aperaamo 2:9–11.

  2. “Sa i ai ni taumafaiga e tala’i atu tagata e le o ni Isaraelu a o lei oo mai le faa-Kerisiano, ma sa oo lava ina faamoemoe nisi o tagata Iutaia o le a taliaina Nuuese i le faaiuga o taimi. Ae o le tele lava, sa taofia e tagata Iutaia i latou lava, ma o la latou tapuaiga sa mo i latou” (Grant Adamson, “Greco-Roman Religion and the New Testament,” i le New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell [2019], 195; tagai foi Bible Dictionary, “Gentiles”). E ui i lea, na liliu mai nisi o Nuuese i le lotu Iutaia, ma sa lauiloa i latou o ni tagata liulotu. Sa i ai foi se aofaiga tele o Nuuese o e sa tosina atu i aoaoga a le lotu Iutaia ae sa le’i mulimuli atoatoa i le tulafono a Mose, ma sa lauiloa i latou nei o e matata’u i le Atua (tagai Bible Dictionary, “Proselytes”). O vaega uma e lua e foliga mai o ni punavai taua ia o le toatele o uluai tagata na liliu mai ia Paulo i le faa-Kerisiano.

  3. Frank F. Judd Jr., “The Jerusalem Conference: The First Council of the Christian Church,” Religious Educator, vol 12, nu. 1 (2011), 58.

  4. Galuega 10:2.

  5. Judd, “O Le Konafesi i Ierusalema,” 61. O Konelio e le o se tagata liulotu, o se tagata o Nuuese o lē sa taliaina le lotu Iutaia ma ola ai i le tulafono atoa a Mose, e aofia ai le peritomeina (tagai Bible Dictionary, “Proselytes”).

  6. Bible Dictionary, “Cornelius.”

  7. Tagai i le Levitiko 11.

  8. Bible Dictionary, “Clean and Unclean.”

  9. Boyd K. Packer, “Fafaga A’u Mamoe,” Ensign, May 1984, 42.

  10. Tremper Longman III and Mark L. Strauss, eds., The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), entry 4381, page 1131.

  11. Tagai Roma 2:11; Iakopo 2:1; 1 Peteru 1:17; 2 Nifae 26:28, 33; Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:16.

  12. Boyd K. Packer, “O E Vaivai ma Faatauvaa o le Ekalesia,” Liahona, Nov. 2007, 7, 9.

  13. Tagai Teutronome 7:9; 1 Nifae 17:35.

  14. D. Kelly Ogden ma Andrew C. Skinner, Fuaiupu i Fuaiupu: Galuega e oo i Faaaliga (1998), 61.

  15. Tagai i le Galuega 26:28; 1 Peteru 4:16.

  16. Tagai i le Bible Dictionary, “Herod.” O Herota le Sili o le tupu lea na faalauteleina le malumalu ma faatonuina le fasiotia o fanau a Peteleema ina ua asiasi atu le Au Makoi ia Iesu (tagai Mataio 2).

  17. Tagai Richard Neitzel Holzapfel and others, Jesus Christ and the World of the New Testament (2011), 157.

  18. Tagai i le Galuega 12:23. Na manatu le tusitala Iutaia o Talafaasolopito o Iosefatu [Josephus] o le faamamaluina o Akeripa o se atua e tagata o Nuuese o Kaisareia, o le mafuaaga lea o se faasalaga mai le Atua (tagai Flavius Josephus, Antiquities of the Jews, trans. William Whiston (1875), 19.8.2.

  19. James “o se ituaiga faa-Peretania o le igoa Eperu o Iakopo” (Bible Dictionary, “James”).

  20. O le isi tagata o le uluai Toasefululua sa lauiloa o Iakopo le atalii o Alefaio, sa masani ona faailoa faatasi ma Iakopo le Itiiti (tagai Mataio 10:3; Mareko 15:40). O le isi alii e igoa ia Iakopo o se uluai taitai i le Ekalesia i Ierusalema. O lenei Iakopo o le uso o Iesu la te tina faatasi ma atonu o le tusitala o le Tusi a Iakopo (tagai Galuega 15:13; Kalatia 1:19; Iakopo 1:1).

  21. Tagai Mataio 17:1–9; 26:36–37; Luka 8:51–56.

  22. Sa faaigoa o ia o Ioane i le Galuega 13:5.

  23. Tagai i le Galuega 12:12–17.

  24. Tagai Kolose 4:10, vaefaamatalagai.

  25. Tagai Galuega 12:25; 13:5. O lona malaga ese atu e le’i faamatalaina na oo atu ai i se finauga i le va o Paulo ma Panapa mulimuli ane (tagai Galuega 15:36–40).

  26. Tagai i le 1 Peteru 5:13.

  27. Tagai Galuega 6:6; 8:17–19; 13:3; 19:6; 1 Timoteo 4:14; 2 Timoteo 1:6; ma le Eperu 6:2, lea e ta’ua ai lenei faiga o “le aoaoga faavae … o le faaee atu o lima,” o lona uiga o se faiga masani lenei i totonu o le Ekalesia.

  28. Tagai Numera 8:10; 27:18; Teuteronome 34:9.

  29. Tagai David M. Calabro, “Nonverbal Communication in the New Testament,” i le New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 563–64.

  30. Nicholas J. Frederick, “The Life of the Apostle Paul: An Overview,” i le Blumell, New Testament History, Culture, and Society, 394.

  31. Donald W. Parry and others, Understanding Isaiah (1998), 490.

  32. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, faamatalaga 1344, itulau 1066.

  33. Taiala i Tusitusiga Paia, “Justification, Justify,” Gospel Library.

  34. Galuega 13:39, New Revised Standard Version; Michael D. Coogan and others, eds., The New Oxford Annotated Bible: New Revised Standard Version, 1583, faamatalaga mo le Galuega 13:39.

  35. Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, faamatalaga 652, itulau 1050.

  36. Taiala i Tusitusiga Paia, “Aposetolo.”

  37. Tagai Roma 16:7; 1 Korinito 9:1; 15:7, 9.

  38. Tagai Feterika, “O Le Soifuaga o le Aposetolo o Paulo,” 400.

  39. Iosefa Filitia Samita, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:153.

  40. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:22–23; 21:1.

  41. Tagai i le Galuega 11:1–3.

  42. Tagai Galuega 13:7, 42, 48; 14:1, 21–23.

  43. Galuega 14:27.

  44. Galuega 15:1.

  45. Tagai Galuega 15:2; Kalatia 2:2.

  46. Robert J. Matthews, “The Jerusalem Council,” i le Sperry Symposium Classics: The New Testament, ed. Frank F. Judd Jr. ma Gaye Strathearn (2006), 260.

  47. I le konafesi, na “fautua mai ai Iakopo e tatau i Nuuese ona aloese mai mea e le itiiti ifo ma le fa e faatatau i le tausia o le tulafono a Mose (tagai Galuega 15:20, 29): O aano o manu e ofoina atu i tupua; Faitaaga (amioga lē mamā faalefeusuaiga); O aano o manu ua titinaina (e lei faatafeina le toto o le manu); Toto (e faatatau i le aloese mai aano o manu e titinaina). O nei faasa o le a ese ai tagata o Nuuese ua liliu mai mai isi Nuuese talu ai o nei amioga o nisi taimi o se vaega o le tapuaiga a Nuuese i atua ma atua fafine” (Jared Ludlow, “The Jerusalem Conference” [na o le digital-article], Liahona, Iulai 2023, Gospel Library).

  48. Tagai “The Letter of James,” i le Coogan and others, The New Oxford Annotated Bible, 1767.

  49. Tagai i le Kalatia 1:19.

  50. Robert J. Matthews, “Unto All Nations,” i le Studies in Scripture, Volume Six: Acts to Revelation, ed. Robert L. Millet [1987], 39.

  51. Tagai Roma 2–4; 1 Korinito 7:19; Kalatia 5:6; 6:15; Kolose 2:11; 3:11.

  52. Tagai i le Galuega 15:36–37.

  53. Tagai i le Galuega 13:13.

  54. O se tasi o faaataataga e ono i ai i le natura o lo la feeseeseaiga e ono maua i le Kalatia 2:11–14.

  55. Tagai i le Kolose 4:10; 2 Timoteo 4:11.

  56. Tagai i le 2 Korinito 1:19; 1 Tesalonia 1:1; 2 Tesalonia 1:1.

  57. Tagai i le Galuega 15:22, 32.

  58. Tagai i le 1 Peteru 5:12.