Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mataio 18; Luka 10


“Mataio 18; Luka 10,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Mataio 18; Luka 10

Na aoao mai Iesu Keriso e na o le pau le ala e ulufale ai i le malo o le lagi o le liua lea ma faamaualaloina o ia lava e pei o se tamaitiiti laitiiti. Sa Ia aoao Ona soo i mataupu faavae o le a fesoasoani ai ia i latou e taitaia ai le Ekalesia. Na maua uma e le Toasefululua ia ki o le malo. Ina ua fesili Peteru pe faafia ona ia faamagalo atu i isi, na faasoa mai e Iesu le faataoto i le auauna lē alofa mutimutivale. Na valaauina ma tuuina atu e le Faaola faatonuga i Fitugafulu. Sa latou tala’i atu, faamalolo, ma toe foi e lipoti atu a latou galuega. Sa faasoa atu e le Faaola le faataoto i le Samaria agalelei. Sa Ia aoaoina Maria ma Mareta i le taua o le faamuamuaina o mea a le Atua.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui aloaia o taitai o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

Mataio 18:5–10

O le a se lagona o le Faaola e uiga ia i latou o e faatausuai i Ana “tamaiti”?

Tagai i le “Mareko 9:42–48. O le a se lagona o le Faaola e uiga ia i latou o e faatausuai i Ana ‘tamaiti’?

Mataio 18:21–22

O le a le uiga o le faamagalo atu i isi “a ia fitugafulu ni fitu”

I le Tusi Paia, o le numera 7 e faatusa i le atoatoa, atoatoaga, po o le atoatoa. O le numera 490 (po o le “fitugafulu ni fitu”) e faatusa i le atoatoa. Sa faaaoga e Iesu numera 7 ma le 490 o se “faatusa o le faamagaloga atoatoa.”

Sa maitauina e Elder Lynn G. Robbins: “Sa faaaoga e le Alii le matematika o le fitugafulu ni fitu e fai ma faatusa o Lana Togiola e le i’u, o Lona alofa e le faatuaoia, ma Lona alofa tunoa e le faatapulaaina. ‘Ioe, ma o le tele o taimi e salamo ai lo’u nuu Ou te faamagalo ai i latou ia latou solitulafono faasaga mai ia te a’u’ [Mosaea 26:30; faaopoopo le faamamafa].” E tatau foi ona tatou faataitai i le faataitaiga a le Faaola o le faamagalo atu i isi.

Mataio 18:23–35

O le a le eseesega i le va o le 10,000 taleni ma le 100 tenari?

I lenei faataoto, o le tupu e faatusa i le Alii ma o le auauna sa aitalafu i taleni e 10,000 e faatusa ia i tatou taitoatasi. Sa faaaoga e le Faaola lenei faataoto e aoao atu ai le taua o le faamagalo atu i isi.

O le faataoto e faatatau i “taleni e sefulu afe” (fuaiupu 24) ma le “selau tenari [Eleni dēnaria]” (fuaiupu 28), o ituaiga tupe ia i le taimi o Iesu. O le 100 tenari o loo aitalafu ai le uso a auauna o se aofaiga itiiti pe a faatusatusa i taleni e 10,000.

“I le taimi o le uluai seneturi T.A., ua fuafuaina faapea o le 10,000 taleni e tusa ma le 100,000,000 tenari. O le tenari e tasi o se totogi masani lena mo se tagata faigaluega. Afai na faigaluega lena tagata i aso e toluselau i le tausaga, o lona uiga e 33 tausaga ona mafai lea ona ia faatauina se taleni se tasi. Ma e silia ma le 300,000 tausaga e maua ai taleni e 10,000, o le aofaiga lea o le aitalafu a le auauna.”

Na aoao mai Peresitene Jeffrey R. Holland: “O loo i ai sina eseesega o manatu i le au atamamai e faatatau i le tau o le tupe o loo ta’ua i i—ae i le faafaigofieina o le matematika, afai o le aitalafu laitiiti sa lei faamagaloina e 100 taleni, po o le $100 i le tatou tupe i le taimi nei, o lona uiga o le aitalafu 10,000 taleni o le faamagalo fua la e tai latalata atu i le $1 piliona—pe sili atu!

“I le avea ai ma se aitalafu patino, o se numera tele naua lena—tatou te matua le malamalama lava i ai. … Ae, mo faamoemoega o lenei faataoto, e tatau ona le malamalama i ai; e tatau ona sili atu ma lo tatou gafatia e malamalama i ai, le faia o se tala e sili atu ma lo tatou gafatia e toe totogi ai. E mafua lena ona o lenei … tala e faatatau ia i tatou, o le aiga pa’ū o le tagata—o tagata aitalafu faaletino, solitulafono, ma o pagota uma. …

“O loo faaaogaina e Iesu i i se fuataga e faigata ona malamalama i ai ona o Lana Togiola o se meaalofa e faigata ona malamalama i ai na faia i se tau e faigata ona malamalama i ai.”

Luka 10:1–20

O ai le au Fitugafulu?

O Luka ua na o le pau lea o le tusitala o le Evagelia na faamaumauina na valaauina e Iesu Keriso Fitugafulu. Faatasi ai ma Aposetolo e Toasefululua, o Fitugafulu sa tatau ona tala’i atu le talalelei ma saunia le ala mo le Faaola. O Lona valaauina o Fitugafulu ma faatonuga ia i latou sa tutusa lava ma le valaauina ma faatonuga na Ia tuuina atu i Ana Aposetolo e Toasefululua. O aso nei, o Fitugafulu o le Pulega Aoao o taitai o le Ekalesia ua valaauina e le Au Peresitene Sili o le Ekalesia. Latou te auauna atu o ni “molimau faapitoa” e fesoasoani i le Toasefululua i le “fausiaina o le ekalesia,” “puleaina o mataupu uma,” ma le “talai ma le faatautaia o le talalelei” i le lalolagi atoa.

Luka 10:30

O le ā se mea ua tatou iloa e uiga i le auala mai Ierusalema e agai atu i Ieriko?

O le auala na “alu ifo i lalo mai Ierusalema i Ieriko” na pau i le 3,280 futu le maualuga. Atonu na mulimuli i vaitafe matutu, e pei ona faaalia i le ata o loo i lalo. E tusa ma le 12.5 maila (20 km) le umi o le auala ma ui atu ai i laufanua tuufua ma mauga, lea e masani ona lafi ai tagata faomea ma osofa’ia tagata malaga e pasia.

vaaiga mai le ‘ea o le Wadi Qelt i Isaraelu, e latalata i Ieriko

Luka 10:31–36

O le a le taua o le ositaulaga, sa Levī, ma le Samaria i le faataoto i le Samaria agalelei?

E tusa ai ma le tulafono a Mose, na tofia ositaulaga ma sa Levī e aoao atu tulafono a le Atua ma auauna atu i le Atua ma o latou uso a alii ma tamaitai. Sa latou iloa lelei lava le poloaiga o le “alofa atu i le lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe” O le mea moni, na poloaia e le Atua tagata Isaraelu, e aofia ai ositaulaga ma sa Levī, ina ia aua ne’i nofoa’i pe a lamatia le ola o se tuaoi.

I le faataoto a le Faaola, na solia ai e le ositaulaga ma le sa Levī nei poloaiga. Nai lo le mulimuli i le tulafono a Mose, atonu sa latou mulimuli i tu ma aga masani a toeaina, po o tulafono tuugutu. O lenei tu masani tuugutu na ta’ua ai e le’i faamalosia tagata Iutaia e laveai tagata e le o ni Iutaia po o i latou e le o iloaina o latou ituaiga mai le oti. E le’i manatu i lenā tagata o se tuaoi.

O le mea e lē talafeagai, na faataunuu e le Samaria matafaioi a le ositaulaga ma le sa Levī e pei ona ta’ua i le tulafono a Mose. Na aoao mai Peresitene M. Russell Ballard: “Pe na e mafaufau ea pe aisea na filifili ai le Faaola e fai le tagata taua o lenei tala o se Samaria? Sa matua malosi le feainai i le va o tagata Iutaia ma tagata Samaria i le taimi o Keriso. I lalo o tulaga masani, e alofia e nei vaega e lua fesootaiga o le tasi ma le isi. E avea pea lenei faataoto lelei ma aoaoga pe ana faapea na laveaiina le tagata na faamanualia e tagata faomea e se uso a tagata Iutaia.

“O lona faaaogaina ma le loto i ai o tagata Iutaia ma tagata Samaria o loo manino ona aoao mai ai faapea o i tatou uma lava o tuaoi, ma e tatau ona tatou alolofa, faatauaina, faaaloalogia, ma auauna atu le tasi i le isi e ui i ni o tatou feeseeseaiga loloto—e aofia ai eseesega faalelotu, faaupufai, ma faaleaganuu.”

Luka 10:33–35

Aisea na faaaoga ai e le Samaria le suauu ma le uaina e togafiti ai manua o le tamaloa?

Sa togafitia e le Samaria ia manu’a o le tagata na manu’a i le suauu ma le uaina, e tofu ma le aoga faavailaau. Sa faaaogā le suauu e faamāfanafana ai manu’a, ma sa faaaogā le uaina e faamamā ai manu’a. O le suauu ma le uaina o ni faatusa foi o le Togiola a Keriso. E pei o le Samaria agalelei, e alofa mutimutivale Iesu Keriso. Na te faamaloloina o tatou manua faaleagaga o le agasala ma laveaiina i tatou mai le oti. E aumaia e Ia i tatou i le saogalemu ma ua valaauina isi e fesoasoani ia te i tatou. O le togiola, ua totogi ai e Iesu Keriso lava ia le tau mo lo tatou laveai.

Luka 10:38–42

O le a le mea na faamoemoeina mai se tagata talimalo i taimi o le Feagaiga Fou?

“Sa taua tele le talimalo i tagata o Iutaia, ma o se faamamaluga o se fafine ma se tulaga tauleleia e faalagolago i se isi itu i le lelei ona ia faataunuuina o faamaoemoega faaleaganuu e tusa ai ma le matafaioi a se e talimalo.” Ona o nei aganuu faaagafesootai, o le faitioga a Mareta faapea na tuua o ia e Maria e auauna na o ia, atonu e manatu i ai e tauamiotonuina. O le tali a le Faaola i le popolega o Mareta na faamanino mai ai o mea a le Atua o se faamuamua maualuga atu nai lo agaifanua faaagafesootai, e tusa lava pe o ni agaifanua lelei.

Aoao Atili

Aoao e Alolofa le Tasi i le Isi

  • Bonnie D. Parkin, “Filifiliaina o le Alofa Moni: O Lea Mea Lelei,” Liahona, Nov. 2003, 104–6

Faaalia o le avea o i Tatou ma Soo e ala i le Auauna Atu

  • Camille Fronk Olson, “Martha and Mary,” Ensign, Apr. 2019, 52–53

Faamagalo Atu ma Avanoa Lona lua

O Faatusa e Maua i le Faataoto i le Samaria Agalelei.

  • John W. Welch, “The Good Samaritan: Forgotten Symbols,” Ensign, Feb. 2007, 41–47

Ala o faasalalauga

Vitio

“Faamagalo Atu i Tagata Uma i A Latou Agasala: O Le Faataoto i le Auauna Le Alofa” (6:05)

6:6

“Faataoto i le Samaria Agalelei” (4:55)

5:2

“O le Samaria Agalelei” (12:23)

12:23

Ata

o le Samaria agalelei o loo fesoasoani i se tagata manu’a

O Le Samaria Agalelei, saunia e Walter Rane

O Maria o loo nofo ma faalogologo i le Faaola a o galue Mareta i tua atu

Na Faalogo Maria i Lana Fetalaigasaunia e Walter Rane

Faamatalaga

  1. Tagai i le Mataio L. Bowen, “Faamatalaupu Iutaia i le vaitaimi o le Feagaia Fou,” i Talaaga Feagaiga Fou, Aganuu, ma Sosaiete: Talaaga o Tusitusiga o le Feagaiga Fou, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 103; Alonzo L. Gaskill, The Lost Language of Symbolism: O se Taiala Taua mo le Iloaing ma Faamatalaina o faatusa o le Talalelei (2003), 124.

  2. Bowen, “Jewish Hermeneutics in the New Testament Period,” 103.

  3. Lynn G. Robbins, “Seia Fitugafulu ni Fitu,” Liahona, Me 2018, 23.

  4. Jay A. Parry and Donald W. Parry, Understanding the Parables of Jesus Christ (2006), 95.

  5. Jeffrey R. Holland, “Ia Atoatoa Ona Lelei o La Outou Amio—I Le Iuga,” Liahona, Nov. 2017, 41.

  6. Tagai i le Luka 10:1–16.

  7. Tagai i le Mataio 10.

  8. Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:25, 34, 38.

  9. Luka 10:30

  10. Tagai John Wilkinson, “The Way from Jerusalem to Jericho,” The Biblical Archaeologist, vol. 38, nu. 1 (Mat. 1975), 11–19.

  11. Levitiko 19:18

  12. Tagai i le Levitiko 19:16; 25:35–36.

  13. Tagai D. Kelly Ogden and Andrew C. Skinner, Verse by Verse: The Four Gospels (2006), 385–86.

  14. M. Russell Ballard, “Doctrine of Inclusion,” Ensign, Nov. 2001, 36.

  15. Tagai i le Mataio 26:27–29; Luka 22:44; Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:18; 20:78–79. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “Ia manatua, e pei lava o le tino o le olive, lea sa oomiina mo le suauu e aumaia le malamalama, o lea na faapea foi ona oomia ai le Faaola. Mai pu uma lava na oo mai ai le toto ola o lo tatou Togiola” (“Why This Holy Land?,” Ensign, Tes. 1989, 18).

  16. Casey W. Olson, “The Savior’s Teachings on Discipleship during His Final Trek to Jerusalem,” Religious Educator, vol. 13, nu. 3 (2012), 134–35.