Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Faaaliga 15–22


“Faaaliga 15–22,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Faaaliga 15–22

O mataupu mulimuli o le Faaaliga o loo faamatala mai ai mea mulimuli e tutupu i le lalolagi lea o le a faataunuuina ai le fuafuaga a le Tama Faalelagi e togiola Ana fanau. Na vaai Ioane i agelu ua olioli mo le faaolataga ua mafai ona maua e ala i le manumalo o Iesu Keriso i le tiapolo. Na vaai Ioane i le pa’ū o Papelonia amioleaga. Sa ia vaai i le mamalu o le Afio Mai Faalua ma faamanuiaga o le faaeaga ua saunia mo e amiotonu. Na vaai Ioane i e amiotonu, o nonofo i le lalolagi ma i latou o le a tulai mai i le Uluai Toetutu, o le a fiafia i le afe tausaga o le filemu faatasi ma Keriso. O le a maua ai e le lalolagi le mamalu selesitila ma avea ai ma aiga e faavavau mo le nuu o le Atua.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

Faaaliga 15:2

O le a le taua o “le sami tioata”?

Sa faaaoga e Ioane le fasifuaitau “o se sami tioata ua fefiloi ma le afi” e faamatala ai le mamalu selesitila. Na aoaoina e le Perofeta o Iosefa Samita o le “sami tioata” e faatusa i “le lalolagi, i lona tulaga faapaiaina, tino ola pea, ma le faavavau.” Na faamatalaina foi e Iosefa Samita le nofoaga o loo afio ai le Atua o se “kelope e pei o se sami tioata ma le afi.”

Faaaliga 15:6

O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le agelu e fitu?

“Ua tofia e le Atua agelu e toafitu e faamalosia le faamasinoga. … O faifeau o le faamasinoga o agelu ia e sili ona lelei, e pei ona ta’u mai i fusi auro latou te ofuina e pei o le Atalii o le tagata.”

Faaaliga 15:7

O le ā faatusa o ipu auro e fitu, po o ipu?

Na ta’ua e se tasi tagata atamai “le eseesega i le va o faamaufaailoga e fitu, pu e fitu, ma ipu e fitu [po o ‘fagu’]. O faamaufaailoga e faasilasila atu ai fuafuaga a le Atua, o pu e ilia ai le leo o le lapataiga, ma e faataunuu e ipu lana faamasinoga. … O lenei mataupu e le o le Atua o le alofa mutimutivale ae o le Atua o le faamasinoga tonu. Ua faaalia e Ioane e tatau ona i ai le aso o le faamasinoga tonu. … O le mataupu e sefululima o loo i ai ni manatu se lua: muamua, o mala e le mafai ona taofiofia pe a amata mai; ma lona lua, e fasiotia i latou e le Atua i le faamasinoga tonu ma le tauimasui i luga o le lalolagi. E ui lava e oo mai le faasalaga e aunoa ma le faaitiitia, ae e tonu ma amiotonu.”

Faaaliga 17–18

Aiseā ua avea ai Papelonia ma faatusa o le amioleaga?

I le lalolagi anamua, na avea Papelonia ma laumua o le malo o Papelonia i le taimi o le nofoaiga a Nepukanesa. A o faasolo ina mauoa Papelonia ona o le tele o ana manumalo, na amata ai e Nepukanesa se polokalame tele o le fausiaina o fale. Na avea Papelonia ma aai sili ona telē i ona aso. Na faamatalaina e perofeta o le Feagaiga Tuai lenei aai o “Papelonia tele,” “o le viiga o le lalolagi uma,” ma “le viiga o malo.”

O le mea e faanoanoa ai, o le tamaoaiga ma le mamalu o Papelonia na i’u atu ai i amioga pi’opi’o ma amioleaga. Na tusia e se tasi tusitala o talafaasolopito e faapea, ina ua faatoilaloina e Alesana le Sili Papelonia, sa “faateia o ia i amioga a Papelonia.” Sa matuai leaga lava Papelonia o lea na avea ai le igoa lava ia ma faatusa o mea faalelalolagi, amioleaga faaleagaga, ma le malo o Satani. Na matauina e se tasi tagata atamai e faapea, o Papelonia e faatusa i “malo amioleaga, faalapotopotoga, pisinisi, ma ekalesia o loo i ai i aso e gata ai, o nei mea uma, mo le tamaoaiga, ta’uta’ua, po o le pule, ua faaaoga sese ma faaleagaina ai i latou o loo i lalo o la latou puleaga po o faatosinaga.”

Faaaliga 17:4–5

Aisea na faamatalaina ai e Ioane Papelonia o le “tina o fafine talitane”?

Sa mulimuli Ioane i le mamanu faaperofeta o loo maua i le Feagaiga Tuai o nisi taimi e faamatalaina ai malo po o vaega o tamaitai, faatoanofotane, po o fafine talitane. I lenei tulaga, o le fafine na vaai i ai Ioane i lana faaaliga o se fafine talitane. O le fafine talitane o se tagata e talia tupe e faia ai feusua’iga. O ofu matagofie ma taugata o le fafine talitane, ua faaalia ai lona tamaoaiga ma le “mana e faasesēina ai i latou e sili ona maualuga.” I lenei auala, o le fafine talitane “e fai ma sui o filosofia ma talitonuga sese na faasesēina, saisaitia, ma faatauasoina ai tagata mai le amataga.” O igoa o loo tusia i lona muaulu e ta’u mai ai lona fouvale i le Atua ma Ana feagaiga. O lenei fafine talitane o lo’o i ai le pule i totonu o atunu’u uma ma tagata. A o faagasolo taimi, o tagata na te pulea o le a liliu atu ia te ia ma le tasi ma le isi.

Faaaliga 19:7–9

O le a le mea ua suitulaga iai le tausamaaga o le faaipoipoga a le Tamai Mamoe?

O le Tamai Mamoe e faatusa ia Iesu Keriso, o le faatoafaiava. O le taumafataga o le faaipoipoga e faatusa i Lona Afio Mai Faalua. O le faatoanofotane e faatusa i le Au Paia faamaoni o le Ekalesia a Keriso o e o loo tulimatai atu i le toe afio mai o le Faaola. O le tamaitai faaipoipo o loo ofuina ni ofu papa’e e fai ma sui o lona mamāa’ia’i. Na aoao mai Peresitene Jeffrey R. Holland e faapea, o tagata o le Ekalesia i aso nei “ua i ai se tiutetauave e saunia ai le Ekalesia a le Tamai Mamoe a le Atua ina ia talia le Tamai Mamoe a le Atua—i le tagata lava ia. … O ola tatou te tuuina atu ia te Ia i lena itula paia e tatau ona agavaa mo Ia!” Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita, “O i latou o e tausia poloaiga a le Alii ma savavali i Ana tulafono e oo i le iuga, ua na o le pau ia o tagata e faataga e nonofo i lana tausamaaga mamalu.”

Faaaliga 19:11–13

Aisea na ofuina ai e le Faaola se ofu talaloa mumu ma tietie i se solofanua paepae i le faaaliga a Ioane?

O le solofanua pa’epa’e e faatusa i le malo ma le manumalo. O le toto i luga o le ofu talaloa o le Faaola e mafai ona faasino i Ona fili faatoilaloina. Pe a tupu lenei mea, “o le a faalogoina lona siufofoga: Ua na o a’u ua soli le soligavine, ua ou aumai foi le faamasinoga i luga o tagata uma; … ma sa ou soli i latou i lo’u ita, ma sa ou soli i luga o i latou i lo’u ita, ma sa ou sausauina o latou toto i luga o o’u ofu, ma pisia o’u ofu uma; aua o le aso lenei o le tauimasui sa i lo’u loto. ” Talu ai o ofu ua pisia i le toto a o lei amataina le taua, e mafai foi ona faasino atu i puapuaga o Keriso i Ketesemane ma luga o le satauro. Na saunoa Elder Neal A. Maxwell: “I le sau o le toto i puafu uma, ai lava se mumu o Lona laei i Ketesemane, ai lava se mumu ulaula o lena ofu talaloa! E leitioa la, a afio mai Keriso i le mana ma le mamalu, o le a afio mai o Ia i se laei mumu e faamanatu (tagai MF&F 133:48), e le gata ina faatusa i le soligavine o le toasa, ae ina ia tatou manatua ai le ala na Ia tigaina ai mo i tatou taitoatasi i Ketesemane ma i luga o Kalevaria!”

Faaaliga 19:15–16

O le a le pelu maai e faaaoga e taia ai atunuu ma le tootoo uamea e faaaoga e pulea ai atunuu?

O le pelu maai ma le tootoo uamea e faatusa uma i le afioga a le Atua. Na faamanino mai e le Perofeta o Iosefa Samita nei fuaiupu faapenei: “Ma e alu atu ai le afioga a le Atua, ma mai lona fofoga, ma o le a ia taia ai atunuu; ma o le a ia pulea i latou i le upu mai lona fofoga.”

Faaaliga 19:17–18, 21

O le ā le “faigaai a le Atua silisili”?

I lana faaaliga, na vaai ai Ioane i le faaumatiaga o e amioleaga, lea sa faaalia i manulele na aai i o latou tino. Na faamatalaina e Esekielu le faaumatiaga o tagata amioleaga i se auala talitutusa. Ua faamanino mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita o le “faigaai a le Atua silisili” o le faaumatiaga lea o i latou “o e tau faasaga i le Tamai Mamoe.” O lenei “talisuaga matautia a le Atua silisili” e matuai ese lava mai le “talisuaga o le faaipoipoga a le Tamai Mamoe” fiafia. O le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso o le a avea ma se aafiaga e matua ese lava mo e amioleaga nai lo e amiotonu.

Faaaliga 20:1–3

O le ā se mea ua tatou iloa e faatatau i le tulaga o Satani i le taimi o le Meleniuma?

I lana faaaliga, na vaai ai Ioane o le a saisaitia Satani i le taimi o le Meleniuma. O le “to e le gata” e faatatau i le nofoaga o le a faafalepuipuiina ai Satani ma i latou o e mulimuli ia te ia. O le a tuuina atu i se agelu a le Alii le mana e tatala ai le lua ma tuu ai iina Satani. E leai se malosi o Satani e faasese pe faaosoosoina ai se tasi mo le afe tausaga. O le taimi lea, “o fanau e ola ae i le faaolataga e aunoa ma le agasala.” Na aoao mai le perofeta o Nifae o le a saisaitia foi Satani ona o le amiotonu o le Au Paia.

Faaaliga 20:4

O ai o le a tofia e le Atua e avea ma o tatou faamasino?

E le o faailoa mai e Ioane i latou o e sa nonofo i nofoalii e faamasino. Atonu o Aposetolo e Toasefululua na valaauina e Iesu i le taimi o Lana galuega i le olaga nei. Na fetalai Iesu o le a nonofo Ana Aposetolo i nofoalii ma faamasino Isaraelu. I o tatou aso, ua tuuina mai e le Alii ia i latou ua i ai ki o le perisitua le pule e avea ai ma faamasino i Isaraelu. I le iuga, o le a faamasinoina e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso tagata uma.

Faaaliga 20:5

O le a le mea ua tatou iloa e uiga i le Uluai Toetu?

Na vaaia e Ioane i lana faaaliga e faapea, o le toatele o e ua maliliu o le a toetutu mai i le taimi ua ta’ua o le “ulua’i toetutu.” O Iesu Keriso lea na muamua ona toetu mai. Ina ua mavae le toetu mai o Ia, sa toetutu mai tagata amiotonu o augatupulaga ua mavae. O loo talanoa mai foi tusitusiga paia e uiga i le Uluai Toetu i se aso i le lumanai. Mai tusitusiga paia o le Toefuataiga ua tatou aoao ai o i latou ua fuafuaina mo le mamalu selesitila o le a tutulai mai i le Uluai Toetutu.

Faaaliga 20:12

O ā tusi o le a faamasinoina ai i tatou?

I lana faaaliga, na vaai ai Ioane i le aso o le a tutu ai fanau uma a le Atua i luma o Keriso ina ia faamasinoina mai tusi. Na aoao mai Peresitene Harold B.Lee: “O “tusi” o loo tautala i ai, o faamaumauga ia [o a tatou galuega] o loo teuina i le lalolagi. … O le tusi o le ola o le faamaumauga lea o loo teuina i le lagi.” O sauniga faaola ma isi faatinoga o le faatuatua ma le tuuto o loo faamaumauina i tusi. O “tusi” e mafai foi ona faasino i tusitusiga paia, lea o loo i ai afioga ma poloaiga a le Atua e tatau ona tatou ola ai. O igoa o e amiotonu o le a tusia foi i le tusi o le ola.

Faaaliga 21:1

O le a le mea o le a tupu i le lalolagi pe a afio mai Keriso?

E avea o se vaega o le Pau o Atamu, na pau mai le lalolagi mai se tulaga faaparataiso i se tulaga faatelesitila. A toe foi mai Keriso ma ua faaumatia e amioleaga, “o le a nofotupu Keriso i le lalolagi; ma … o le a toe faafouina le lalolagi ma maua lona mamalu faaparataiso.” A mavae le afe tausaga o le nofotupu ai o Keriso, o le a toe suia foi le lalolagi. Na faamatalaina e le Perofeta o Iosefa Samita lenei suiga: “O lenei lalolagi o le a toe fuli atu i le afioaga o le Atua ma faapaleina i le Mamalu Selesitila.”

Faaaliga 21:2–22:5

O le a le faatusa o le aai lea na vaai i ai Ioane i le faaaliga?

Na vaai Ioane i se faaaliga vaaia i se aai e ta’ua o le Ierusalema Fou, lea na afio ifo mai le lagi. Sa faaalia le aai o se pusa tele lea e manatua ai le tele kupita o le Paia o Paia i le malumalu o Solomona. Na vaaia e Ioane maa taua, penina, ma auro i le aai. O maa taua ua faaaogaina i tusitusiga paia e faatusa ia i latou o e mulimuli i le Alii i le amiotonu ma o e ua faamamaina e ala i puapuaga ma tofotofoga.

Faaaliga 22:4

O le ā le uiga o le i ai o Lona suafa i muaulu o auauna a le Atua?

O le tauaveina o se igoa i le muaulu o se tasi, e mafai ona faaalia ai le faamaoni ma le tuuto. O le tauaveina o le suafa o loo fautuaina mai ai le tauaveina o uiga o le ona le suafa. O i latou o e ua i ai le suafa o le Atua i o latou muaulu e mafai ona faasino ia i latou o e ua tauaveina i o latou luga le suafa o Iesu Keriso e ala i feagaiga ma sauniga o le talalelei ma ua avea faapei o Ia.

Tagai foi “Faaaliga 7:2–3. O le ā le uiga o le tuu o se faamaufaailoga i muaulu o auauna a le Atua?

Faaaliga 22:11–12

Mata o le a faape’i le Faamasinoga Mulimuli?

I le faasino atu i le Faaaliga 22:11–12 ma fuaitau faapena, na aoao mai ai Peresitene Dallin H. Oaks: “Mai na aoaoga ua tatou faaiuina ai o le Faamasinoga Mulimuli e le na o se iloiloga o se aofaiga atoa o amioga lelei ma amioga leaga—o mea ua tatou faia. O se fa’ailoaga o le a’afiaga tupito o a tatou amioga ma mafaufauga—o ituaiga tagata ua avea ai i tatou. E lē lava mo soo se tasi le tau lava ina faatagāfai. O poloaiga, sauniga, ma feagaiga o le talalelei ua le o se lisi o ni faaputuga o mea e manaomia ona fai i se teugamea faalelagi. O le talalelei a Iesu Keriso o se fuafuaga lea ua faaali mai ai ia i tatou le auala e avea ai ma tagata ua finagalo lo tatou Tama Faalelagi e avea ai i tatou.”

Faaaliga 22:18–19

O le a le uiga o le tala a Ioane ina ua ia fai mai e le tatau i se tasi ona faaopoopo i “lenei tusi”?

I le talanoaina ai o se malamalama sese e uiga i lenei fuaitau, na aoao mai ai Peresitene Jeffrey R. Holland:

“O se tasi o finauga e masani ona faaaoga e taumafai ai e puipuia le faapea ua faasaina se tuufaatasiga o ni faaaliga faaauauina pea o loo tusia lea i se fuaiupu i le Feagaiga Fou i le Faaaliga 22:18: ‘Aua ou te tautino atu ia i latou uma o e faalogo i upu o … lenei tusi, Ai se tasi e faaopoopo mai se upu i nei upu, e faaopoopoina atu e le Atua ia te ia o mala ua tusia i lenei tusi.‘ Ae peitai, o loo maoae le maliliega auau faatasi i le au atamamai i tusi paia e faapea o lenei fuaiupu e na o le tusi o Faaaliga, ae le o le Tusi Paia atoa. E toetoe lava o le au atamamai uma i o tatou vaitaimi ua faailoa mai se aofaiga o ‘tusi’ o le Feagaiga Fou lea e toetoe lava a mautinoa na tusia ina ua mavae ona mauaina le faaaliga e Ioane i le Motu o Patamo. E aofia ai i le vaega lenei ia le tusi a Iuta, o tusi e tolu a Ioane, ma e toetoe lava foi o le Evagelia atoa a Ioane lava ia. Atonu e tele atu nisi tusi nai lo nei.

“Ae o loo i ai se tali faigofie i le mafuaaga e le mafai ai ona faatatau lena fuaiupu o loo i le tusi faaiu o le Feagaiga Fou i le Tusi Paia atoa. Aua o le Tusi Paia atoa e pei ona tatou iloa—o se aotelega e tasi o tusitusiga ua tuufaatasia i se voluma e tasi—e lei i ai ina ua tusia lena fuaiupu. Mo le tele o auga seneturi ina ua maea ona gaosia e Ioane lana tusiga, sa feaveai solo lava ia tusi taitasi o le Feagaiga Fou pe atonu foi sa na o ni nai tusi sa tuufaatasia, ae le ose voluma atoa. …

“O le mea moni o le mataupu e toetoe lava o perofeta uma o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou ua faaopoopo tusitusiga paia i tusitusiga paia na maua e i latou na muamua atu ia te ia.”

Aoao Atili

O Le Tausamaaga o le Faaipoipoga

Faamasinoga

  • Dallin H. Oaks, “The Challenge to Become,” Ensign, Nov. 2000, 32-34

  • Tagai ia Dallin H. Oaks, “O Malo o le Mamalu,” Liahona, Nov. 2023, 26–29.

Ala o Faasalalauga

Vitiō

“Faamasinoga Mulimuli” (3:50)

3:50

Ata

O se leona ma se tamai mamoe o loo nonofo faatasi i se fanua mutia.

E Aunoa ma se Ita, saunia e Nancy Glazier-Koehler.

O Iesu Keriso i se ofu talaloa mumu na afio ifo mai le lagi i luga o se solofanua paepae
O Iesu Keriso o loo tu i se ofu talaloa mumu a o aapa atu tagata ia te Ia

O Keriso i Lona Ofu Talaloa Lanumumū, saunia e Minerva Teichert

o le Faaola toetu o loo tu ma aao o faaloaloa mai, a o agai mai tagata i Lona itu taumatau i se uiga o le tapuai ma tagata i Lona itu tauagavale ua liliu ese i le mafatia

O Le Faamasinoga Mulimuli, saunia e John Scott

E faafeiloai e Iesu Keriso tagata toetutu i le malo selesitila

O Le Nuu e Faavavau, saunia e Keith Larson

Faamatalaga

  1. Tagai Richard D. Draper ma Michael D. Rhodes, The Revelation of John the Apostle (2016), 578, faamatalaga mo le Faaaliga 15:2.

  2. Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:1.

  3. Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:7

  4. Richard D. Draper, Opening the Seven Seals: The Visions of John the Revelator (1991), 169. O agelu e toafitu sa oofu e pei o le ositaulaga sili o le Feagaiga Tuai, ua ta’u mai ai ua saunia i latou mo le auaunaga i le afioaga o le Atua.

  5. Draper, Opening the Seven Seals, 169−70.

  6. “Ma sa faatafafa le aai, ma sa tafe atu le Eufirate i lona ogatotonu. E tusa ai ma Herodotus, o puipui e 56 maila le faataamilosaga, 335 futu le maualuga, ma le 85 futu le lautele. O se vaega tele o le aai e aofia ai paka matagofie ma togalaau. O le fale autu o le malumalu lauiloa o Pelu” (Bible Dictionary, “Babylon or Babel”).

  7. Tanielu 4:30.

  8. Ieremia 51:41.

  9. Isaia 13:19.

  10. Will Durrant, Our Oriental Heritage: The Story of Civilization, vol. 1 (1954), 244.

  11. Richard D. Draper, “Teaching the Book of Revelation: Five Considerations,” Religious Educator, vol. 14, no. 1 (2013), 95.

  12. Tagai Michael D. Coogan ma isi, eds., The New Oxford Annotated Bible: New Revised Standard Version, 5th ed. (2018), 1825, faamatalaga mo Faaaliga 17:1-18. Tagai foi Isaia 23:15–18.

  13. O nisi taimi e faaaoga ai e tusitusiga paia le faatusa o se fafine talitane e faatusa i le liliuese faaleagaga ma le ola le mama (tagai Isaia 1:21; Hosea 4:15; 1 Nifae 14:17).

  14. Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 648.

  15. Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 647, faamatalaga mo Faaaliga 17:4.

  16. Tagai i le Faaaliga 17:5. O le igoa muamua o loo tusia i lona muaulu o le “mea lilo,” lea e sau mai le upu Eleni o lona uiga o le “lilo.” O le manatu e faapea o le faasinomaga o lenei tamaitai ua natia mai le lalolagi, ma o lona faasinomaga moni e na o faaaliga faalelagi e mafai ona iloa (tagai i le Tremper Longman III ma Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words [2023], entry 3466, itulau 1110; Coogan ma isi, The New Oxford Annotated Bible, 536).

  17. Tagai i le Faaaliga 17:1–2; 1 Nifae 14:10--13.

  18. Tagai i le Faaaliga 17:16; 1 Nifae 22:13–14; Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:68–69.

  19. Tagai i le Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary (1973), 3:563.

  20. Tagai i le Faaaliga 19:8. Tagai foi Faaaliga 7:14; 19:14. O le ata faatusa lea o se faatoanofotane ua ofu sinasina ua aumaia ai se eseesega iloga i le fafine talitane ua ofu i ofu taugata lea na faamatala muamua i le tusi o Faaaliga (tagai Faaaliga 17:3–6; 18:16).

  21. Jeffrey R. Holland, “Saunia mo le Afio Mai Faalua,” Liahona, Tes. 2013, 4

  22. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 165. Tagai foi Mataio 22:2–14; Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:8–11.

  23. Tagai D. Kelly Ogden ma Andrew C. Skinner, Verse by Verse: Acts through Revelation (2006), 341.

  24. Harold W. Attridge and others, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books (2006), 2110, faamatalaga mo Faaaliga 19:13. Tagai foi i le Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 739.

  25. Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:50–51.

  26. Nicholas J. Frederick, “The Paradoxical Lamb and the Christology of John’s Apocalypse,” i le Thou Art the Christ, the Son of the Living God: The Person and Work of Jesus in the New Testament, ed. Eric D. Huntsman ma isi (2018), 270.

  27. Neal A. Maxwell, “Manumalo… E Pei Foi Ona Ou Manumalo,” Ensign, Me 1987, 72.

  28. Faaliliuga Iosefa Samita, Faaaliga 19:15,Gospel Library); o faatusilima e faaalia ai le suia o le tesi.

  29. Tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:18–21.

  30. Tagai i le Esekielu 39:17–22; Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 747–48, faamatalaga mo le Faaaliga 19:18.

  31. Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 19:18 (i le Faaaliga 19:18, vaefaamatalaga e).

  32. Faaaliga 19:17.

  33. Faaaliga 19:9.

  34. Tagai i le Mose 7:61-66.

  35. Tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:100; 88:110. Ina ua mavae le afe tausaga, “e tatalaina Satani nai lona falepuipui, e alu atu foi o ia e faasese i nuu” (Faaaliga 20:7–8). Mulimuli ane o le a “lafoina o ia i le lepa afi ma le teio … e puapuagatia ai i latou i le ao ma le pō e faavavau faavavau lava” (Faaaliga 20:10).

  36. Faaaliga 20:1. O le upu Eleni o lo’o faaaogaina iinei o le abyssos ma e masani ona faaaogaina e faamatala ai le nofoaga o ē ua maliliu. I le tusi o Faaaliga, o lenei upu e sili atu ona patino i le nofoaga o loo taofia ai agaga leaga (tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, 26).

  37. Tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 9:1 (i le Faaaliga 9:1, vaefaamatalaga a). Tagai i le faatusa talitutusa i le 2 Peteru 2:4 ma le Iuta 1:6.

  38. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:28. Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:31; 45:55

  39. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:58.

  40. Tagai i le 1 Nifae 22:26.

  41. Tagai Mataio 19:28; 1 Nifae 12:9--10; 3 Nifae 27:27; Mamona 3:19; Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:12.

  42. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:71–72.

  43. Tagai Ioane 5:22; Galuega 10:42; 2 Nifae 9:41; Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:68.

  44. Faaaliga 20:5.

  45. Tagai i le 1 Korinito 15:20.

  46. Tagai i le Mataio 27:52–53.

  47. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:64–65; 88:28–29, 96–99.

  48. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Harold B. Lee (2000), 226–27.

  49. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 127:6–7, 9; 128:6–7.

  50. Tagai i le 3 Nifae 27:24–26. Tagai foi i le 2 Nifae 29:11; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:11–13.

  51. Tagai i le Alema 5:28. Tagai foi i le Filipi 4:3; Faaaliga 3:5; 13:8; 17:8; 20:15.

  52. Tagai i le Kenese 2:17–19.

  53. Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:10. Tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:20–21.

  54. “Discourse, 5 January 1841, as Reported by William Clayton,” 8, josephsmithpapers.org. Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:22–25; 88:17–20, 25–26.

  55. Tagai Faaaliga 21:2. “O le aai o … O se meaalofa mai le [Atua] i lona nuu. Ua tuuina mai mai se vaega o lona malo selesitila ma nonoa ai le lalolagi fou i se lalolagi maualuga atu” (Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 787, faamatalaga mo Faaaliga 21:2).

  56. Tagai i le Faaaliga 21:16

  57. Tagai i le 1 Tupu 6:19–20; Draper and Rhodes, The Revelation of John the Apostle, 813, faamatalaga mo Faaaliga 21:16.

  58. Tagai i le Faaaliga 21:18-21; Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:1--4.

  59. Tagai i le Esoto 28:9–10, 17–21; Isaia 62:3; Malaki 3:17; Mataupu Faavae ma Feagaiga 60:4; 101:1–5.

  60. Tagai i le Faaaliga 3:12; 13:16–17; 14: 1.

  61. Paul B. Pieper,“E Tatau i Tagata Uma ona Ave i o Latou Luga le Suafa Ua Tuuina Mai e le Tama,” Liahona, Nov. 2018, 44 Tagai Robert C. Gay, “O Le Tauaveina i o Tatou Luga o le Suafa o Iesu Keriso,” Liahona, Nov. 2018, 97-100.

  62. Tagai i le 2 Peteru 1:4; Moronae 6:2--3; Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:22.

  63. Dallin H. Oaks, “The Challenge to Become,” Ensign, Nov. 2000, 32.

  64. Jeffrey R. Holland, “O A’u Upu… E Leai se Gataaga,” Liahona, May 2008, 91–92.