Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mataio 27; Mareko 15; Luka 23; Ioane 19


“Mataio 27; Mareko 15; Luka 23; Ioane 19,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Mataio 27; Mareko 15; Luka 23; Ioane 19

Ina ua uma ona pue faapagotaina Iesu Keriso, sa sasaina, tauemuina, ma faataugā o Ia e tagata Roma. Na iloa e Pilato e le sala Iesu, ae na alalaga le motu o tagata mo le faasatauroga o Iesu. Sa gauai atu Pilato i le uunaiga ma faasalaina le Faaola ina ia faasatauroina. Sa faasatauroina Iesu Keriso i Kolokota i le va o ni tagata gaoi se toalua. A o tautau o Ia i luga o le satauro, sa Ia tatalo mo le Tama Faalelagi e faamagalo fitafita ma fetalai atu i le Aposetolo o Ioane e tausi Lona tina. Mulimuli ane, na tuuina atu ai e Iesu Lona agaga i aao o Lona Tama ma maliu ai. Sa tuu e Iosefa le Arimataia ma Nikotemo le tino o le Faaola i totonu o se tuugamau.

Punaoa

Talafaasolopito ma le Talaaga

Aoao Atili

Ala o Faasalalauga

Talafaasolopito ma le Talaaga

Mataio 27:11

O le a se mea ua tatou iloa e uiga ia Pilato, le kovana Roma?

Tagai “Ioane 18:29. O ai Pilato?” ma le “Ioane 18:29–36. Aisea na aumai ai e taitai Iutaia Iesu i luma o Pilato?

Mataio 27:14, 26, 30, 34–35, 38, 41

O a valoaga na faataunuuina i le taimi o le faamasinoga ma le Faasatauroga o Iesu Keriso?

Valoaga

Faataunuuga o le Valoaga

Isaia 53:7. “Na faasauaina o ia, sa tigaina foi o ia, a e le tautala mai o ia.”

Mataio 27:14. “A ua le tali atu ia te ia i se upu e tasi.”

Isaia 53:5. “O le aoaiga e filemu ai tatou sa i ona luga lea, o ona faalavalava foi ua malolo ai tatou.”

1 Nifae 19:9. “O le mea lea latou te sasa ia te ia, ae tuu atu e ia i ai.”

Mataio 27:26. Sa “sasaina Iesu” e fitafita Roma.

Isaia 50:6. “Sa Ou lē natia oʼu mata mai le maasiasi ma le tuufeanu.”

1 Nifae 19:9. “Latou te tuufeanu ia te ia, ae tuu atu e ia i ai.”

Mataio 27:30. “Ua feanu i latou ia te ia.”

Salamo 69:21. “Na latou avane le mea oona e fai ma’u mea e ‘ai; ua ou fia inu, ona latou avane ai lea o le vineta ou te inu ai.”

Mataio 27:34. “Ua latou avatu ia te ia le vineta ua fefiloi ma le laau oona ia inu ai.”

Salamo 22:16. “Ua tu’ia e i latou o’u lima ma o’u vae”

1 Nifae 19:10. E “tuu atu e ia o ia lava … ia sii a’e i luga, … ma ia faasatauroina.”

Mataio 27:35. “Na latou faasatauro ia te ia.”

Salamo 22:18. “Ua latou tufatufa o’u ofu mo i latou, ua latou faia foi le vili i lo’u ofutino.”

Mataio 27:35. Sa “tufatufa ai lea e [fitafita Roma]o ona ofu, ua latou faia ai le vili.”

Isaia 53:9,12. “Na tofia o ia ia fai lona tuugamau faatasi ma e pagotata, … na faitauina foi o ia faatasi ma e pagotata.”

Mataio 27:38. “Ona latou faasatauro lea faatasi ma ia tagata fao mea e toalua.”

Salamo 22:7–8. “Ua faatauemu mai ia te au o i latou uma ua vaai mai … , ua faapea mai, Na ia faalagolago ia Ieova; ia na faaola ia te ia; ia laveai o ia ia te ia.”

Mataio 27:41, 43. “Ua faapea foi ona faatauemu o le au faitaulaga sili ia te ia, … ua faapea ane, … na faatuatua ia i le Atua; ina laveai mai nei o ia ia te ia.”

Salamo 22:1. “Lo’u Atua e, lo’u Atua e, se a ea le mea ua e tuulafoai mai ai ia te a’u?”

Mataio 27:46. “Lo’u Atua e, lo’u Atua e, se a ea le mea ua e tuulafoai mai ai ia te a’u?”

Salamo 34:20. “E leoleoina e ia o ona ivi uma; e le gau lava se tasi.” (Tagai foi i le Esoto 12:46.)

Ioane 19:33. “A ua oo i latou ia Iesu, ua latou iloa ua maliu lava ia, ona le gauia ai lea o ona vae.”

Sakaria 12:10. “Latou te vaavaai mai ia te au na latou tu’ia.”

Ioane 19:34. “Ao le tasi tagata tau ua tutu’i lona itu i le tao.”

Isaia 53:9. “Na tofia o ia ia fai lona tuugamau faatasi ma … mauoa ina ua maliu.”

Mataio 27:57, 59–60. “O le tasi tagata mauoa, o le Arimataia, … ona aui ai lea o [le tino o Iesu] i le ie lino mama, ua tuu ai i lona tuugamau fou.”

Mataio 27:15–21

Na faapefea ona faataunuuina e le faasaolotoina o Parapa le tulafono a Mose?

(Faatusatusa i le Mareko 15:7–11; Luka 23:18–25; Ioane 18:39–40.)

E tusa ai ma le lomiga faa-Eleni anamua o le Mataio 27:16–17, o le igoa muamua o Parapa o Iesu. O le igoa Parapa o lona uiga moni lava o le “atalii o le tamā.” Sa filifilia e le vaega faatupu vevesi Iesu Parapa nai lo Iesu Keriso—le Alo moni o le Tamā. O le faasaolotoina o Parapa na faataunuuina ai le faiga o le oti tausalaina na faia i le Aso o le Togiola. E tusa ai ma le tulafono a Mose, i le Aso o le Togiola na filifilia ai e le faitaulaga sili ni ’oti se lua. O le tasi ’oti na avea ma ’oti tausalaina ma sa faamatuu ola e alu i le vao, ae o le isi ’oti na fasia e fai ma taulaga mo agasala i le Alii. Na faataunuuina e Parapa le matafaioi o le ’oti tausalaina. Na faataunuuina e le Togiola le matafaioi a le ’oti lona lua a o Ia tuuina atu Lona soifua e togiola ai agasala a tagata uma.

Mataio 27:22–50

O a ni mea ua tatou iloa e uiga i le faasatauroga?

(Faatusatusa i le Mareko 15:22–37; Luka 23:26–46; Ioane 19:17–30.)

O le fasiotia e ala i le faasatauroga o se faasalaga lea mo soligatulafono eseese, e aofia ai le fouvale faaupufai. Na ta’ua e le tusitalafaasolopito Iutaia anamua o [Iosefata] Josephus le faasatauroga o se “oti sili ona faanoanoa.” “O le tagata e faasatauroina sa masani ona faia e ave lona lava satauro i le nofoaga e fasiotia ai.” E masani ona aveese lavalava o le tagata. Ona faamau lea e le tagata faaoosala le tagata na aafia i le satauro i ni maea po o ni fao po o mea uma e lua. E ui o manu’a na faia e fao na matuā tigā ai lava, ae e lē o le mea lea na fasiotia ai le tagata. E masani lava o le oti e mafua mai i se “tuufaatasiga o le fiaai, te’i, fia inu, siama, vaivai, ma le faatasinaina.” E mafai ona mafatia le tagata mo le lua i le tolu aso a o le’i oti.

Mataio 27:24

Aisea na fufulu ai e Pilato ona lima?

Na iloa e Pilato e lē sala Iesu Keriso i moliaga na faia e faasaga ia te Ia. E oo lava i le avā a Pilato na lapataia Pilato e uiga i le mamā o Iesu Keriso. Ina ia faamamāina o ia mai le tiutetauave o le taitaia o se tagata e lē sala, na fufulu ai e Pilato ona lima. O le tulafono a Mose sa aofia ai foi se faiga faapena. O lea, ina ua fafano e Pilato ona lima, atonu sa ia faapea ua ta’umamaina o ia i se ala ua faigofie ona malamalama i ai taitai Iutaia. Peitai, o le fafano o ona lima e lei faatagaina ai Pilato e solaese mai le tiutetauave. Na ta’ua e Peresitene Jeffrey R. Holland, “Semanu e le mafai ona sili atu ona pisipisia pe sili atu foi ona le mama lima o Pilato.”

Ua fufulu e Pilato ona lima i le faaiuga e faasatauro Iesu Keriso

Mataio 27:25

O ai na nafa ma le maliu o le Faaola?

O le Faasatauroga o Iesu Keriso na faataunuuina e se vaega toaitiiti o taitai Iutaia i le galulue faatasi ai ma pulega a Roma. E taua le manatuaina faapea i le taimi o le galuega a le Faaola i le olaga nei, e toatele tagata Iutaia na talitonu ia Iesu Keriso.

Mataio 27:26

O le a le sasaina?

(Faatusatusa i le Mareko 15:15; Ioane 19:1.)

O le sasaina, po o le faataugāina, o se faasalaga a Roma lea na faamoemoe e faavaivaia ai se tagata a o lei faasatauroina. Sa faia le ‘ausasa i ni maea pa’u e i ai ni fasi uamea laiti po o ni ponaivi e faamau i ai. Sa nonoaina le tagata na faasalaina i se poutu ma sasaina ai faafia. O uluai tā na mafua ai ona masaesae le pa’u. O tā faifaipea e māfua ai ona masaesae uaua tuaiti o le tino. O lenei mea na mafua ai le tiga matautia ma le tafe ese mai o le toto. “O le faamoemoe ia faavaivaia le tagata na aafia i se tulaga e le umi ae matapogia pe oti. O se mea masani le amusia ma le tauemuina e o faatasi ma le faiga.”

Mataio 27:28–29

Na faapefea ona faatauemu fitafita Roma ia Iesu Keriso?

(Faatusatusa i le Mareko 15:17–18; Ioane 19:2–3.)

Sa faaaogā e fitafita Roma faatusa o tagata tautupu e faatauemu ai iā Iesu Keriso o le tupu o tagata Iutaia. E tusa ai ma tala o loo maua i le Mareko, Ioane, ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, na latou tuuina atu ia te Ia se ofu talaloa lanu viole e ofu ai. O le lanu viole e faatusa i le tulaga tautupu. Sa latou lalagaina se pale i laau tuitui ma tuu i luga o Lona ao. Sa latou tuuina foi se laau, po o se tootoo, i Lona lima taumatau, lea e faatusa i se tootoopule.

Mataio 27:37

O le a le mea sa taua i le faalaniga na tusia e Pilato i luga o le satauro?

(Faatusatusa i le Ioane 19:19.)

O se tu masani le tuu o se faailoga i luga a’e o le ulu o le ua molia i luga o le satauro. I luga o le faailoga sa tusia ai la latou solitulafono. O le faailoga na tuu i luga a’e o Iesu i luga o le satauro e faitauina “Iesu le Nasareta, le Tupu o Iutaia” i le faa-Eleni, Latina, ma le faa-Eperu. Sa mafai e i latou uma na pasi ane ai ona faitauina lenei tautinoga aloaia ma iloa ai o Iesu le, “Tupu o Iutaia,” ua faasatauroina. Sa fai atu le faitaulaga sili ia Pilato, “Aua e te tusi, O le Tupu o Iutaia; ae na ia fai mai, O a’u o le Tupu o Iutaia.” O lenei suiga o le a faailoa mai ai lo latou talitonuga e le o Iesu o le tupu o tagata Iutaia e ui ina sa Ia fai mai ai o Ia. Sa le amanaiaina e Pilato la latou talosaga e sui le faaupuga o loo i luga o le faailoga.

Mataio 27:45

O le a le taimi o le ao na ufitia ai le laueleele i le pogisa?

“O le itu aso e tolu” o le aso, pe tusa o le 9:00 i le taeao, o le taimi lea na tu’itu’i ai Iesu Keriso i le satauro. Sa tusia e Mataio e faapea “ua pogisa uma ai le nuu” mai le itu aso lona ono (tusa o le 12:00 i le aoauli) seia oo i le itu aso lona iva (pe tusa o le 3:00 i le afiafi), o le taimi lea na maliu ai le Faaola.

Mataio 27:46

Aiseā na lagona ai e Iesu le tuulafoaia?

Na aoao mai Peresitene Jeffrey R. Holland:

“Ina ia mafai ona atoatoa le taulaga silisili ese a Lona Alo e faapei ona ofofua mai ma faia toatasi lava, na aveesea e le Tama i sina taimi ititi mai ia Iesu le mafanafana o Lona Agaga, le lagolago atu o Lona lava i ai patino. … Mo Lana Togiola ina ia le gata ma faavavau, na ao ona Ia lagona pe faapeī le oti e le nao le faaletino ae faaleagaga, ia iloa ai pe na faapeī pe a aveesea le Agaga paia, ma le tuua toatasi ai o se tasi e lagonaina le matua tuulafoaiina, matagā, ma le aunoa ai ma se faamoemoe.

“Ae sa onosai pea Iesu. Sa finafinau pea o Ia. O le amiomama sa i totonu ia te Ia na mafai ai ona manumalo le faatuatua tainane foi i se tulaga o le tiga atoa. … Talu ai sa savalia e Iesu se ala umi, ma le tuuatoatasi na o ia lava, tatou te lē tau faia lena mea.”

Mataio 27:51

O le a le mea e taua i le saeluaina o le veli o le malumalu?

(Faatusatusa i le Mareko 15:38; Luka 23:45.)

o le veli o se malumalu anamua

“O le Paia o Paia o le potu aupito paia lea i le malumalu anamua ma sa tavavae i se veli. O le potu lenei sa faatusa i le afioaga o le Atua. E tasi i le tausaga, i le Aso o le Togiola, ona laasia ai e le faitaulaga sili e ui atu i le veli o le malumalu ma ulufale atu i le Paia o Paia. Na te sausauina le toto o se taulaga mo agasala i luga o le fata faitaulaga e togiola ai agasala a le faapotopotoga uma o Isaraelu.

Ina ua “saeluaina le veli o le malumalu,” pe vaeluaina, i le maliu o Iesu Keriso, sa avea o se faatusa matautia o mea na faataunuuina i le Togiola a le Faaola. Sa aoao mai e le Aposetolo o Paulo e faapei ona saeluaina le veli o le malumalu o se faailoga o le ulu atu i le Paia o Paia, o le tino ua saeia o Iesu Keriso ua tatalaina ai le ala mo i tatou e ulu atu i le afioaga o le Tama Faalelagi.

Mataio 27:52–53

Pe na toetu se tasi i luma atu o Iesu Keriso?

E le o iloa pe aisea ua tuu ai fuaiupu e uiga i le Toetu i le Mataio 27 i le mea o loo i ai i le ‘anotusi. Ua faamanino mai i le fuaiupu e 53 o le faaali mai o nei tagata toetu i Ierusalema na tutupu “ina ua mavae le toetu o [Keriso].” O isi fuaitau o mau ua faamautu ai o Iesu Keriso o le tagata muamua lea na toetu. Na aoao mai e le perofeta o le Tusi a Mamona o Apinati e faapea, o i latou sa toetutu mai i le taimi o le Toetu o le Faaola, o perofeta ma i latou sa tausia poloaiga a le Atua.

Mareko 15:1–2

O le ā le tāua o le tuuina atu o Iesu o se tupu iā Pilato?

(Faatusatusa i le Luka 23:1–3.)

Tagai “Mataio 26:59–68. O le a le mea sa taua i le moliaga o le upuleaga?

Luka 23:4–12

O ai Herota Anetipa?

O Herota Anetipa o le atalii o Herota le Sili, o lē sa poloaiina le fasiotia o tamaiti i Peteleema. Sa faia e Herota Anetipa se faaipoipoga faamulilua ma le avā a lona uso o Filipo. Ina ua faalogo Ioane le Papatiso i lenei faaipoipoga, sa ia ta’ua o se mea e le tusa ai ma le tulafono. Sa faatonuina e Herota Anetipa ia fasiotia Ioane le Papatiso. Na ta’ua muamua e Iesu ia Herota o “le alope lena,” e faailoa mai ai uiga taufaasese o Herota. Na ta’ua e Elder James E. Talmage, “E tusa ai ma lo tatou iloa, o Herota o … na pau lea o le tagata na vaai faafesagai lelei ma Keriso ma tautala atu ia te Ia, ae e lei faalogo o ia i Lona siufofoga.”

Luke 23:31

O le a le uiga o le laau mata ma le laau mago?

O le laau mata e faatusa i le taimi o le galuega a Iesu Keriso i le olaga nei. O le laau mago e faatusa i le taimi na sosoo ma le maliu o le Faaola. Na faaopoopo mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita le malamalamaaga lenei: “O le a se mea o le a faia i le laau mago? Na fetalai mai o ia i lenei mea, ua faasino i le faataapeapeina o Isaraelu, ma le faatafunaga o tagata faapaupau, po o i se isi faaupuga, o Nuuese.” O loo faaataata mai i lenei fuaitau afai e mafai e tagata faasauā o tagata Iutaia ona faia na ituaiga o amioga leaga a o i ai Iesu faatasi ma i latou, o le a latou faia ni mea e sili atu ona leaga pe a mavae Lona alu ese atu.

Luka 23:34

O ai na ole atu Iesu i le Tamā e faamagalo?

Ua faamanino mai i le Faaliliuga a Iosefa Samita e faapea, na ole atu le Faaola i le Tamā e faamagalo fitafita Roma o e na faasatauroina o Ia.

Luka 23:42–43

Pe na ō le gaoi ma Iesu i le parataiso?

Na faamanino mai e le Perofeta o Iosefa Samita o le uiga o le fetalaiga a le Alii, o le a faatasi le gaoi ma Ia i le lalolagi o agaga nai lo le parataiso o agaga. Mai faaaliga i ona po nei ua tatou aoao ai o i latou uma e maliliu e ulufale atu i le lalolagi o agaga pe a mavae le olaga nei. O i latou o e amiotonu ma papatisoina e nonofo i se tulaga o le parataiso, ae o e amioleaga ma i latou e lei taliaina le talalelei a le Faaola e nonofo i le falepuipui o agaga. O i latou o loo i le falepuipui o agaga e maua avanoa e aoao ai i le talalelei a Iesu Keriso, salamo i a latou agasala, ma maua sauniga sui e ala i le galuega tatou te faia i malumalu. Afai latou te taliaina le talalelei, e mafai ona latou tuua le falepuipui o agaga ma nonofo i le parataiso.

Ioane 19:30

O le a le mea e taua i le folafolaga a le Faaola, “Ua taunuu”?

(Faatusatusa i le Mataio 27:50; Luka 23:46.)

Na aoao mai Elder Robert D. Hales: “Mai le taimi a o lei faavaeina le lalolagi e oo i taimi mulimuli i luga o le satauro, sa iai le Faaola i le pisinisi a Lona Tama. Sa ia faataunuuina galuega na auina mai o Ia e fai. Na Ia faamaeaina le galuega sa auina mai o Ia e fai. O le mea lea, tatou te le tau manatunatu ai po o ai lea sa Ia talanoai ai, i luga ole satauro ina ua ‘ia fai mai, Ua taunuu,’ [Ioane 19:30] ma le ‘valaau ma le leotele, … Lo’u Tama e, ou te tuuina atu lo’u nei agaga i ou aao: ua ia fetalai i ia upu, ona to ai lea o lana manava’ [Luka 23:46]. Ua tatou iloa sa tatalo o Ia i Lona Tama Faalelagi.” Ua faaopoopo mai le Faaliliuga a Iosefa Samita, “Ina ua toe tagi Iesu ma le leo tele, ua faapea mai, Tama e, ua mae’a, ua faia lou finagalo, ua tuuina atu le agaga.” O lenei tautinoga ua faailoa mai ai na tuuina atu e Iesu Keriso Lona soifua ma le lotomalie.

Aoao Atili

O Le Satauro

  • Jeffrey R. Holland, “Sii a’e i luga o le Satauro,” Liahona, Nov. 2022, 77-80

  • Jeffrey R. Holland, “None Were with Him,” Liahona, Me 2009, 86–88

  • Gordon B. Hinckley, “O Le Faatusa o lo Tatou Faatuatua,” Ensign, Apr. 2005, 3–6

O Le Taulaga a le Faaola

Ala o faasalalauga

Vitio

Jesus Is Scourged and Crucified” (4:59)

4:45

Jesus Is Laid in a Tomb” (3:44)

3:45

Ata

Ua faatagaina e Pilato le motu e filima’oti le taunuuga o Keriso
O Iesu Keriso ua faasatauro i luga o le satauro

O Le Faasatauroga, saunia e Harry Anderson

Na faasatauroina Keriso i le va o ni alii se toalua a o tilotilo ae Maria ma Ioane ia te Ia

Faasatauroga, saunia e Louise Parker

Faamatalaga

  1. “O le upu Parapa o lona uiga moni lava, ‘o le atalii o [Arama, pa] le tamā [Aramaika, abba].’ O Iesu o le Atalii moni lava o le Tama” (Andrew C. Skinner, “The Life of Jesus of Nazareth: An Overview,” i le New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell [2019], 269).

  2. Tagai Levitiko 16:8–10; Bible Dictionary, “Anapogi.”

  3. Gaye Strathearn, “The Crucifixion,” i le Blumell, New Testament History, Culture, and Society, 360.

  4. Taiala i Tusitusiga Paia, “Faasatauroga,” Gospel Library. Tagai foi Ioane 19:16–17; Strathearn, “The Crucifixion,” 361.

  5. Tagai Mataio 27:35. “I nisi o tulaga, i se taumafaiga e faateleina le maasiasi o le faasalaga, sa faasatauro telenoa ai le tagata na aafia” (Strathearn, “The Crucifixion,” 362).

  6. Tagai Strathearn, “The Crucifixion,” 361.

  7. Gerald N. Lund, “What the Atoning Sacrifice Meant for Jesus,” i le My Redeemer Lives!, ed. Richard Neitzel Holzapfel ma Kent P. Jackson (2011), 34; tagai foi Strathearn, “The Crucifixion,” 364–65.

  8. Tagai Harold W. Attridge and others, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books (2006), 1718, Mataio 27:24, vaefaamatalaga e. Tagai foi Mataio 27:23.

  9. Tagai Mataio 27:19.

  10. Tagai i le Teuteronome 21:6–7.

  11. Tagai D. Kelly Ogden and Andrew C. Skinner, Verse by Verse: The Four Gospels (2006), 635.

  12. Jeffrey R. Holland, “None Were with Him,” Liahona, Me 2009, 86.

  13. Tagai i le Mataio 26:3–5; 27:20.

  14. Tagai Ioane 2:23; 7:40; 8:30; 10:42; 11:45–48; 12:11, 42.

  15. Tagai Attridge ma isi, The HarperCollins Study Bible, 1849, faamatalaga mo le Ioane 19:1.

  16. Tagai Fleming Rutledge, The Crucifixion: Understanding the Death of Jesus Christ (2015), 94.

  17. Richard Neitzel Holzapfel, “The Passion of Jesus Christ,” i le Sperry Symposium Classics: The New Testament, ed. Frank F. Judd Jr. ma Gaye Strathearn (2006), 182.

  18. Rutledge, The Crucifixion: Understanding the Death of Jesus Christ, 94.

  19. Tagai Mareko 15:17; Ioane 19:2; Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 27:30 (i le Mataio 27:28, vaefaamatalagaa).

  20. Tagai “O Le Togiola a Iesu Keriso: Malamalamaaga mai le Faaliliuga a Iosefa Samita,” Ensign, Ape. 2014, 55.

  21. Tagai i le James E. Talmage, Jesus the Christ (1981), 656–57.

  22. Ioane 19:21.

  23. Tagai i le Ioane 19:22.

  24. Mareko 15:25.

  25. Mataio 27:45.

  26. Jeffrey R. Holland, “None Were with Him,” Liahona, Me 2009, 87–88.

  27. Tagai i le Levitiko 16.

  28. Mataio 27:51.

  29. Tagai Eperu 10:12, 19–22.

  30. Mataio 27:53; ua faaopoopo le faamamafa.

  31. Tagai Galuega 26:23; 1 Korinito 15:20; Faaaliga 1:5.

  32. Tagai i le Mosaea 15:21–22; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:38–52.

  33. Tagai Mataio 2:16.

  34. Tagai i le Mareko 6:18.

  35. Luka 13:32.

  36. James E. Talmage, Jesus the Christ, 636.

  37. Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 23:31–32 (i le Luka 23:31, vaefaamatalaga e); faatusilima ua ta’u mai ai faamatalaga ua suia.

  38. Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 23:35 (i le Luka 23:34, vaefaamatalaga i).

  39. Discourse, 11 June 1843–A, as Reported by Wilford Woodruff, 44, josephsmithpapers.org.

  40. Tagai i le Alema 40:11–14.

  41. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:32–34.

  42. Robert D. Hales, “Gaining a Testimony of God the Father; His Son, Jesus Christ; and the Holy Ghost,” Liahona, May 2008, 31.

  43. Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 27:54 (i le Mataio 27:50, vaefaamatalagaa); faatusilima ua ta’u mai ai ua sui le faamatalaga.