“Eperu 1–6,” Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou (2024)
Fesoasoaniga mo Mau
Eperu 1–6
O Iesu Keriso o le Alo o le Atua, o le “e fai mea uma lava ma ona tofi.” O Ia o le Foafoa ma o loo nofo i le itu taumatau o le Atua. E sili atu Iesu Keriso nai lo agelu ma perofeta uma, e aofia ai ma Mose. Sa le mafai e Isaraelu anamua ona ulu atu i le malologa o le Alii ona sa latou faamaaaina o latou loto e faasaga ia Iesu Keriso. I le avea ai ma Faitaulaga Sili maoae, ua silisili ai Iesu i faitaulaga sili uma a Mose. O Ia o le tupuga o le ola e faavavau ia i latou uma o e usitai ia te Ia. Ua uunaia le Au Paia ina ia tumau i le faatuatua e pei o Aperaamo e ala i le i ai o le faamoemoe i faamanuiaga folafolaina.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
O ai na tusi i ai le tusi o Eperu ma aiseā?
I le oo ai i puapuaga eseese, o le toatele o Kerisiano Iutaia na o ese mai le Ekalesia ma toe foi atu i a latou tapuaiga sa i ai muamua i Iutaia i le sunako. Ua faalaeiauina e le tusi o Eperu tagata liliu mai Iutaia ina ia tumau faamaoni ia Iesu Keriso ma aua ne’i toe foi i o latou olaga sa iai muamua.
O le tusi o Eperu e pei lava o se lauga lautele lea e faasino atu ia Iesu Keriso e ala i le toe faaaogaina o aoaoga o le Feagaiga Tuai. O loo i ai i le tusi ni vaega autu se tolu e uunaia ai tagata liliu mai Iutaia ina ia tumau ma le faatuatua ia Iesu Keriso:
Ua faamautu mai e lenei tusi na suitulaga Iesu Keriso ma Lana talalelei i le tulafono a Mose. O loo faamatala mai ai foi na faataunuuina le tulafono a Mose e Iesu Keriso.
Ua fesiligia e nisi tagata atamamai pe na tusia e Paulo le tusi a Eperu, aua e leai se tusitala o ta’ua i le tusi ma e ese le auala na tusia ai mai isi tusi a Paulo. “Ae ui i lea, ona o manatu ua faaalia i le FaaEperu ua ogatasi lava ma isi aoaoga a Paulo, ua tele lava ina talia e le Au Paia o Aso e Gata Ai, e tusa ai ma tu ma aga faaKerisiano, o Paulo sa aafia i le tusiga o lenei [tusi].”
E le o manino pe o anafea na tusia ai le tusi a Eperu. Talu ai e faasino pea le tusi i le malumalu i le taimi nei, e manatu ai na tusia a o lei oo i le 70 T.A., ina ua faaumatia le malumalu e tagata Roma. E le o iloa le nofoaga na tusia ai le Eperu.
Eperu 1:3
O le a le uiga e faapea o Iesu Keriso ua tusa lava ma Lona Tama?
O le faaupuga “tusa lava” e sau mai le faaliliuga o se upu Eleni o lona uiga o se mea o se “faatusa po o se faaupuga tonu.” Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks, “O loo i ai i le Tusi Paia se molimau faaaposetolo o Iesu sa ‘tusa lava’ ma Lona Tamā (Eperu 1:3, lea e faamanino atili ai le aoaoga a Iesu lava ia e faapea ‘o le ua vaai mai ia te a’u ua vaai o ia i le Tamā’ (Ioane 14:9).”
Eperu 1:4–14; 2:1–10
Aisea na faatusaina ai Iesu Keriso i agelu?
O le toatele o tagata Iutaia sa talitonu “o agelu o ni tagata faaeaina.’ Na sili atu foi ona migao nisi taitai Iutaia i agelu na i lo le Mesia. Na ta’ua e se tasi tagata atamai o le Tusi Paia, “Faatasi ai ma lo latou faatuatua ia Ieova ma ana agelu, na foliga mai ai na faaaoga e [tagata liliu mai Iutaia] ia Keriso i la latou faiga faalelotu o se vaega ae le o le totonugalemu.” Ina ia faasa’o lenei lē malamalama, na sii mai e Paulo mai le Feagaiga Tuai e faaalia ai e sili atu Iesu Keriso i agelu uma.
Eperu 2:16
O ai lea e ta’ua o fanau a Aperaamo?
“O le fanau a Aperaamo” e faasino e le gata i e na tupuga moni mai i le gafa-tautoto o Aperaamo ae faapea foi i latou uma o e taliaina le feagaiga o le talalelei, e tusa lava po o le a lo latou tupu’aga. A liua se tagata i le talalelei a Iesu Keriso ma papatisoina, e avea i latou ma se tasi o le aiga o le feagaiga.
Eperu 2:18
E mafai faapefea e Iesu Keriso ona fesoasoani ia i tatou pe a faaosoosoina i tatou?
O le upu boētheō ua faaliliuina o se fesoasoani i le King James Version o le Tusi Paia ma o lona uiga o le “fesoasoani; laveai; o mai e fesoasoani ia te ia.” Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks: “Ua lagona ma silafia e lo tatou Faaola o tatou faaosoosoga, o tatou tauiviga, o tatou lototiga, ma o tatou puapuaga, aua na Ia loto e oo i ai i na mea uma e fai ma vaega o Lana Togiola. … O tagata uma e mafatia i soo se ituaiga o vaivaiga faaletino e tatau ona manatua na oo foi lo tatou Faaola i lena ituaiga o tiga, ma e ala i Lana Togiola, ua Ia ofo mai ai ia i tatou taitoatasi le malosi e onosaia ai.”
Eperu 3:7–19; 4:1–16
O le a le uiga o le ulufale atu i le malologa o le Alii?
I le faaaogaina o le Salamo 95:7–11, na saunoa ai Paulo i le le usiusitai ma le le talitonu o Isaraelu anamua. O se taunuuga o lo latou fouvale, sa le’i ulu atu ai Isaraelu i le laueleele folafolaina o Kanana, po o le malologa faafaatusa o le Alii, lea sa faatusa i le laueleele o Kanana. Sa uunaia e Paulo le Au Paia Iutaia ina ia aloese mai le le talitonu ma le loto maaa o Isaraelu anamua ina ia mafai ona latou ulufale atu i le malologa o le Alii.
Na aoao mai Peresitene Iosefa F. Samita: “Na saunoa perofeta anamua i le ‘ulu atu i le malologa o le Atua’ [tagai i le Alema 12:34; Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:23–24; o le a lona uiga? I lo’u manatu, o lona uiga o le ulu atu i le malamalama ma le alofa o le Atua, o le faatuatua i ona faamoemoega ma i lana fuafuaga, e oo i le tulaga tatou te iloa ai e sa’o i tatou, ma tatou te le o tutuli mo se isi mea, e le o faalavelaveina i tatou i le feaveai i matagi uma o mataupu, po o le pepelo ma togafiti leaga a tagata ua faatalitali e faasese ai. … O le tagata ua oo i lena maualuga o le faatuatua i le Atua, ua lafo ese ai le masalosalo ma le fefe uma mai ia te ia, ua ulu atu o ia i le ‘malologa o le Atua.’”
O lea, e ala mai ia Iesu Keriso e mafai ona tatou maua ai le malologa i lenei olaga ma le isi.
Eperu 4:14–16
Aisea ua valaaulia ai i tatou e o mai ma le faamalosi i le nofoalii o le alofa tunoa?
I taimi faaletusi paia, sa ui atu ai le faitaulaga sili i le veli o le malumalu ma ulufale atu i le Paia o Paia i le Aso o le Togiola. O lenei faitaulaga sili sa o se faatusa o Iesu Keriso, lo tatou Faitaulaga Sili silisili. E pei o le faitaulaga sili o loo ulufale atu i le Paia o Paia, ua ulufale atu Iesu Keriso i le lagi ma ua nofo nei “i le itu taumatau” o le Atua.
I le avea ai ma o tatou Faitaulaga Sili silisili, e alofa Iesu Keriso mo o tatou vaivaiga aua sa “faaosoosoina o Ia i mea uma pei o i tatou, ae e leai se agasala.” O le faaliliuga faa-Eleni o le upu faaosoosoina o lona uiga foi o le suesueina po o le tofotofoina. Na aoao mai Elder Ulisses Soares: “E mafai ona ou faamautinoa atu e silafia e le aunoa e Keriso ia faigata tatou te oo i ai i le olaga nei. E malamalama o Ia i mea oona, matuitui, ma tiga faaletino uma faapea foi i luitau faalelagona ma faaleagaga tatou te fetaiai. Ua faatumulia le finagalo o le Faaola i le alofa mutimutivale, ma ua Ia saunia pea e fesoasoani mai ia i tatou. E mafai lenei mea ona sa Ia oo i ai ma tauaveina i Ona lava luga i le tino le tiga o o tatou vaivaiga ma lē atoatoa.”
I le faatumulia ai i le agaalofa mo i tatou, ua valaaulia ai i tatou e Iesu Keriso ina ia “faalatalata atu ai ma le faamalosi i le nofoalii o le alofa tunoa.” O le upu Eleni ua faaliliuina o le “faalatalata atu” i le Tusi Paia a King James e mafai foi ona faaliliuina o le “soso mai” po o le “faalatalata atu.” O le iloaina o mea ua faia e Iesu Keriso mo i tatou, e mafai ai ona tatou talia Lana valaaulia ma o mai ia te Ia ma le mautinoa. Na aoao mai Elder Dale G. Renlund, “I le olaga nei, e mafai ona tatou ‘faalatalata atu ai ma le faamalosi’ i le Faaola ma maua le agaalofa, faamalologa, ma le fesoasoani … i ni auala faigofie, masani, ma taua.”
Eperu 5:1–6, 10
Na faapefea ona tofia Arona e le Atua?
I le Eperu 5:4–6, 10, na taua ai e Paulo na maua e Iesu Keriso Lana pule mai le Atua le Tama, e pei lava ona valaauina Arona ma isi faitaulaga sili anamua e le Atua. Sa latou mauaina lo latou perisitua e ala i le pule tatau.
Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita: “Matou te talitonu e leai se tagata e mafai ona faatautaia le faaolataga e ala i le talalelei, i agaga o tagata, i le suafa o Iesu Keriso, vagana ai ua faatagaina o ia mai le Atua, e ala i faaaliga, pe o le faauuina e se tasi na auina mai e le Atua e ala i se faaaliga. … Ou te fesili atu, na faapefea ona valaauina Arona, ae e ala i faaaliga?”
O le valaauga o Arona na sau mai le Atua e ala i se faaaliga ia Mose: “Ia e faalatalata mai foi ia te oe lou uso o Arona … ina ia fai ma ositaulaga ia te au.” O lenei lava mamanu e tasi o loo maua i le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou. E faatatau i le faauuga i le perisitua na aoao mai ai Elder David A. Bednar: “Matou te talitonu e ao ina valaauina se tagata e le Atua, e ala i le valoaga, ma ala i le faaeega o lima o i latou o e o i ai le pule, e talaʼi atu ai le Talalelei ma faia sauniga o i ai [Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:5]. O lea, e mauaina e se tama po o se alii le pule o le perisitua ma ua faauuina i se tofi patino e se tasi ua umia le perisitua ma ua faatagaina e se taitai e i ai ki e tatau ai o le perisitua.”
Eperu 5:6–8
O a ni mea ua tatou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso mai ia Mekisateko?
Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie e faapea o fuaiupu e 6–8 i le Eperu 5 “e faatatau uma ia Mekisateko ma Keriso, aua o Mekisateko o se faataitaiga o Keriso ma o le galuega a lena perofeta ua faatusaina ma muai faa’ata’ata mai ai le galuega a lo tatou Alii i le uiga lava lea e tasi na faia e le galuega a Mose (Teuteronome 18:15–19; Galuega 3:22–23; 3 Nifae 20:23; [Iosefa Samita—Talafaasolopito] 1:40). O lea la, e ui o upu o nei fuaiupu, aemaise lava o le fuaiupu 7, sa muai faatatau ia Mekisateko, e faatatau tutusa ma atonu foi e sili atu i le soifuaga ma le galuega a lē ua ala mai ai ona faataunuuina ia folafolafolaga uma na faia ia Mekisateko.”
Eperu 6:1–3
O a mataupu faavae e tatau ona tatou pipiimau i ai ina ia mafai ona tatou ausia le atoatoa?
O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Eperu 6:1 ua faamanino mai ai le fuaiupu lenei: “O lea, aua le tuua mataupu faavae o le aoaoga faavae a Keriso, ia tatou faaauau pea i le atoatoa.” O le Au Paia o loo talanoaina i le tusi a Eperu ua uma ona maua uluai mataupu faavae, sauniga, ma aoaoga faavae o le talalelei (e aofia ai le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, papatisoga, ma le faaee o lima mo le meaalofa o le Agaga Paia). Sa le tatau ona latou lafoaia na mataupu faavae ae sa tatau ona faaauau pea ona tuputupu ae agai i le matua faaleagaga.
Eperu 6:4–6
O le a le uiga o le “toe faasatauroina … le Alo o le Atua”?
Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie: “O le faia o le agasala e le mafaamagaloina e aofia ai i le toe faasatauroina e le tagata lava ia o le Alo o le Atua ma faamaasiasia o ia i luma o tagata (Eperi 6:4–8; Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:34–35). Ina ia solia lenei solitulafono e le mafaamagaloina, e ao i se tagata ona maua le talalelei, maua mai i le Agaga Paia e ala i faaaliga le malamalama atoatoa o le paia o Keriso, ona toe teena lea ‘o le feagaiga fou ma faavavau lea sa faapaiaina ai o ia, ma ta’ua ai o se mea ua le paia, ma faia e ui lava i le Agaga o le alofa tunoa.’ [History of the Church, 3:232]. Ona ia faia ai lea o le fasioti tagata e ala i le faamaonia o le maliu o le Alii, o lona uiga, o le fouvale aliali ae ua malamalama lelei i le upumoni, ma faapea ona tuua ai o ia i se tulaga lea e na te faasatauroina ai le Keriso ma le iloa lelei o Ia o le Alo o le Atua. O lea ua toe faasatauroina ai Keriso ma faamaasiasia ai (Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:27).”
Eperu 6:13–20
O le a se mea ua tatou iloa e uiga i folafolaga a le Atua?
Na tautino mai e Paulo e faapea, ina ua faia e le Atua ni folafolaga sili ia Aperaamo, sa Ia “tauto ai o ia ia te ia lava.” I aso anamua, o le tautō ma se feagaiga o se vaega aloa’ia o le olaga faalelotu. Talu ai e le mafai e le Atua ona pepelo, e mafai ona tatou maua le talitonuga i Ana folafolaga. Latou te aumaia le faamoemoe ma avea o se “taula o le agaga.”
Aoao Atili
O Le Afioga a le Atua
-
“A Two-Edged Sword,” Ensign, Feb. 2017, 72–73
Malologa o le Alii
-
Russell M. Nelson, “Manumalo i le Lalolagi ma Maua le Malologa,” Liahona, Nov. 2022, 95–98
O Fanau a Aperaamo
-
Russell M. Nelson, “O Le Feagaiga Faavavau,” Liahona, Oke. 2022, 4-11
Nofoalii o le Alofa Tunoa
-
Jeffrey R. Holland, “O Uunaiga o se Afi Lilo,” Liahona, Me 2024, 7-9
-
Jörg Klebingat, “Faalatalata Atu i le Nofoalii o le Atua ma le Lototele,” Liahona, Nov. 2014, 24-27
Ala o faasalalauga
Ata
O Le Faatoaga o Ketesemane, saunia e William Henry Margetson