“Mataio 27; Mareko 15; Luka 23; Ioane 19,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)
Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Mataio 27; Mareko 15; Luka 23; Ioane 19
Ina ua uma ona pue faapagotaina Iesu Keriso, sa sasaina, tauemuina, ma faataugā o Ia e tagata Roma. Na iloa e Pilato e le sala Iesu, ae na alalaga le motu o tagata mo le faasatauroga o Iesu. Sa gauai atu Pilato i le uunaiga ma faasalaina le Faaola ina ia faasatauroina. Sa faasatauroina Iesu Keriso i Kolokota i le va o ni tagata gaoi se toalua. A o tautau o Ia i luga o le satauro, sa Ia tatalo mo le Tama Faalelagi e faamagalo fitafita ma fetalai atu i le Aposetolo o Ioane e tausi Lona tina. Mulimuli ane, na tuuina atu ai e Iesu Lona agaga i aao o Lona Tama ma maliu ai. Sa tuu e Iosefa le Arimataia ma Nikotemo le tino o le Faaola i totonu o se tuugamau.
Punaoa
Talafaasolopito ma le Talaaga
Mataio 27:11
O le a se mea ua tatou iloa e uiga ia Pilato, le kovana Roma?
Tagai “Ioane 18:29. O ai Pilato?” ma le “Ioane 18:29–36. Aisea na aumai ai e taitai Iutaia Iesu i luma o Pilato?”
Mataio 27:14, 26, 30, 34–35, 38, 41
O a valoaga na faataunuuina i le taimi o le faamasinoga ma le Faasatauroga o Iesu Keriso?
|
Valoaga |
Faataunuuga o le Valoaga |
|---|---|
|
Isaia 53:7. “Na faasauaina o ia, sa tigaina foi o ia, a e le tautala mai o ia.” |
Mataio 27:14. “A ua le tali atu ia te ia i se upu e tasi.” |
|
Isaia 53:5. “O le aoaiga e filemu ai tatou sa i ona luga lea, o ona faalavalava foi ua malolo ai tatou.” 1 Nifae 19:9. “O le mea lea latou te sasa ia te ia, ae tuu atu e ia i ai.” |
Mataio 27:26. Sa “sasaina Iesu” e fitafita Roma. |
|
Isaia 50:6. “Sa Ou lē natia oʼu mata mai le maasiasi ma le tuufeanu.” 1 Nifae 19:9. “Latou te tuufeanu ia te ia, ae tuu atu e ia i ai.” |
Mataio 27:30. “Ua feanu i latou ia te ia.” |
|
Salamo 69:21. “Na latou avane le mea oona e fai ma’u mea e ‘ai; ua ou fia inu, ona latou avane ai lea o le vineta ou te inu ai.” |
Mataio 27:34. “Ua latou avatu ia te ia le vineta ua fefiloi ma le laau oona ia inu ai.” |
|
Salamo 22:16. “Ua tu’ia e i latou o’u lima ma o’u vae” 1 Nifae 19:10. E “tuu atu e ia o ia lava … ia sii a’e i luga, … ma ia faasatauroina.” |
Mataio 27:35. “Na latou faasatauro ia te ia.” |
|
Salamo 22:18. “Ua latou tufatufa o’u ofu mo i latou, ua latou faia foi le vili i lo’u ofutino.” |
Mataio 27:35. Sa “tufatufa ai lea e [fitafita Roma]o ona ofu, ua latou faia ai le vili.” |
|
Isaia 53:9,12. “Na tofia o ia ia fai lona tuugamau faatasi ma e pagotata, … na faitauina foi o ia faatasi ma e pagotata.” |
Mataio 27:38. “Ona latou faasatauro lea faatasi ma ia tagata fao mea e toalua.” |
|
Salamo 22:7–8. “Ua faatauemu mai ia te au o i latou uma ua vaai mai … , ua faapea mai, Na ia faalagolago ia Ieova; ia na faaola ia te ia; ia laveai o ia ia te ia.” |
Mataio 27:41, 43. “Ua faapea foi ona faatauemu o le au faitaulaga sili ia te ia, … ua faapea ane, … na faatuatua ia i le Atua; ina laveai mai nei o ia ia te ia.” |
|
Salamo 22:1. “Lo’u Atua e, lo’u Atua e, se a ea le mea ua e tuulafoai mai ai ia te a’u?” |
Mataio 27:46. “Lo’u Atua e, lo’u Atua e, se a ea le mea ua e tuulafoai mai ai ia te a’u?” |
|
Salamo 34:20. “E leoleoina e ia o ona ivi uma; e le gau lava se tasi.” (Tagai foi i le Esoto 12:46.) |
Ioane 19:33. “A ua oo i latou ia Iesu, ua latou iloa ua maliu lava ia, ona le gauia ai lea o ona vae.” |
|
Sakaria 12:10. “Latou te vaavaai mai ia te au na latou tu’ia.” |
Ioane 19:34. “Ao le tasi tagata tau ua tutu’i lona itu i le tao.” |
|
Isaia 53:9. “Na tofia o ia ia fai lona tuugamau faatasi ma … mauoa ina ua maliu.” |
Mataio 27:57, 59–60. “O le tasi tagata mauoa, o le Arimataia, … ona aui ai lea o [le tino o Iesu] i le ie lino mama, ua tuu ai i lona tuugamau fou.” |
Mataio 27:15–21
Na faapefea ona faataunuuina e le faasaolotoina o Parapa le tulafono a Mose?
(Faatusatusa i le Mareko 15:7–11; Luka 23:18–25; Ioane 18:39–40.)
E tusa ai ma le lomiga faa-Eleni anamua o le Mataio 27:16–17, o le igoa muamua o Parapa o Iesu. O le igoa Parapa o lona uiga moni lava o le “atalii o le tamā.” Sa filifilia e le vaega faatupu vevesi Iesu Parapa nai lo Iesu Keriso—le Alo moni o le Tamā. O le faasaolotoina o Parapa na faataunuuina ai le faiga o le oti tausalaina na faia i le Aso o le Togiola. E tusa ai ma le tulafono a Mose, i le Aso o le Togiola na filifilia ai e le faitaulaga sili ni ’oti se lua. O le tasi ’oti na avea ma ’oti tausalaina ma sa faamatuu ola e alu i le vao, ae o le isi ’oti na fasia e fai ma taulaga mo agasala i le Alii. Na faataunuuina e Parapa le matafaioi o le ’oti tausalaina. Na faataunuuina e le Togiola le matafaioi a le ’oti lona lua a o Ia tuuina atu Lona soifua e togiola ai agasala a tagata uma.
Mataio 27:22–50
O a ni mea ua tatou iloa e uiga i le faasatauroga?
(Faatusatusa i le Mareko 15:22–37; Luka 23:26–46; Ioane 19:17–30.)
O le fasiotia e ala i le faasatauroga o se faasalaga lea mo soligatulafono eseese, e aofia ai le fouvale faaupufai. Na ta’ua e le tusitalafaasolopito Iutaia anamua o [Iosefata] Josephus le faasatauroga o se “oti sili ona faanoanoa.” “O le tagata e faasatauroina sa masani ona faia e ave lona lava satauro i le nofoaga e fasiotia ai.” E masani ona aveese lavalava o le tagata. Ona faamau lea e le tagata faaoosala le tagata na aafia i le satauro i ni maea po o ni fao po o mea uma e lua. E ui o manu’a na faia e fao na matuā tigā ai lava, ae e lē o le mea lea na fasiotia ai le tagata. E masani lava o le oti e mafua mai i se “tuufaatasiga o le fiaai, te’i, fia inu, siama, vaivai, ma le faatasinaina.” E mafai ona mafatia le tagata mo le lua i le tolu aso a o le’i oti.
Mataio 27:24
Aisea na fufulu ai e Pilato ona lima?
Na iloa e Pilato e lē sala Iesu Keriso i moliaga na faia e faasaga ia te Ia. E oo lava i le avā a Pilato na lapataia Pilato e uiga i le mamā o Iesu Keriso. Ina ia faamamāina o ia mai le tiutetauave o le taitaia o se tagata e lē sala, na fufulu ai e Pilato ona lima. O le tulafono a Mose sa aofia ai foi se faiga faapena. O lea, ina ua fafano e Pilato ona lima, atonu sa ia faapea ua ta’umamaina o ia i se ala ua faigofie ona malamalama i ai taitai Iutaia. Peitai, o le fafano o ona lima e lei faatagaina ai Pilato e solaese mai le tiutetauave. Na ta’ua e Peresitene Jeffrey R. Holland, “Semanu e le mafai ona sili atu ona pisipisia pe sili atu foi ona le mama lima o Pilato.”
Mataio 27:25
O ai na nafa ma le maliu o le Faaola?
O le Faasatauroga o Iesu Keriso na faataunuuina e se vaega toaitiiti o taitai Iutaia i le galulue faatasi ai ma pulega a Roma. E taua le manatuaina faapea i le taimi o le galuega a le Faaola i le olaga nei, e toatele tagata Iutaia na talitonu ia Iesu Keriso.
Mataio 27:26
O le a le sasaina?
(Faatusatusa i le Mareko 15:15; Ioane 19:1.)
O le sasaina, po o le faataugāina, o se faasalaga a Roma lea na faamoemoe e faavaivaia ai se tagata a o lei faasatauroina. Sa faia le ‘ausasa i ni maea pa’u e i ai ni fasi uamea laiti po o ni ponaivi e faamau i ai. Sa nonoaina le tagata na faasalaina i se poutu ma sasaina ai faafia. O uluai tā na mafua ai ona masaesae le pa’u. O tā faifaipea e māfua ai ona masaesae uaua tuaiti o le tino. O lenei mea na mafua ai le tiga matautia ma le tafe ese mai o le toto. “O le faamoemoe ia faavaivaia le tagata na aafia i se tulaga e le umi ae matapogia pe oti. O se mea masani le amusia ma le tauemuina e o faatasi ma le faiga.”
Mataio 27:28–29
Na faapefea ona faatauemu fitafita Roma ia Iesu Keriso?
(Faatusatusa i le Mareko 15:17–18; Ioane 19:2–3.)
Sa faaaogā e fitafita Roma faatusa o tagata tautupu e faatauemu ai iā Iesu Keriso o le tupu o tagata Iutaia. E tusa ai ma tala o loo maua i le Mareko, Ioane, ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, na latou tuuina atu ia te Ia se ofu talaloa lanu viole e ofu ai. O le lanu viole e faatusa i le tulaga tautupu. Sa latou lalagaina se pale i laau tuitui ma tuu i luga o Lona ao. Sa latou tuuina foi se laau, po o se tootoo, i Lona lima taumatau, lea e faatusa i se tootoopule.
Mataio 27:37
O le a le mea sa taua i le faalaniga na tusia e Pilato i luga o le satauro?
(Faatusatusa i le Ioane 19:19.)
O se tu masani le tuu o se faailoga i luga a’e o le ulu o le ua molia i luga o le satauro. I luga o le faailoga sa tusia ai la latou solitulafono. O le faailoga na tuu i luga a’e o Iesu i luga o le satauro e faitauina “Iesu le Nasareta, le Tupu o Iutaia” i le faa-Eleni, Latina, ma le faa-Eperu. Sa mafai e i latou uma na pasi ane ai ona faitauina lenei tautinoga aloaia ma iloa ai o Iesu le, “Tupu o Iutaia,” ua faasatauroina. Sa fai atu le faitaulaga sili ia Pilato, “Aua e te tusi, O le Tupu o Iutaia; ae na ia fai mai, O a’u o le Tupu o Iutaia.” O lenei suiga o le a faailoa mai ai lo latou talitonuga e le o Iesu o le tupu o tagata Iutaia e ui ina sa Ia fai mai ai o Ia. Sa le amanaiaina e Pilato la latou talosaga e sui le faaupuga o loo i luga o le faailoga.
Mataio 27:45
O le a le taimi o le ao na ufitia ai le laueleele i le pogisa?
“O le itu aso e tolu” o le aso, pe tusa o le 9:00 i le taeao, o le taimi lea na tu’itu’i ai Iesu Keriso i le satauro. Sa tusia e Mataio e faapea “ua pogisa uma ai le nuu” mai le itu aso lona ono (tusa o le 12:00 i le aoauli) seia oo i le itu aso lona iva (pe tusa o le 3:00 i le afiafi), o le taimi lea na maliu ai le Faaola.
Mataio 27:46
Aiseā na lagona ai e Iesu le tuulafoaia?
Na aoao mai Peresitene Jeffrey R. Holland:
“Ina ia mafai ona atoatoa le taulaga silisili ese a Lona Alo e faapei ona ofofua mai ma faia toatasi lava, na aveesea e le Tama i sina taimi ititi mai ia Iesu le mafanafana o Lona Agaga, le lagolago atu o Lona lava i ai patino. … Mo Lana Togiola ina ia le gata ma faavavau, na ao ona Ia lagona pe faapeī le oti e le nao le faaletino ae faaleagaga, ia iloa ai pe na faapeī pe a aveesea le Agaga paia, ma le tuua toatasi ai o se tasi e lagonaina le matua tuulafoaiina, matagā, ma le aunoa ai ma se faamoemoe.
“Ae sa onosai pea Iesu. Sa finafinau pea o Ia. O le amiomama sa i totonu ia te Ia na mafai ai ona manumalo le faatuatua tainane foi i se tulaga o le tiga atoa. … Talu ai sa savalia e Iesu se ala umi, ma le tuuatoatasi na o ia lava, tatou te lē tau faia lena mea.”
Mataio 27:51
O le a le mea e taua i le saeluaina o le veli o le malumalu?
(Faatusatusa i le Mareko 15:38; Luka 23:45.)
“O le Paia o Paia o le potu aupito paia lea i le malumalu anamua ma sa tavavae i se veli. O le potu lenei sa faatusa i le afioaga o le Atua. E tasi i le tausaga, i le Aso o le Togiola, ona laasia ai e le faitaulaga sili e ui atu i le veli o le malumalu ma ulufale atu i le Paia o Paia. Na te sausauina le toto o se taulaga mo agasala i luga o le fata faitaulaga e togiola ai agasala a le faapotopotoga uma o Isaraelu.
Ina ua “saeluaina le veli o le malumalu,” pe vaeluaina, i le maliu o Iesu Keriso, sa avea o se faatusa matautia o mea na faataunuuina i le Togiola a le Faaola. Sa aoao mai e le Aposetolo o Paulo e faapei ona saeluaina le veli o le malumalu o se faailoga o le ulu atu i le Paia o Paia, o le tino ua saeia o Iesu Keriso ua tatalaina ai le ala mo i tatou e ulu atu i le afioaga o le Tama Faalelagi.
Mataio 27:52–53
Pe na toetu se tasi i luma atu o Iesu Keriso?
E le o iloa pe aisea ua tuu ai fuaiupu e uiga i le Toetu i le Mataio 27 i le mea o loo i ai i le ‘anotusi. Ua faamanino mai i le fuaiupu e 53 o le faaali mai o nei tagata toetu i Ierusalema na tutupu “ina ua mavae le toetu o [Keriso].” O isi fuaitau o mau ua faamautu ai o Iesu Keriso o le tagata muamua lea na toetu. Na aoao mai e le perofeta o le Tusi a Mamona o Apinati e faapea, o i latou sa toetutu mai i le taimi o le Toetu o le Faaola, o perofeta ma i latou sa tausia poloaiga a le Atua.
Mareko 15:1–2
O le ā le tāua o le tuuina atu o Iesu o se tupu iā Pilato?
(Faatusatusa i le Luka 23:1–3.)
Tagai “Mataio 26:59–68. O le a le mea sa taua i le moliaga o le upuleaga?”
Luka 23:4–12
O ai Herota Anetipa?
O Herota Anetipa o le atalii o Herota le Sili, o lē sa poloaiina le fasiotia o tamaiti i Peteleema. Sa faia e Herota Anetipa se faaipoipoga faamulilua ma le avā a lona uso o Filipo. Ina ua faalogo Ioane le Papatiso i lenei faaipoipoga, sa ia ta’ua o se mea e le tusa ai ma le tulafono. Sa faatonuina e Herota Anetipa ia fasiotia Ioane le Papatiso. Na ta’ua muamua e Iesu ia Herota o “le alope lena,” e faailoa mai ai uiga taufaasese o Herota. Na ta’ua e Elder James E. Talmage, “E tusa ai ma lo tatou iloa, o Herota o … na pau lea o le tagata na vaai faafesagai lelei ma Keriso ma tautala atu ia te Ia, ae e lei faalogo o ia i Lona siufofoga.”
Luke 23:31
O le a le uiga o le laau mata ma le laau mago?
O le laau mata e faatusa i le taimi o le galuega a Iesu Keriso i le olaga nei. O le laau mago e faatusa i le taimi na sosoo ma le maliu o le Faaola. Na faaopoopo mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita le malamalamaaga lenei: “O le a se mea o le a faia i le laau mago? Na fetalai mai o ia i lenei mea, ua faasino i le faataapeapeina o Isaraelu, ma le faatafunaga o tagata faapaupau, po o i se isi faaupuga, o Nuuese.” O loo faaataata mai i lenei fuaitau afai e mafai e tagata faasauā o tagata Iutaia ona faia na ituaiga o amioga leaga a o i ai Iesu faatasi ma i latou, o le a latou faia ni mea e sili atu ona leaga pe a mavae Lona alu ese atu.
Luka 23:34
O ai na ole atu Iesu i le Tamā e faamagalo?
Ua faamanino mai i le Faaliliuga a Iosefa Samita e faapea, na ole atu le Faaola i le Tamā e faamagalo fitafita Roma o e na faasatauroina o Ia.
Luka 23:42–43
Pe na ō le gaoi ma Iesu i le parataiso?
Na faamanino mai e le Perofeta o Iosefa Samita o le uiga o le fetalaiga a le Alii, o le a faatasi le gaoi ma Ia i le lalolagi o agaga nai lo le parataiso o agaga. Mai faaaliga i ona po nei ua tatou aoao ai o i latou uma e maliliu e ulufale atu i le lalolagi o agaga pe a mavae le olaga nei. O i latou o e amiotonu ma papatisoina e nonofo i se tulaga o le parataiso, ae o e amioleaga ma i latou e lei taliaina le talalelei a le Faaola e nonofo i le falepuipui o agaga. O i latou o loo i le falepuipui o agaga e maua avanoa e aoao ai i le talalelei a Iesu Keriso, salamo i a latou agasala, ma maua sauniga sui e ala i le galuega tatou te faia i malumalu. Afai latou te taliaina le talalelei, e mafai ona latou tuua le falepuipui o agaga ma nonofo i le parataiso.
Ioane 19:30
O le a le mea e taua i le folafolaga a le Faaola, “Ua taunuu”?
(Faatusatusa i le Mataio 27:50; Luka 23:46.)
Na aoao mai Elder Robert D. Hales: “Mai le taimi a o lei faavaeina le lalolagi e oo i taimi mulimuli i luga o le satauro, sa iai le Faaola i le pisinisi a Lona Tama. Sa ia faataunuuina galuega na auina mai o Ia e fai. Na Ia faamaeaina le galuega sa auina mai o Ia e fai. O le mea lea, tatou te le tau manatunatu ai po o ai lea sa Ia talanoai ai, i luga ole satauro ina ua ‘ia fai mai, Ua taunuu,’ [Ioane 19:30] ma le ‘valaau ma le leotele, … Lo’u Tama e, ou te tuuina atu lo’u nei agaga i ou aao: ua ia fetalai i ia upu, ona to ai lea o lana manava’ [Luka 23:46]. Ua tatou iloa sa tatalo o Ia i Lona Tama Faalelagi.” Ua faaopoopo mai le Faaliliuga a Iosefa Samita, “Ina ua toe tagi Iesu ma le leo tele, ua faapea mai, Tama e, ua mae’a, ua faia lou finagalo, ua tuuina atu le agaga.” O lenei tautinoga ua faailoa mai ai na tuuina atu e Iesu Keriso Lona soifua ma le lotomalie.
Aoao Atili
O Le Satauro
-
Jeffrey R. Holland, “Sii a’e i luga o le Satauro,” Liahona, Nov. 2022, 77-80
-
Jeffrey R. Holland, “None Were with Him,” Liahona, Me 2009, 86–88
-
Gordon B. Hinckley, “O Le Faatusa o lo Tatou Faatuatua,” Ensign, Apr. 2005, 3–6
O Le Taulaga a le Faaola
-
Dallin H. Oaks, “O Le A le Mea Ua Faia e lo Tatou Faaola mo i Tatou?,” Liahona, Me 2021, 75--77
Ala o faasalalauga
Vitio
“Jesus Is Scourged and Crucified” (4:59)
“Jesus Is Laid in a Tomb” (3:44)
Ata
O Le Faasatauroga, saunia e Harry Anderson
Faasatauroga, saunia e Louise Parker