Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
1 Korinito 1–7


“1 Korinito 1–7,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou (2024)

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

1 Korinito 1–7

Sa saili le Aposetolo o Paulo e faamalosia tagata faatoa liliu mai i Korinito. Sa latou tauivi e lafoai talitonuga ma faiga masani ua tuanai. Sa lapataia i latou e Paulo e faasaga i fevaevaeaiga i totonu o faapotopotoga o le Ekalesia. Sa ia faamamafaina le manaomia o le lotogatasi. Na lapata‘i mai Paulo e faatatau i feusua‘iga lē mamā. Sa ia aoao mai o le tino o se malumalu mo le Agaga Paia. Sa Ia taulai atu lo latou mafaufau i le Togiola a Iesu Keriso ma Lona toe foi mai folafolaina. Sa ia talanoaina foi ni fesili patino e uiga i le faaipoipoga.

Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

O ai na tusi i ai le 1 Korinito ae pe aisea foi?

O lenei tusi na tusia e le Aposetolo o Paulo i le Au Paia sa nonofo i Korinito, le laumua o le itumalo o Roma o Akaia. O Korinito o se nofoaga autu o fefaataua‘iga mau‘oa ma sa tosina atu ai tagata mai le Emepaea atoa o Roma.

faafanua o le Meititirane faatasi ai ma Korinito, Efeso, ma Ierusalema ua faaigoaina

Sa faaaluina e Paulo le tele o masina i Korinito i lana malaga faafaife‘au lona lua, i ni nai tausaga a o le‘i tusia lenei tusi. Sa ia faatulagaina se paranesi o le Ekalesia iina pe tusa o le 50–51 T.A. I se taimi ina ua alu ese atu o ia, na iloa ai e Paulo ua tulai mai ni faafitauli i le paranesi i Korinito. O le uluai savali na maua e Paulo, faatasi ai ma le tali a Paulo, ua leiloa. Na toe faalogo foi Paulo i lu‘i i Korinito a o tala‘i i Efeso. Sa ia tusia se isi tusi—o se tusi o le a lauiloa o le 1 Korinito—i se taimi i le va o le 55 ma le 57 T.A.

Sa feagai tagata fou liliu mai i Korinito ma le tele o luitau. Sa latou fetaia‘i ma se sosaiete ua tumu i filosofia faalelalolagi, amioga lē mamā ua taatele, ma le amioleaga.

I le 1 Korinito, na faalaeiauina ai e Paulo tagata liliu mai o loo tauivi ina ia aua ne‘i toe foi i talitonuga ma faiga masani ua tuanai. O nisi nei o autu maoae na talanoaina e Paulo i lenei tusi:

  • Vaevaega i le Ekalesia i Korinito

  • Faaipoipoga ma le tatalaina o faaipoipoga

  • Feeseeseaiga i aoaoga faavae

  • Tapuaiga a tamaitai

  • Faaleagaga

  • O le Togiola a Iesu Keriso

  • O Le Maliu ma le Toetu o le Faaola

  • O le toe foi mulimuli ane o Iesu Keriso i le lalolagi

E ui o loo a‘oa‘oina manino mai i tusitusiga a Paulo i Roma ma Kalatia e faapea, e lē maua le faaolataga e ala i le usiusitai i le tulafono, ae ua toe tuutuu mamao atu Paulo i le 1 Korinito. I le au Korinito, sa ia faamamafaina ai le taua o le “tausia o poloaiga a le Atua” ma le tulafono a Keriso.

1 Korinito 1:10–17

Aisea na i ai ai fevaevaeaiga i totonu o le Au Paia i Korinito?

I aso o Paulo, sa oo Korinito i aafiaga o le tamaoaiga. O lenei mea na oo atu ai i fevaevaea‘iga faaagafesootai ma le tamaoaiga. Na tumu le aai i filosofia ma aganuu faa - Eleni. O le aafiaga o aganuu Eleni atonu na faatupuina ai foi se agaga o le tauvaga ma le taumafai e sili atu iā i latou. O lenei taa‘iga faaleaganuu atonu na saofaga atu i le faamaualuga ma le fevaevaea‘iga na ta‘ua e Paulo i lana tusi.

Na maua e Paulo se lipoti o faafitauli i le Ekalesia i Korinito. Na maua le tala mai se faapotopotoga na fono i le fale o Chloe. O Chloe o se tamaitai lauiloa i le Au Paia i Korinito. Na iloa e Paulo ua vaevaeina tagata o le Ekalesia i ni vaega. O nisi o nei fevaevaea‘iga e foliga mai na tulai mai ona o eseesega tau i le tamaoaiga. Na tulai mai foi fevaevaeaiga i le faamaoni i taitai eseese o le Ekalesia. Sa mitamita nisi o tagata o le ekalesia po o ai na papatisoina i latou. Sa ta‘u atu e Paulo ia i latou e tatau ona lotogatasi tagata o le ekalesia ma Keriso i o latou ulu.

1 Korinito 1:17–31; 2:1–13

O le a le uiga o le “poto o lenei lalolagi”?

E foliga mai i Korinito, o tagata liliu mai sa aoaoina lelei sa uunaia e manatu o filosofia Eleni. O nei manatu semanu e avea o se vaega o le mea na ta‘ua e Paulo o le “poto o lenei lalolagi.” O lenei ituaiga o poto faalelalolagi na taitai atu ai nisi e manatu ma le faamaualuga ua sili atu i latou i tulafono a le Atua. I le 1 Korinito, na talanoaina ai e Paulo faafitauli nei o aoaoga faavae ma amioga ia na uunaia e manatu Eleni:

  • Na faapea mai nisi, e faatagaina i latou e faia mea uma.

  • Na manatu nisi o le tino faaletino ma ona tu‘inanauga o se mea leaga. O isi sa faafeagai le vaaiga ma manatu e le afaina le faamalieina o soo se “tuinanau e moomoo i ai le tino.”

  • Na talitonu nisi e taliaina le auai i lotu faapaupau.

  • Na lē amana‘ia e nisi tauaofiaga faaagafesootai.

  • O nisi sa tauivi e talia Iesu Keriso o le Mesia ona sa maliu o Ia i luga o le satauro.

Sa saunoa Paulo e tetee atu i “le poto o lenei lalolagi” ma sa lapatai mai e faasaga i filosofia faalelalolagi ia na faaesea ai tagata mai le malamalama ma le ola ai i le talalelei mama a Iesu Keriso.

1 Korinito 2:14–16

O le a le “tagata o le natura”?

O le upu Eleni psychikos ua faaliliuina o le “natura” po o le “le faaleagaga” i le Feagaiga Fou. O se “tagata natura” o se tagata e filifili ina ia faatosinaina e tuinanau, manao, tuinanau, ma mea e faamemelo i ai le tino nai lo o uunaiga a le Agaga Paia. O na tagata e mafai ona malamalama i mea faaletino ae le o mea faaleagaga.”

1 Korinito 3:16–17

E faapefea ona faatusa se faapotopotoga i le malumalu o le Atua?

I nei fuaiupu, o le malumalu o le Atua e faatatau i le faapotopotoga i Korinito faapea foi ma le Ekalesia atoa. E mafai ona nofo le Agaga o le Atua i totonu o tagata o le Ekalesia a le Alii. Na lapata‘i mai Paulo e faapea, o le a totogiina se tau mamafa e i latou o ē sa‘ili e faaleagaina pe faaumatia tagata o le Atua. I le 1 Korinito 6:19, na faatusaina ai e Paulo le tino faaletino o se tagata i se malumalu.

1 Korinito 4:9–14

E faapefea ona avea Aposetolo ma se vaaiga i le lalolagi?

O le upu matatiotio e fesoota‘i atu i le manatu o se ata tifaga. E “faaatagia mai ai le faatusa o pagota o le taua o loo taufaaleaga faalauaitele i se fale faafiafia i fafo.” O loo faailoa mai i inei e Paulo o le a feagai Aposetolo ma sauāga ma oo lava i le oti.

1 Korinito 5:1–3

Aisea na fautuaina ai e Paulo le Au Paia e aveese se tagata mai la latou faapotopotoga?

Sa faia e se tasi o le faapotopotoga i Korinito se faiā faalefeusua‘iga ma le isi toalua o lona tama. Ina ua iloa e Paulo lenā mea, na ia ta‘usalaina lenei agasala matuiā tau feusua‘iga. Sa ia aoaiina foi le Ekalesia ona o le le taulimaina o lenei amioga agasala. Sa ia fautuaina ina ia aveesea le tagata mai le Ekalesia. Sa ia faamalamalama mai afai e tuua le tagata solitulafono i le Ekalesia, o le a salalau atu le uunaiga a le amioleaga i tagata o le ekalesia.

I se tusi na muamua atu, na fautuaina ai e Paulo le Au Paia i Korinito ia aua nei fegalegaleai ma tagata lē mamā faalefeusuaiga. I nei fuaiupu, na faalautele ai e Paulo lenei faasāsāga ina ia aofia ai isi agasala.

1 Korinito 6:1–7

O le ā na aoao mai e Paulo e uiga i feeseesea‘iga faaletulafono i le va o uso a tagata o le ekalesia?

O nisi tagata o le ekalesia i Korinito na aumaia ni faamasinoga e faasaga i uso o le ekalesia. O se tasi lea o māfuaaga na fevaevaea‘i ai faapotopotoga. Na fautuaina i latou e Paulo ina ia fo‘ia feeseesea‘iga iā i latou lava. Sa aoao mai e le Faaola ia mataupu faavae faapena.

1 Korinito 6:12

Pe e faatagaina moni ea mea uma i le silafaga a le Atua?

(faatusatusa i le 1 Korinito 10:23)

E ui lava o loo ta‘ua i lenei fuaiupu na tusia e Paulo e faapea, o mea uma lava sa faatagaina pe faatagaina mo ia, ae ua faaopoopo mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita le faamaninoga lenei: “O nei mea uma e le faatagaina ia te au, ma o nei mea uma e le tatau ai. E tusa ai mea uma ia te a‘u, o lea o le a lē aumai ai a‘u i lalo o le mana o se tasi.”

1 Korinito 6:13–20

O le ā le tala a Paulo e faatatau i feusua‘iga lē mamā?

O le faitaaga, po o feusuaiga lē mamā, sa avea ma se faafitauli taua i le au paia i Korinito. Na teena e Paulo le finauga a Korinito e faapea, e pei lava ona faamalieina lelei le fia aai faaletino i mea‘ai, e faapena fo‘i ona faamalieina o tatou faanaunauga faalefeusua‘iga i le faitaaga. Nai lo o lea, na lapata‘i mai Paulo e faapea, o feusua‘iga lē mamā o se agasala lea i o tatou lava tino. Na ia manatu e faapea, pe a faia e se tagata se faiā faalefeusua‘iga ma se fafine talitane( fafine talitane), e avea nei tagata e to‘alua ma tino e tasi. O lenei tuufaatasiga e faaleagaina ai le tino atoa.

Na saunoa Peresitene Jeffrey R. Holland e uiga i lenei fuaitau: “O o tatou agaga o le mea lea o loo lamatia ai iinei—o o tatou agaga ma o tatou tino. Na malamalama Paulo i lenā a‘oa‘oga o le agaga. … O le tau e faatau mai ai lo tatou atoatoaga o le olioli—o le tino ma le agaga e faatasia e faavavau—o le toto mama ma le mama lea o le Faaola o lenei lalolagi. E le mafai ona tatou faapea atu i le valea po o le le fiafia, ‘Ia, o lo‘u ola,’ pe sili atu foi ona leaga, ‘O lo‘u tino.’ E le taliaina. ‘E le aia outou ia te outou,’ na saunoa ai Paulo. “Ua faatauina outou i le tau.’ O lea la, i le tali atu i le fesili, ‘Aisea e popole tele ai le Atua i solitulafono faalefeusuaiga?’ o se vaega ona o le meaalofa taua ua ofoina mai e lona Alo e Toatasi na Fanaua e togiola ai agaga—tino ma agaga—e masani ona tatou faasoa atu ma sauaina i ni auala taugofie ma le leaga.”

1 Korinito 7:1–5

O le a le mea na aoao atu e Paulo e uiga i faaipoipoga?

Ua faamanino mai i le Faaliliuga a Iosefa Samita o loo tali atu Paulo i fesili mai Korinito i lenei mataupu. E tatou te lē iloa fesili uma na taliina e Paulo. Ae o loo i ai faaataataga i le tusiga e mafai ona fesoasoani ia i tatou e tuu ai aoaoga a Paulo i le talaaga. Mo se faataitaiga, e foliga mai sa talitonu nisi e faapea e “lelei mo se alii ona aua le pa‘i atu i se tamaitai.” O le tali atu lea a Paulo, na ia faamautinoa mai ai e talafeagai feusua‘iga i le va o se tane ma se fafine.

O isi tagata o Korinito na talitonu o le legavia e ao foi ona faatino e tagata ua faaipoipo. I le tali atu i ai, na aoao mai Paulo o feusuaiga vavalalata i le faaipoipoga o se auala taua lea mo tane ma ava e tuuina atu ai le “agalelei tatau,” pe tuuina atu e le tasi i le isi a latou “aia tatau faale-faaipoipoga.”

“O nisi ua faaliliuina sese faapea na o le faaaloalo masani lava na saunoa ai Paulo i lenei fuaiupu [1 Korinito 7:3]. I lenei tulaga, na ia saunoa ai e uiga i le maliega o le feagaiga i le va o le tane ma le ava, e aofia ai le matafaioi o le mafutaga vavalalata. Ina ia toe faaupuina le fuaiupu: I le avea ai ma se ulugalii faaipoipo, o se vaega o outou ua anaina nei e le tasi le isi. Aua le faaseseina pe taofia mea na e folafola atu e tuuina atu. Tuu atu i lou toalua lau pule faalefeusuaiga ma aua nei faafitia lena avanoa, aua afai e faaalu e se ulugalii le tele o le taimi e valavala ai, o le a maua e Satani le mea e faaaoga.”

E tāua le lē faaaogā sesē o a‘oa‘oga a Paulo e faatatau i faiā vavalalata faale - faaipoipoga. Na faamatala mai e Peresitene Howard W. Hunter: “O le alofa ma le faaaloalo—e le manatu faapito lava—e tatau ona avea ma mataupu taiala i le sootaga faaleulugalii i le va o le tane ma le ava. E tatau ona tofu manatu le tasi o le paaga i le isi ma ia nofouta i mea emanaomia ma manaoga o le isi. Soo se amioga faatautala, mataga, pe le pulea i le sootaga patino i le va o se tane ma se ava, ua ta’usalaina e le Alii.”

1 Korinito 7:7–40

Pe na faaipoipo Paulo?

O nisi o faamatalaga i lenei mataupu ua ta‘ita‘ia ai nisi e talitonu e le‘i faaipoipo Paulo. I inei, ma isi tusi, na a‘oa‘o manino mai ai e Paulo le tāua o le faaipoipoga ma le olaga faaleaiga. O le tele o faatonuga a Paulo i le mataupu lenei e foliga mai ia fesoasoani ai ia malamalama tagata o le Ekalesia o le faaipoipoga sa tatau ona faatelegese mo le galuega.

Ua manatu nisi tagata atamamai e faapea, atonu na faaipoipo Paulo ona o lona faatasi atu ma le ‘au Saniterini. Ina ia ogatusa ma tulaga manaomia e avea ai ma sui auai o le au Saneterini, sa tatau ai ona faaipoipo ia Paulo. E tusa lava pe lē o Paulo o se vaega o le Saniterini, ae semanu e faamoemoeina o ia e faaipoipo ina ia ōgatusa ma aganuu uma a Iutaia ua taliaina.

1 Korinito 7:12–19

O le a le fautuaga na tuuina atu e Paulo i tagata o le Ekalesia o e na faaipoipo i se toalua lē talitonu?

Na fautuaina e Paulo tagata o le ekalesia o ē na faaipoipo i ē lē talitonu, ina ia aua ne‘i tatala faaipoipoga ma a latou paaga ona o lo latou lē talitonu. Sa ia uunaia tagata o le ekalesia ina ia tumau i le faaipoipo ma ola o ni soo faamaoni o Keriso. O le faia o lena mea, o le a mafai ai e se soa ua faaipoipo i ai ona avea ma ala e faapaiaina ai le tane po o le ava le talitonu.

1 Korinito 7:14

O le a le mea na aoao mai e Paulo e uiga i fanau o faaipoipoga i le va o se tagata talitonu ma se tagata lē talitonu?

I lenei fuaitau, na talanoaina ai e Paulo faaipoipoga na liua ai le tasi toalua i le talalelei a Iesu Keriso ae sa le‘i faalilolilo le isi ae sa tumau pea le tuuto i le tulafono a Mose. Ua tuuina maii le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74 se malamalamaaga taua i lenei fuaitau. E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:3, na tulai mai feteenaiga ina ua mananao tamā lē talitonu ia peritomeina a latou fanau tane ma avea ma tagata e pulea le tulafono a Mose. Sa talitonu nei tamā e le paia a latou fanau sei vagana ua peritomeina i latou. E foliga mai, ina ua tuputupu ae nei fanau, e toatele na filifili e ola i “tu ma aga masani a o latou tamā” ma sa le talitonu i le talalelei a Iesu Keriso.

Sa lei aoao mai e le Aposetolo o Paulo faapea o nei ma soo se fanau e fananau mai e le mama pe agasala. Nai lo o lea, na ia a‘oa‘oina e faapea, e mafai e se paaga talitonu ona i ai se aafiaga amiotonu i a latou paaga ma fanau lē talitonu. O a latou uunaiga e mafai ona taitai atu ai fanau, pe a oo i le matutua e tali atu ai mo i latou lava, e usiusitai i le talalelei ma avea ma “paia” e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

Aoao Atili

Faatulagaga Faaleaganuu i Korinito

  • Eric D. Huntsman, “Kerisiano i Korinito” [na o le faaeletonika], Liahona, Sete. 2023, Potutusi o le Talalelei

Tino Faaletino o le Malumalu lea o le Agaga Paia

Faaaogaina o Aoaoga a Paulo e Uiga i le Faaipoipoga

  • Matthew O. Richardson, “OMataupu Faavae e Tolu o le Faaipoipoga,” Liahona, Ape. 2005, 20–24

Ala o faasalalauga

Vitio

“O Le Malumalu Outou o le Atua” (1:07)

1:8

“Ua Faatauina o Tatou Tino i se Tau” (1:29)

1:30

Ata

O Paulo o loo nofo i le kesi ma tusitusi

O Paulo o loo tusia se tusi

faatafunaga o le Malumalu o Apolo i Korinito

O Le Malumalu o Apolo i Korinito

Faamatalaga

  1. Tagai i le Galuega 18:1–18.

  2. Tagai i le 1Korinito :5–9.

  3. Tagai i le 1 Korinito 1:11; 16:8.

  4. Tagai i le Bible Dictionary, “Feagaiga,” Potutusi o le Talalelei.

  5. O se faaa‘oa‘oga, sa iai se malumalu i Korinito na faapaiaina i le atua fafine Eleni o le alofa, o Aferita. “I lenei nofoaga lauiloa sa faatasi ai ma fafine talitane faapolofesa (o nisi e fai mai e 1,000) o e na tuuto atu i latou lava i le atua fafine ma faaputuina se tamaoaiga i le malumalu ma faapea foi mo le aai. O le mea moni, o le gagana Eleni na atiina ae ai le faaupuga o le Korinito, o lona uiga o le ola ai i se olaga o le amio lē mamā ua onā” (Russell P. Spittler, O Fetusiaiga a Korinito [1976], 11, sii mai i le Mary Jane Woodger, “O le ‘I‘s’ o le Korinito: O Faafitauli i le taimi nei e le fou,” i le Ia o: Faamatalaga a Aposetolo o le Feagaiga Fou [2002], 46). Tagai foi Richard D. Draper ma Michael D. Rhodes, O le Tusi Muamua a Paulo i Korinito, Iunivesite o Polika Iaga Faamatalaga o le Feagaiga Fou (2017), 14; Eric D. Huntsman, “‘O le Poto o le Tagata’: Filosifia a Tagata Eleni, Amioga a Korinito, ma Aoaoga a Paulo,” i le Faapupula atu le malamalama oi le Feagaiga Fou: Galuega–Faaaliga, ed. Ray L. Huntington ma isi (2009), 74–75, 77; Bible Dictionary, “Pauline Epistles.”

  6. Tagai i le 1 Korinito1:4.

  7. Tagai i le 1 Korinito 7.

  8. Tagai i le 1 Korinito8:10.

  9. Tagai i le 1 Korinito 11.

  10. Tagai i le 1 Korinito 12–14.

  11. Tagai i le 1 Korinito 1:17–18, 30; 6:20; 7:23.

  12. Tagai i le 1 Korinito 1:23; 2:2, 8; 6:14; 8:11; 10:16; 11:26; 15:3–8, 12–23, 55–57.

  13. Tagai i le 1 Korinito 1:7–8; 4:5; 5:5.

  14. 1 Korinito 7:19.

  15. Tagai i le 1 Korinito 9:21.

  16. Tagai Woodger, “O le ‘I‘s’ o le Korinito,” 42.

  17. Tagai Huntsman, “O le Poto o Tagata,” 71.

  18. Tagai i le 1 Korinito 1:10–12.

  19. “O lenei faiga faatupu faalavelave e foliga mai sa i ai se vaega ona o fevaevaeaiga faaletamaoaiga o loo i ai nei, aemaise lava ona o le mauoa o Kerisiano, o e atonu sa faia le tele o sauniga tapuai i o latou fale, sa manatu o le taitaiga e tatau lava ona latou maua. Ma le isi, atonu sa i ai ni faailogalanu e faasaga i e ua le lava le faamanuiaina i le faapotopotoga (tagai i le 1 Korinito 11:17–22)” (Huntsman, “O Le Poto o Tagata,” 73).

  20. Tagai 1 Korinito 1:12; tagai foi Kent P. Jackson, “Early Signs of the Apostasy,” Ensign, Tes. 1984, 11.

  21. Tagai i le 1 Korinito 1:10; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:27.

  22. 1 Korinito 1:20.

  23. Tagai Huntsman, “O Le Poto o Tagata,” 75, 77–78.

  24. Tagai i le 1 Korinito 6:12–20.

  25. D. Kelly Ogden ma Andrew C. Skinner, Fuaiupu i Fuaiupu: Galuega e oo i Faaaliga (1998), 129.

  26. Tagai i le 1 Korinito 8:1–13; 10:13–33; 11:1.

  27. Tagai i le 1 Korinito 11:2–16

  28. 1 Korinito 1:23.

  29. 1 Korinito 1:20.

  30. Ua faamatala ePyschikos se tagata po o se vaaiga e masani ma e leai se mea e mafai ona ia faia (tagai Tremper Longman III ma Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words [2023], ulufale 5591, itulau 593; tagai foi 1 Korinito 2:14; 15:44, 46; Iuta 1:10).

  31. Taiala i Tusitusiga Paia, “Tagata Faalenatura,” Potutusi o le Talalelei; tagai foi i le Mosaea 3:19.

  32. Tagai Draper ma Rhodes, O le Tusi Muamua a Paulo i Korinito, 206.

  33. Tagai 2 Korinito 6:16; Efeso 2:21–22.

  34. Tagai Draper and Rhodes, O le Tusi Muamua a Pauo i Korinito, 207.

  35. Tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, entry 2302, itulau 1087.

  36. Kenneth L. Barker and others, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 1598, note for 1 Korinito 4:9.

  37. Tagai Draper and Rhodes, Paul‘s First Epistle to the Corinthians, 239.

  38. Tagai i le Levitiko 18:8, 29; Teuteronome 22:30; 27:20.

  39. Tagai i le 1 Korinito 5:5, 13.

  40. Tagai i le 1 Korinito 5:6-8; tagai foi i le Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 32. 2.3, Potutusi a le Talaleli.

  41. Tagai i le 1 Korinito :5–9.

  42. Tagai i le 1 Korinito 5:11.

  43. Tagai i le Mataio 5:25; 18:15. Ua faailoa mai e tusitusiga paia i ona po nei e i ai taimi e mafai ai ona taulimaina faafitauli faaletulafono i le va o tagata o le Ekalesia e ala i le tulafono o le laueleele (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:78–89).

  44. Faaliliuga a Iosefa Samita, 1 Korinito 6:12 (i le 1 Korinito 6:12, vaefaamatalagaa); tagai foi i le Faaliliuga a Iosefa Samita, 1 Korinito 10:23 (i le 1 Korinito 10:23, vaefaamatalagaa). O isi faaliliuga o le Tusi Paia ua fautua mai ai sa tali atu Paulo i upu sese sa lauiloa i Korinito: “‘Ua ia te au le aia tatau e fai ai soo se mea,’ o lau tala lea—ae e le o mea uma e aoga. ‘Ua ia te au le aia tatau e fai ai soo se mea’—ae o le a le puleaina au e se mea” (1 Korinito 6:12, Lomiga Fou Faavaomalo; tagai foi 1 Korinito 6:12, Lomiga Masani Fou ua Toe Iloiloina). O lenei faitauga e ioe i le faamaninoga a Iosefa Samita e faapea, e lei faapea mai Paulo o mea uma e faatagaina mo ia.

  45. Tagai ia Monte S. Nyman, “O Le Maa Tuia o le AuKorinito Muamua,” i le Sperry Symposium Classics: O le Feagaiga Fou,. Frank F. Judd Jr. ma Gaye Strathearn (2006), 285–86.

  46. Jeffrey R. Holland, “O Agaga, o Faatusa, ma Faamanatuga” (Faigalotu a le Iunivesite a Polika Iaga, Ian. 12, 1988), 5, speeches.byu.edu.

  47. “O lenei e uiga i mea na outou tusi mai ai ia te au, ua outou fai mai, E lelei i le tane ona lē pa‘i atu i se fafine” (Faaliliuga a Iosefa Samita, 1 Korinito 7:1 [i le 1 Korinito 7:1, vaefaamatalagaa]).

  48. Pa‘i, o se faaupuga mo le ‘feusuai ma’” (Harold W. Attridge ma isi, faaopo., The HarperMaso Study Bible: Toe Iloiloina o le Lomiga Fou Masani , e aofia ai Tusi o le Apocryphal/Deuterocanonical [2006], 1940, nota mo le 1 Korinito 7:1).

  49. 1 Korinito 7:2. I o tatou aso, sa fetalai mai le Alii, “O sē faasa i le faaipoipoina e lei faauuina lea e le Atua, aua o le faaipoipoga e faapaiaina lea e le Atua i tagata” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15).

  50. 1 Korinito 7:3

  51. Barker ma isi, NIV Study Bible (2009), matau mo le 1 Korinito 7:4.

  52. “O le a matauina foi e le au faitau e le o ta‘ua e Paulo le foafoaga o fanau i nei fuaiupu. E lē fiafia Paulo iā i latou o loo tala’i atu, e na o le pau le māfuaaga o le faiā faaletino i se faaipoipoga, ona o le fanauina o fanau. E leai lava se isi tusitala o tusitusiga paia e latalata i le faamaoni pe lelei e uiga i le matafaioi o le mafutaga vavalalata faaletino i le faaipoipoga” (Woodger, “The ‘I’s’ of Corinth,” 48).

  53. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Howard W. Hunter (2015), 216.

  54. Tagai i le 1 Korinito 7:7–8. “O nisi faaliliuga ua faatulagaina ai se faatusatusaga taufaasese, e pei o faataitaiga nei: ‘tumau i le nofofua e pei ona ou faia’ (Revised Standard Version); ‘tumau le le faamauina, e pei ona ou i ai nei’ (Phillips); ‘tumau pea le le faaipoipo, e pei ona ou i ai nei’ (Lomiga Fou Faavaomalo). E lē o ta’ua i le tusitusiga Eleni lenei mea. E faaluaina le faatusatusaga e faia ‘e pei lava o a’u lava’ (f. 7) po o le ‘e pei lava o a’u’ (f. 8). Soo se faaataataga lava pe na faaipoipo Paulo pe leai e le sau mai nei fuaiupu” (Richard Lloyd Anderson, Taiala i Galuega ma tusi a Aposetolo [1981], 59, sii mai i le D. Kelly Ogden ma Andrew C. Skinner, O le Feagaiga Fou o Molimau a Aposetolo i le Keriso: O le Taiala mo le Galuega e ala i Faaaliga [1998], 135).

  55. Tagai i le 1 Korinito 7:2; 11:11; Efeso 5:21–6:4; 1 Timoteo 3:2.

  56. Tagai i le i le Faaliliuga a Iosefa Samita, 1 Korinito 7:29, 32–33 (Potutusi o le Talalelei).

  57. Tagai i le Galuega 8:3; 9:1–2; 22:5; 26:10.

  58. Ogden ma Skinner, Molimau a Aposetolo o le Feagaiga Fou ia Keriso, 135.

  59. I le 1832, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74, lea e maua ai se talaaga taua mo le faafitauli sa talanoaina e Paulo i le 1 Korinito 7:14.

  60. Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:4.

  61. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:7.

  62. Tagai i le 1 Korinito 7:14; Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:1.