Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Ioane 1


“Ioane 1,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Ioane 1

I le amataga, sa faatasi Iesu Keriso ma le Tama. O se tasi o faalaniga o Iesu “o le Lokou.” O Ia o le ola ma le malamalama o mea uma. Na ala mai ia te Ia, sa foafoaina ai le lalolagi ma mea uma. E na o Iesu Keriso lava e oo mai ai le faaolataga. Sa papatisoina e Ioane le Papatiso ia Iesu ma isi. Sa talitonu nisi ia Iesu Keriso ma latou molimau atu ia te Ia.

Punaoa

Talafaasolopito ma le Talaaga

Ioane 1:1

Aisea ua ta’ua ai Iesu Keriso “o le Lokou”?

E tele taimi na faaigoa ai e le Aposetolo o Ioane ia Iesu Keriso “o le Lokou” i le Feagaiga Fou. O le “Lokou” o le faaliliuga faaPeretania o le upu Eleni logos. O le logos e faatusa i upu e tautalagia ma manatu i tua atu o na upu. O le logos o “le auala lea e faailoa atu ai e se tagata ona manatu i se isi tagata pe faatino ai foi ona manatu.”

Na tusia e Peresitene Russell M. Nelson: “[‘O le Lokou’] o se isi igoa mo le Matai. E foliga ese lena faaupuga, ae e talafeagai. Tatou te faaaogaina upu e momoli atu ai pe faaoo atu ai a tatou faaupuga i isi. O lea la o Iesu o le Lokou, po o le faaupuga, a Lona Tama i le lalolagi.”

O le Evagelia a Ioane o loo faamamafa mai ai o Iesu Keriso o le avefeau a le Tama i le lalolagi. Ua Ia tautino mai upu a le Tama. Mai faaaliga o aso e gata ai tatou te faitau ai, “O le mea lea, sa i ai i le amataga le Lokou, ona o ia o le Lokou, le avefeau lava lea o le faaolataga.”

Ioane 1:1–2

Aisea e taua ai le “sa i ai Iesu Keriso i le amataga faatasi ma le Atua”?

Mai Evagelia e fa, ua na o le Evagelia a Ioane o loo aoao mai ai e uiga i le soifuaga o Iesu Keriso i le muai olaga. Ua faamautu mai e tusitusiga paia o Aso e Gata Ai le i ai o Iesu i le muai olaga. Na faaali atu e le Faaola i le Perofeta o Iosefa Samita, “Sa ou i ai i le amataga faatasi ma le Tama, ma o A’u o le Ulumatua na Fanaua” O le tusi a Aperaamo o loo faamatala mai ai le Keriso i le muai olaga “sa pei o le Atua” O le tusi a Mose o loo aoao mai ai o Iesu Keriso o le “Alo Pele o le Tama Faalelagi, ” Pele ma Filifilia mai le amataga.”

Ioane 1:3, 10

O le a le uiga o le “na ia faia mea uma lava”?

Mai le “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo” ua tatou aoao ai o Iesu “o le Ieova Silisili o le Feagaiga Tuai, o le Mesia o le Feagaiga Fou. I lalo o le taitaiga a Lona Tama, o Ia o lē na foafoaina le lalolagi” (Gospel Library). Mai le tusi a Mose ua tatou aoao ai na foafoaina e Iesu Keriso “lalolagi e le mafaitaulia,” e oo lava i “le faitau miliona o lalolagi e pei o lenei.”

Ioane 1:14, 16–17

O le a le uiga faapea o Iesu Keriso sa “tumu i le alofa tunoa ma le upumoni”?

O le upu Eleni mo le “alofa tunoa” o le charis, lea e mafai foi ona faauigaina o le alofa-agalelei, agalelei, po o le alofagia. O le alofa tunoa o le “fesoasoani faalelagi poo le malosiaga” e tuuina mai e ala i le alofa mutimutivale ma le alofa o le Atua.”

O le upu Eleni mo le “upumoni” o le alētheia, o lona uiga o le faalagolago ma le amiotonu i mafaufauga ma galuega. Ua faauigaina e le Alii le upumoni o le “iloa lea o mea e pei ona i ai, ma e pei ona sa i ai, ma e pei ona o le a oo mai.” O le upumoni e maua’i ae le faatosinaina e ni tulaga. E le suia le upumoni, e pei lava ona le suia le Alii.

O mau faasino nei e mafai ona fesoasoani e malamalama ai i le Faaola “e tumu i le alofa tunoa ma le upumoni”: 2 Nifae 2:6–10; Alema 9:26–27; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:8–17.

Ioane 1:18

Aisea o loo faapea mai ai lenei fuaiupu “e lei vaaia lava le Atua e se tasi”?

O le Faaliliuga a Iosefa Samita e faitauina faapea, “Ma e leai se tagata ua vaai i le Atua i soo se taimi, vaganā ua molimau atu o ia i le Alo; aua sei vaganā ua ala mai ia te ia e leai lava se tasi e mafai ona faaolaina..” O lenei faaopoopoga taua o loo faailoa mai i le faatusilima o loo faamanino mai ai e fetalai mai le Tama i Ana fanau i le lalolagi e molimau atu i Lona Alo, o Iesu Keriso. O loo tusia i tusitusiga paia ni nai taimi na folasia mai ai e le Tama ia Iesu Keriso.

Ioane 1:19

O le a le uiga o le faaupuga “Iutaia” i lenei fuaiupu ma isi fuaiupu i le tusi a Ioane?

Sa faa 71 taimi na faaaoga ai e Ioane le faaupuga “Iutaia” i lana Evagelia. Mo tulaga taitasi, e tatau ona tatou faaliliuina le uiga o le faaupuga i totonu o ona anotusi patino. Mo se faataitaiga, i le Ioane 2:6o “Iutaia” e faasino i tagata Iutaia o se ituaiga po o se malo. I le Ioane 1:19; 5:10; 9:22; ma le 18:12, o le upu “Iutaia” o loo faasino i taitai o le au Iutaia, e aofia ai faitaulaga sili, au tusiupu, ma toeaina. I le Ioane 9:18, o “Iutaia” e faasino i e le talitonu.

Ioane 1:19–28

O ai Elia?

I le Ioane 1:19–28, na fesili atu ai taitai Iutaia ia Ioane le Papatiso pe o ia o Elia. O Elia o le faa-Eleni o le igoa Eperu o o Elijah, o le igoa lea o se perofeta na valoia e toe foi mai i se aso.

Sa malamalama Ioane le Papatiso, e pei ona sa lei malamalama i ai faitaulaga ma sa Levi, e faapea e eseese uiga mo le igoa po o le faalaniga Elia. O Ioane le Papatiso o se Elia, o lona uiga o se teuteuala, ma sa auina atu o ia e saunia le ala mo le Mesia.

Ua faamanino mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita faapea na sau Ioane le Papatiso e saunia le ala mo Iesu Keriso. O loo tusia ai faapea o Ioane le Papatiso “sa le faafitia o ia o Elaia; ae sa ta’uta’u atu, ua faapea atu; E le o au o le Keriso.”

Ioane 1:29, 36

Aisea ua faaigoaina ai Iesu Keriso o le “Tamai Mamoe a le Atua”?

O le Aposetolo o Ioane ua na o le pau lea o le tusitala o le Feagaiga Fou ua faaaofia ai “le Tamai Mamoe” po o “le Tamai Mamoe a le Atua” o se faalaniga mo le Faaola. O le perofeta o Nifae o le Tusi a Mamona e masani foi ona faasino i le Faaola o “le Tamai Mamoe a le Atua.”

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson e faapea, i le avea ai ma Tamai Mamoe a le Atua, sa faataunuuina e Iesu Keriso le tulafono o le taulaga e ala i Lana Togiola: “O le Feagaiga Tuai e tele ona mau faasino i le togiola, lea na taua o taulaga e osi i manu. E le faaaogaina soo se manu. O tulaga faapitoa e manatulia e aofia ai:

  • Le filifiliga o se uluai manu o le lafu, e aunoa ma se pona [tagai i le Levitiko 5:18; 27:26].

  • Le taulagaina o le ola o le manu e ala i le faamaligiina o lona toto [tagai i le Levitiko 9:18].

  • Le fasimateina o le manu e aunoa ma le gauia o se ponaivi [tagai i le Esoto 12:46; Numera 9:12].

  • Ma le tasi le manu e mafai ona taulagaina e fai ma faatinoga e sui ai se tasi [tagai i le Levitiko 16:10].

“O le Togiola a Keriso na faataunuu ai nei muaitala a le Feagaiga Tuai. O Ia o le uluai Tamai Mamoe a le Atua, e aunoa ma se pona. O Lana taulaga na faatino i le faamaligiina o le toto. E leai ni ponaivi o Lona tino na gauia—manatua foi o e na faasala ma faasatauroina faatasi ma le Alii sa gauia o laua vae [tagai i le Ioane 19:31–33]. Ma o Lana taulaga na fai ma faatinoga e sui ai isi.”

Ioane 1:31, 33

Pe na le iloa ea e Ioane le Papatiso o Iesu o le Mesia?

O le fasifuaitau “Ou te lei iloa foi o ia” i le Ioane 1:31, 33 na afua ai ona fesili nisi pe na iloa e Ioane le Papatiso o Iesu o le Mesia. I le Faaliliuga a Iosefa Samita, o le fasifuaitau “Ou te lei iloa foi o ia” ua faalua ona faasa’o ai. I le Ioane 1:31 o le upu lei ua aveesea ma ua suia le fuaiupu e faitau, “Sa ou iloa o ia, ma o le a faaali atu o ia ia Isaraelu.” I le loane 1:33 o le upu lei ua toe aveesea fo’i ina ia faitauina, “Sa ou iloa o ia.”

O nei faasa’oga ua faamautu mai ai sa iloa e Ioane le Papatiso o Iesu o le Mesia. Ua ogatusa lea ma le molimau manino a Ioane le Papatiso lea na tuuina atu e uiga ia Iesu: “Faauta i le Tamai Mamoe a le Atua, na te aveesea le agasala a le lalolagi. O ia lea na ou fai atu ai, O loo mulimuli mai le tagata e sili o ia ia te a’u.”

Ioane 1:42

O le a le uiga o le “o le a igoa oe ia Kefa”?

Ina ua valaauina e le Faaola ia Peteru e avea ma Ona soo, sa Ia tuuina atu ia Peteru se isi igoa, o Kefa. Kefa o lona uiga o le “tagatavaai” poo le “maa.” O le valaauina o Peteru o se tagatavaai, na taua ai e Iesu le mauaina e Peteru o ki o faamauga ma le pule e taitai ai le Ekalesia ina ua mavae Lona afio ae.

E faapena foi, na valaauina e Iesu Keriso ia Iosefa Samita o se tagatavaai i le aso na Ia toe faatulagaina ai Lana Ekalesia i le lalolagi. I le gagana o le toefaatulagaina o le mauaina e Peteru o ki o faamauga, sa ta’u atu ai ia Iosefa ma le Ekalesia ia faamanuiaga o le mulimuli i le tagatavaai a le Alii.

Ioane 1:45

Na faapefea ona iloa e Filipo o Iesu o le Mesia?

Ina ua ta’u atu e Filipo ia Natanielu e uiga ia Iesu, sa ia fai atu sa ia maua le tagata o “le ua tusia e Mose i le tulafono, atoa ma le au perofeta.” O le Tulafono o uluai tusi e lima a Mose. O Perofeta o tusi e pei o Isaia, Mika, Ieremia, ma Sakaria. Sa mafai e Filipo ma isi soo ona iloa Iesu o le Mesia aua sa latou suesue i tusitusiga paia mo faailoga o Ia.

Ioane 1:46

Aisea na fesili ai Natanielu pe “e mafai ea ona tupu o se mea lelei mai Nasareta?”

O Nasareta o se tamai nuu pe tusa ma le 200 i le 400 tagatanuu. E le o ta’ua i le Feagaiga Tuai. I le soifuaga atoa o le Faaola, e toatele tagata atonu na manatu o Nasareta e le taua. Mo lenei mafuaaga, sa mafaufau ai Natanielu pe i ai se mea lelei e mafai ona sau mai Nasareta. Mulimuli ane i le Feagaiga Fou, sa lauiloa Nasareta o le nofoaga sa soifua ae ai Iesu.

Ioane 1:47

O le a le uiga o le avea ma se tagata e “leai se pepelo”?

Na fetalai le Faaola o Natanielu o se tagata e “leai se pepelo.” O le upu Eleni ua faaliliuina iinei o le “pepelo” o lona uiga o le taufaasese, faitogafiti, po o le taufaavalea. E tusa ai ma le Faaola, o Natanielu o se tagata e i ai ona faamoemoega mama.

Aoao Atili

Faalagiga o Iesu Keriso

Faasoaina Atu o le Talalelei

Ala o Faasalalauga

Vitiō

O le Papatisoga o Iesu” (3:10)

3:10

Ata

o Le Fono i le Lagi

tuufaatasiga o le The Grand Council saunia e Robert T. Barrett

Ua foafoaina e Iesu le lalolagi.

Christ the Creator, saunia e Robert T. Barrett

Ioane le Papatiso o loo aoao atu tagata

Ioana le Papatiso o loo talai atu i le Vao, saunia e Robert T. Barrett

O Ioane le Papatiso o loo papatisoina Iesu

O Ioane le Papatiso o loo Papatisoina Iesusaunia e Greg K. Olsen