Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mataio 6–7


“Mataio 6–7,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Mataio 6–7

Sa faaauau e le Faaola le Lauga i luga o le Mauga, e aoao atu ai le ala e tatalo ai, anapogi, ma auauna atu i isi. Sa ia aoao atu Ona soo ina ia faamuamua le alofa i le Atua nai lo mea o le lalolagi. Sa Ia faaiuina i le aoao atu faapea o le ala i le ola e faavavau e vaapiapi ma o i latou e faia le finagalo o le Tama Faalelagi e ulu atu i le malo o le lagi.

Punaoa

Talafaasolopito ma le Talaaga

Mataio 6:1–4

Na faapefea e le aganuu i taimi o le Feagaiga Fou ona aafia ai le ala na avatu ai e tagata meaalofa?

Sa nonofo tagata i taimi o le Feagaiga Fou i se aganuu faamamaluina. O le mamalu sa tele lava ina fuafuaina e faamoemoega o le vaega faaagafesootai, e pei o se aiga, ituaiga, po o se nuu. Afai e ausia e se tagata ia faamoemoega o le vaega, ona faateleina lea o lona faamamaluina. O se tasi auala e maua ai le mamalu o le mauaina lea o le aloaia faalauaitele mo le tuuina atu o meaalofa, po o le faia o galuega lelei.

“I le matalalaga lenei,” sa matauina ai e se tasi o sikola, “O le fetalaiga a Keriso i le Lauga i luga o le Mauga, ‘Aua e te avatu au meaalofa i luma o tagata, ina ia iloa ai e i latou. ” Aua lava ne’i iloa e lou lima tauagavale le mea e faia e lou lima taumatau, a ia fai faalilolilo’ (Mataio 6:1–4), semanu e faateia ai oe. Na aveese e Keriso le mafuaaga tonu lava mo le tuuina atu o meaalofa ma luiina le faailoaga masani o se taua autu.”

Mataio 6:5–7

O a ituaiga o tatalo na tausalaina e le Alii?

I ona po o le Feagaiga Fou, o le tatalo o se vaega taua o le olaga faa-Iutaia. Sa tatalo tagata Iutaia i le taeao ma le afiafi, e faasaga ia Ierusalema. Sa latou faia ni tatalo a o lei faia ma le maea ai o taumafataga. Sa latou tatalo e ifo pe tutula’i. I lenei fuaitau, sa le’i tausalaina e le Faaola tatalo i nofoaga faitele ae o tatalo sa faia e faafiafia ai isi.

Sa lapatai mai foi le Alii e faasaga i le faaaogaina o upu tautu le aogā i le taimi o le tatalo. O le fasifuaitau “tautu i upu le aogā” ua faaliliuina mai le upu Eleni battalogēsēte, lea e mafai foi ona faaliliuina o le “faatopetope” po o le “tautala e aunoa ma le mafaufau i ai.” O se faiga tagata le talitonu (faapaupau) le toe faia pea lava pea o “lisi uumi o igoa o o latou atua” e talosagaina mo la latou fesoasoani. O le mea lea, sa tausalaina ai e le Alii ia tatalo uumi lea na faalagolago i upu e leai ni uiga.

Mataio 6:13

O le a le uiga o le fetalaiga a le Alii e ala i le “aua fo’i e te taitaiina i matou i le faaosoosoga”?

Ua faamanino mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita e faapea o lenei fasifuaitau o lona uiga e le taitaiina i tatou e le Alii i le faaosoosoga: “Aua foi le tuuina atu i matou ia taitaiina atu i le faaosoosoga, a ia laveaiina i matou mai le leaga.”

Mataio 6:22

O le a le uiga o le “afai e lelei ou mata”?

O le upu lelei, e pei ona faaaogaina i lenei fuaiupu, e sau mai se upu Eleni o lona uiga o le faigofie, faamaoni, sa’o, po o le tautala sa’o. O le iloa ai o lenei faauigaga e fesoasoani lea tatou te malamalama ai i aoaoga a le Faaola e faatatau i le foaiina atu o meaalofa, tatalo, ma le anapogi. E ao ina faia nei mea uma ma se taula’iga faamaoni faigofie i lo tatou Tama i le Lagi po o lē o loo fai i ai.

Mataio 6:24

O le a le mamone?

O mamone e masani ona faasino i oa faalelalolagi ma e mafai ona faaliliuina o lona uiga o le tamaoaiga po o tupe.

Mataio 6:25, 34

O le a le uiga o le “aua ne’i outou popole”?

I le Tusi Paia a King James, o le fasifuaitau “aua ne’i outou popole” o lona uiga ia aua nei popolevale pe popole. E ui o le lomiga i le 3 Nifae 13:25–34 o loo ta’u mai ai o nei aoaoga na tuusao atu i Aposetolo a le Alii, o nei aoaoga e faatatau ia i latou uma o e ua valaauina e auauna atu.

Mataio 7:1

O le a le uiga o le “aua le faamasino atu”?

O loo faamanino mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita o upu a le Faaola i le fuaiupu lenei: “Aua le faamasino atu ma le amioletonu, ina ne’i faamasinoina outou; ae faamasino atu i le faamasinoga tonu.

Sa faamalamalama mai e Dallin H. Oaks le uiga o le faamasinoga amiotonu faapenei:

Muamua,o se faamasinoga amiotonu e tatau, i le faauigaga, faia i le faaleogalua. … O le a aloese ai mai le tautino atu ua le maua e se tagata se avanoa mo le faaeaga po o avanoa uma mo se matafaioi aoga i le galuega a le Alii. ”

Lona lua, o se faamasinoga amiotonu e taiala e le Agaga o le Alii, e lē faia i le ita, tauimasui, loto leaga, po o le mea e manao i ai le tagata. …

Lona tolu, ina ia amiotonu, o se faamasinoga faaleogalua e tatau ona faia i la tatou lava vaavaaiga. E lē tatau ona tatou ” faatino ia faamasinoga i fafo atu o o tatou tiute tauave patino. …

Lona faafai e mafai, e ao ina tatou aloese mai le faamasino atu seia lava lo tatou malamalama i mea moni. …

O se mataupu faavae lona lima o se faamasinoga amiotonu faaleogalua o se taimi e mafai ai, o le a tatou aloese mai le faamasinoina o tagata ae tau lava o le faamasinoina o tulaga aafia. ”

Lona ono, o le faamagalo atu o se mataupu faavae e o faatasi ma [lenei] poloaiga. … I faaaliga i ona po nei, na tautino mai ai le Alii, ‘O Au, o le Alii, Ou te faamagalo i lē o le a Ou faamagaloina, ae o outou ua poloaiina ia faamagalo atu i tagata uma’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:10]. ”

Lona fitu, o le mataupu faavae” mulimuli o se faamasinoga amiotonu e faapea o le a faaaoga ai tulaga faatonuina amiotonu.”

Mataio 7:3–5

O le a le fasilaau ma le utupoto?

O le upu Eleni ua faaliliuina o se fasilaau e faasino i “sina togi itiiti, fasimea, po o se ta’egamea.” O le upu Eleni ua faaliliuina o se utupoto e faasino i se “ogalaau tele e faaaoga i le fauina o fale.” I nei fuaiupu, ua aoao mai ai e le Faaola e tatau ona tatou liliu atu la tatou taulaiga mai sese o isi tagata i o tatou lava sese.

Mataio 7:23

O le a le uiga o le fetalaiga a le Faaola e ala i le “Ou te lei iloa lava outou”?

Ua faasa’o e le Faaliliuga a Iosefa Samita le “Ou te lei iloa lava outou” i le “Tou te lei iloaina lava au.”

Mataio 7:28–29

Na faapefea ona ese le ala na aoao atu ai le Faaola mai le ala na aoao atu ai le au tusiupu?

“O e na faalogologo i Kalilaia sa i ai” mafuaaga e ofo ai e ono ese mai ia i tatou. O le mea muamua lava, o Iesu le Nasareta, o le faiaoga sili ma le failotu, sa lei i ai ni agavaa o se faiaoga e tusa ai ma agaifanua o lona taimi. ”

“Lona lua, e le gata ina sa lei aoao atu Iesu i le pule o faiaoga o na ona po, ae na te lei aoao atu e pei o faiaoga i na aso. O le lalolagi o le Feagaiga Fou o se tasi na taliaina le fautuaga ‘E sili atu ona lelei le matua, ae silisili atu ona lelei le matua tele atu.’ O le tele lava o le matua o se tagata po o se mea, o le tele foi lena o lona talitonuina. O le mea lea, o se mea masani le maua i anotusi faa-Rapi, ‘Na fai mai ai Rapi X i le igoa o le Rapi Y, o le sa i ai o se tu masani mai le Rapi Z.’ O se auala tau i le pule lea e faamaonia ai se faamatalaga. Peitai, sa le’i ta’ua e Keriso ia aoao ua tuana’i. E le gata i lea, na te lei saunoa o ni perofeta, o e sa masani ona faapea mai, ‘Ua faapea ona fetalai mai o le Alii.’ Faatasi ai ma le faamaoni aiai, sa ia tautino atu ai, ‘Ou te fai atu ia te outou,’ ma tautino atu lana afioga e avea ma pule mulimuli ma le faamuamua i luga o le tulafono, o lona faauigaga masani lava, ma tu ma aga o le aso.

“Mulimuli ane, o le mea na tuuina atu i tagata le pule e galulue ai i nofoaga faitele o lo latou fua faatatau lea o le mamalu. O tagata e maualalo le fananau mai (e pei o le atalii o se kamuta) sa lei faamoemoeina e taitai i nofoaga faitele, e faia vavega, pe talai atu ma le poto tele. Peitai sa talai atu Keriso ma le mana, lototoa, ma le poto e le mafaatusalia. E leitioa a maofa le toatele. O Iesu Keriso, o le atalii o se kamuta, sa tautala e pei o ia o le atalii o se tupu.”

Aoao Atili

E Faapefea ona Tatalo atu i le Tama Faalelagi

  • Russell M. Nelson, “Lesona mai Tatalo a le Alii,” Liahona, Me 2009, 46–49.

  • Dallin H. Oaks, “O Le Gagana Faapitoa o le Tatalo,” Liahona, Ian. 2006, 2–5

Faamasino ma le Amiotonu

  • Tyler J. Griffin, “E Faapefea Ona Tatou ‘FaamasinoIna Faamasinoga Amiotonu’?Ensign, Feb. 2019, 54–59

Ala o faasalalauga

Vitio

Lauga i luga o le Mauga: O le Tatalo a le Alii” (2:19)

2:29

Lauga i luga o le Mauga: O oa i le Lagi” (4:30)

4:42

Ata

Iesu o loo aoao tagata i autafa o se mauga
Ua aoao atu e Iesu le Lauga i luga o le Mauga.

On Earth as It Is in Heaven (I Le Lalolagi e Pei ona Faia i le Lagi), saunia e Justin Kunz

O Iesu o loo aoao atu

O le Tatalo a le Alii, saunia e James Tissot

o se tagata o loo tuuina atu meaalofa mo e matitiva

Faamatalaga

  1. Amy B. Hardison, “The Sociocultural Context of the Sermon on the Mount,” in The Sermon on the Mount in Latter-day Scripture, ed. Gaye Strathearn ma isi (2010), 27.

  2. Tagai Harold W. Attridge and others, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books (2006), 1677–78, note for Matthew 6:5.

  3. Andrew C. Skinner, “A Reading of the Sermon on the Mount: A Restoration Perspective,” i le The Life and Teachings of Jesus Christ: From Bethlehem through the Sermon on the Mount, ed. Richard Neitzel Holzapfel and Thomas A. Wayment (2005), 348.

  4. Kenneth L. Barker and others, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 1651, note for Matthew 6:7.

  5. Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 6:14 (i le Mataio 6:13, vaefaamatalagaa); tagai foi Iakopo 1:13.

  6. Tagai Walter Bauer, A Greek-English Lexicon of the New Testament and Other Early Christian Literature, ed. Frederick William Danker, 3rd ed. (2000), 104.

  7. Tagai Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), 1105.

  8. Tagai Mataio 6:25, vaefaamatalaga e; tagai foi Mataio 6:27–28, 30–31. Faatusatusa i le Luka 10:41 ma le Filipi 4:6–7.

  9. Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 7:1–2 (i le Mataio 7:1, vaefaamatalagaa); o faatusitusiga paia e faaalia ai le suia o le tesi.

  10. Dallin H. Oaks, “‘Judge Not’ and Judging,” Ensign, Aug. 1999, 9–12.

  11. Mataio 7:3, vaefaamatalaga e.

  12. Mataio 7:3, vaefaamatalaga i.

  13. Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 7:33 (i le Mataio 7:23, vaefaamatalaga a); o faatusitusiga paia e faaalia ai le suia o le tesi. E faapena foi, ua suia e le Faaliliuga a Iosefa Samita le “Ou te le iloa outou” i le “Tou te lei iloa a’u” i le faataoto i taupou e toasefulu (Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 25:11 [i le Mataio 25:12, vaefaamatalaga a]).

  14. Hardison, “The Sociocultural Context of the Sermon on the Mount,” 38–39.