Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mataio 5; Luka 6


“Mataio 5; Luka 6,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Mataio 5; Luka 6

I se taimi e lata i le amataga o Lana galuega i nofoaga faitele, sa aoao atu ai e le Faaola le Lauga i luga o le Mauga o loo maua i le Mataio 5–7. Sa ia aoao atu foi le Lauga i le Laugatasi o loo maua i le Luka 6:17–49. E talitonu nisi o i latou o le lauga lava lea e tasi o loo tusia e tusitala eseese. E ono mafai foi ona tuuina atu e Iesu lenei lauga po o ni vaega o lea lauga i taimi eseese. Na tuuina atu foi e le Faaola se lauga faapena i lona nuu i Amerika ina ua mavae Lona Toetu. Sa amata e Ie Alii Lana Lauga i luga o le Mauga e ala i le aoao atu o Faaamuia. Sa Ia tautino mai o le tulafono a Mose sa faataunuuina ia te Ia ma aoao atu Lana tulafono maualuga atu.

Punaoa

Talafaasolopito ma le Talaaga

Mataio 5:3–12

O a mea e ta’u o Faaamuia?

(Faatusatusa i le Luka 6:20–26.)

Na amata e le Faaola Lana Lauga i luga o le Mauga e ala i le faailoa mai o uiga e taitai atu ai i le fiafia moni. O nei aoaoga ua lauiloa o Faaamuia, o se upu e sau mai le upu Latina beatus, o lona uiga “ia faamanuiaina” po o le “ia fiafia.”

Na aoao mai Peresitene Harold B. Lee: “I lana Lauga lea i luga o le Mauga na tuu mai ai e le Matai ia i tatou se faaaliga o lana lava amio, lea e atoatoa, … ma o lea ua aumai ai ia i tatou se ata auiliili mo o tatou lava olaga. …

“I lena Lauga le mafaatusalia i luga o le Mauga, na tuu mai ai e Iesu ia i tatou ni ala maoti se valu e mafai ona tatou maua ai le olioli [moni]. ” O le mea moni o loo i ai le faavae mo se olaga atoatoa.”

Mataio 5:13

O le a le uiga o le avea “ma masima o le lalolagi”?

Ua faaaogaina le masima mo le faitau afe o tausaga e faaleleia ai le tofo, faasaoina ai meaai, ma faamalolo ai manu’a. I lalo o le tulafono a Mose, sa faaaoga ai le masima i osigataulaga. O le a sausauina e faitaulaga Isaraelu le masima i luga o saito (meaai) ma taulaga mo aano o manu a o lei tuuina i luga o le fatafaitaulaga. Ua faaaoga e le Feagaiga Tuai le fasifuaitau “feagaiga o le masima” e ta’u mai ai le natura tumau-faavavau o feagaiga i le va o le Atua ma Ana fanau. Sa fesootai le masima ma le faasaoina, faamalologa, ma le osia o feagaiga.

Ua aoao mai e faaaliga i ona po nei e faapea o i latou o e osia ma tausia feagaiga ma le Alii o “le masima o le lalolagi.” A o latou taumafai e tausia a latou feagaiga, e avea soo o Keriso ma se faatosinaga lelei i le lalolagi. Latou te fesoasoani e faasaoina le lalolagi mai le faaleagaina o amioga mama. Latou te fesoasoani foi e aumaia le faamalologa ma le faaolataga i fanau a le Atua.

E mafai ona aveesea le tofo o le masima e ala i le suifefiloi ma le faatamaiaga. Pe a faaleagaina le masima, o le a leai se aoga. E le pei o le masima, pe a faia e soo o Iesu Keriso ni mea sese, e oo lava i ni mea matuia, e mafai ona latou toe maua lo latou “tofo,” po o le mama a’ia’i, e ala i le alofa mutimutivale ma meaalofa a le Faaola o le salamo ma le faamagaloga.

Matthew 5:17

Na faapefea ona faataunuu e Iesu Keriso “le tulafono [ma] le au perofeta”?

“O le tulafono” e faasino i uluai tusi e lima a Mose i le Feagaiga Tuai. “O perofeta” e faasino i tusi o le Feagaiga Tuai na tusia ma faaigoaina i perofeta. O le tuufaatasiga, “o le tulafono” ma “perofeta” e faasino i vaega autu e lua o le Feagaiga Tuai. E faasino uma i la’ua ma maua lo la’ua faataunuuga ia Iesu Keriso.

Na faamatala mai e Peresitene Jeffrey R. Holland: “E taua le malamalama o le tulafono a Mose sa laualuga i lena vaitau, ma o lea na aofia ai, le tele o vaega taua o le talalelei a Iesu Keriso, lea sa i ai muamua. Sa lei fuafuaina e avea o se mea e ese mai pe tuuesea mai, ma e moni foi e le o se mea e feteenai ma le, talalelei a Iesu Keriso. Sa sili atu ona elemene nai lo le talalelei atoa, ” ae o lona faamoemoega sa le’i ese lava mai le tulafono maualuga atu. E tatau ia i la’ua uma ona aumaia tagata ia Keriso.” Na aoao mulimuli ane e Iesu ia sa Lamana ma sa Nifae e faapea “o le tulafono na tuu atu ia Mose ua faaiuina ia te au.”

Mataio 5:18

O a iota ma fasi mataitusi?

O se iota o se mataitusi e pito sili ona laitiiti i le pi faitau faaEleni. O se fasi mataitusi o se togi po o se maka laitiiti i se gagana tusitusia. Na ta’ua e le Faaola i se iota ma fasi mataitusi e faailoa ai o le a Ia faataunuuina vaega uma o le tulafono a Mose e oo lava i le auiliiliga e pito sili ona itiiti.

Mataio 5:22

O le a le uiga o le upu “raka”?

O le upu raka e sau mai i se upu Aramaika o lona uiga o le faiaivale, valea, po o se tagata e le faaaogaina le mafaufau. O upu raca ma le valea o upu faatiga sa faaaoga o ni upu o le sauaina po o le tuu i lalo.

Mataio 5:25

O le a le uiga o le “vave ona lua lelei ma le o loo tagi i ana mea”?

O le fasifuaitau Eleni mo le “lelei ma” e ta’u mai ai e tatau ona tatou “maua ni mafaufauga agalelei, pe ia taulimaina lelei” se fili. O lea ua fautuaina ai i tatou e le Faaola iinei ina ia vave suia o tatou mafaufauga ina ia i ai ni mafaufauga agalelei i se tasi tatou te le o fealofani.

Mataio 5:27–30

O le a le uiga o le “[vaai] atu i le fafine ina ia manao i ai”?

O le tulafono a Mose na tausalaina ai le mulilua, o le faia lea o sootaga feusuai ma se tasi i fafo atu o le feagaiga o le faaipoipoga. Na aoao mai e Iesu se tulafono maualuga atu, o le, e le tatau i fafine ma alii ona tuinanau le tasi i le isi. O le upu Eleni mo le “tuinanau” e ta’u mai ai se faanaunauga po o le manao e faaosofia ai manaoga feusuai. E toe tulitatao e Iesu Lana lapataiga e faasaga i le tuinanau i vaaiga o le aveesea o se mata po o se lima e ono afua ai ona tatou agasala. E le’i fautuaina mai e le Alii le faamanu’a o oe lava. Ae, sa faaaoga e Iesu lenei upu valiata e faamamafa ai le taua o le lafoai ese o a tatou agasala ma pulea o tatou mafaufauga ma manaoga.

Ina ua lapatai mai le Alii e faasaga i le tuinanau i le Tusi a Mamona, sa faigofie lava Lana aoao mai, “Faauta, Ou te tuu atu ia te outou se poloaiga, ia outou le tuu se tasi o nei mea ia ulu atu i lou loto.”

Mataio 5:33–37

O le a le mea na aoao atu ai le Faaola e uiga i feagaiga tauto?

Sa talitonu tagata Iutaia i ona po o Iesu e sese le solia o se tautoga po o se folafolaga na tauto i le suafa o le Alii. Sa vaaia o se mea itiiti le solia o se tautoga na faia i le igoa o le malumalu, le aai o Ierusalema, po o se isi mea. Na aoao mai Iesu e faapea i a tatou fegalegaleaiga ma isi tagata e le tatau ona tatou tauto i soo se mea po o soo se tasi. E tatau ona tatou tausia a tatou upu pe na tatou faia se folafolaga pe leai. Afai tatou te fai atu ioe pe tatou te fai atu leai, e tatau ona lava lena. O soo o Iesu Keriso e tatau ona i ai le amiosa’o ma tausi a latou upu.

Mataio 5:38–42

O le a le mea na aoao mai e Iesu i nei fuaiupu e uiga i le tauimasui?

I taimi o le Feagaiga Tuai, sa i ai se tulafono mo le taulimaina o i latou o e na faatiga i isi, ua lauiloa “o le mata i le mata.” O lenei tulafono ua faamoemoe ia mautinoa ai o le faasalaga mo mea sese na faia ua tonu ma talafeagai, e aofia ai le le saua tele. Sa faamoemoe e taofia ai tagata mai le sailia o le tauimasui tele. Peitai, sa folasia mai e Iesu se tulafono maualuga atu lea e aoao ai i tatou e taulimaina faiga le talafeagai ma le le faaaloalo i le agalelei.

Mataio 5:43

Pe na talia e le Feagaiga Tuai le inoino mo o tatou fili?

(Faatusatusa i le Luka 6:27.)

O le poloaiga “ia e alofa atu i lou tuaoi” o loo maua i le Levitiko 19:18, peitai e leai se mau o i le Feagaiga Tuai o loo poloaiina ai i tatou e “ino’ino i le ua ita mai.” E foliga mai sa faatatau le Faaola i se faaupuga masani i Ona taimi. O le mauaina o Tusitaai o le Sami Mate i le 1946 na faaalia ai e faapea, sa i ai a nisi o tagata Iutaia i le taimi o Keriso na aoao atu e tatau ona alolofa i uso a tagata o lo latou nuu ae ia inoino i tagata ese.

Mataio 5:48

O le a le uiga o le poloaiga a le Faaola ia atoatoa?

E toatele ua lagonaina le lofituina i le poloaiga a le Faaola ia atoatoa. E foliga mai o se tulaga manaomia e faigata. Ae o le upu Eleni ua faaliliuina o le “atoatoa” o lona uiga o le “mae’a, uma, [po o le] atiina ae atoatoa.”

I le talanoa ai e uiga i lena upu Eleni, sa aoao mai ai Peresitene Russell M. Nelson, “Faamolemole ia matau o le upu e le faapea o le ‘saolotoga mai le mea sese’; e faatatau i le ‘ausiaina o se faamoemoega mamao.’” Na ia faaauau e faapea: “O le atoatoaga ua finagalo ai le Faaola mo i tatou, e sili atu nai lo amioga e leai se sese. O le faamoemoega e faavavau ” ina ia faaatoatoaina i tatou ma mafai ona mau faatasi ma [le Atua ma Iesu Keriso] i le faavavau o i luma atu [tagai Ioane 17:23–24].”

Ua aoao mai tusitusiga paia ua faaatoatoaina i tatou e ala ia Iesu Keriso. Na valaaulia e le perofeta o Moronae ia ana tagata faitau ia “o mai ia Keriso, ma faaatoatoaina ia te ia” Sa ia aoao atili mai faapea tatou te “paia, e aunoa ma se ila” e ala i le alofa tunoa ma le alofa mutimutivale o Iesu Keriso. Na aoaoina e Iosefa Samita e faapea o i latou o e mautofi i le malo selesitila o i latou ia o e ua “amiotonu [tagata] ua faaatoatoaina e ala ia Iesu.” O le atoatoa e pei o lo tatou Faaola ma le Tama Faalelagi o se meaalofa e sau mai ia i La’ua.

Aoao Atili

Lauga i Luga o le Mauga

Ala o faasalalauga

Vitio

Lauga i luga o le Mauga: O Faaamuia” (2:12)

1:58

Lauga i luga o le Mauga: O Faaamuia” (2:28)

2:28

Ata

o le Faaola o loo aoao atu

Lauga i luga o le Mauga, saunia e Harry Anderson

O Iesu o loo aoao atu

Lauga i luga o le Mauga, saunia e Carl Bloch

o le Sami o Kalilaia ma le tulaga masani o le Mauga o Faaamuia

Faamatalaga

  1. Tagai 3 Nifae 12–14.

  2. Mataio 5:3, vaefaamatalagaa.

  3. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Harold B. Lee (2000), 200; faaopoopo le faamamafa.

  4. Tagai Levitiko 2:13; Esekielu 43:23–24.

  5. Numera 18:19; 2 Nofoaiga a Tupu 13:5.

  6. Tagai “The Salt of the Earth,” Ensign, Jan. 2014, 66–67.

  7. Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:39.

  8. Tagai Luka 24:44.

  9. Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon (1997), 147.

  10. 3 Nifae 15:8.

  11. Tagai Ronald Bridges and Luther A. Weigle, The King James Bible Word Book (1994), 194, 346.

  12. Tagai Walter Bauer, A Greek-English Lexicon of the New Testament and Other Early Christian Literature, ed. Feterika William Danker, 3rd ed. (2000), 903.

  13. Mataio 5:25, vaefaamatalaga a.

  14. Tagai Esoto 20:14; Teuteronome 5:18.

  15. Tagai Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), 1079.

  16. Tagai Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 5:34 (i le Mataio 5:30, vaefaamatalaga e).

  17. 3 Nifae 12:29.

  18. Tagai Mataio 23:16, 21.

  19. Esoto 21:24; Levitiko 24:20; Teuteronome 19:21.

  20. Tagai Mataio 5:39–42.

  21. Tagai Dana M. Pike, “Is the Plan of Salvation Attested in the Dead Sea Scrolls?,“ i le LDS Perspectives on the Dead Sea Scrolls, ed. Donald W. Parry ma Dana M. Pike (1997), 93, note 19.

  22. Mataio 5:48, vaefaamatalaga e. Tagai foi Bauer, A Greek-English Lexicon of the New Testament, 995.

  23. Russell M. Nelson, “Perfection Pending,” EnsignNov. 1995, 86, 88

  24. Moronae 10:32, 33.

  25. Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:69.