“Mataio 6–7,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)
Mataio 6–7
A o faaauau e le Faaola le Lauga i luga o le Mauga, sa Ia aoao atu le tāua o le faia o galuega lelei e faafiafia ai lo tatou Tama Faalelagi ae le o le saili atu i tosinaga a isi. Sa Ia aoao atu foi Ona soo e saili muamua “le malo o le Atua” (Mataio 6:33) ma ia faamasino ma le amiotonu, ma sa Ia aoaoina i latou i le ala e iloa ai perofeta pepelo. Sa fautuaina e le Faaola Lana au faalogologo e fausia o latou olaga i luga o Lona faavae mautinoa e ala i le faalogo ma usitai i Ana aoaoga (tagai i le Mataio 7:24–27).
Punaoa Faaopoopo
Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou, “Mataio 6–7”
Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.
Uunaia Suesuega Faaletagata Lava Ia
A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:
-
Aisea e te auauna atu ai i isi? O le a le mea o i lou loto pe a e anapogi ma tatalo? Mafaufau loloto i fesili nei a o e faitauina le Mataio 6:1–8, 16–18.
-
O le a le mea e sili ona tāua ia te oe? Faitau le Mataio 6:25–34, ma mafaufau pe o le a le tāua o le Atua i lou olaga.
-
Mafaufau i ni auala atonu na e faamasinoina ai isi i le vaiaso ua tuanai, ona faitau lea o le Mataio 7:1–5. Mafaufau e matamata le vitio “Looking through Windows” (2:19).
2:19 -
O i ai ni au fesili? Faitau ma mafaufau loloto i le Mataio 7:7–11 e aoao ai pe faapefea ona maua tali.
Fesili ma le Fetufaa’iga
Tuu atu se taimi i le vasega e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Mataio 6–7.
Aoaoga mo Tomai
O leMataio 6:1–8, 16–18 atonu o se nofoaga aoga lea e faaaoga ai le tomai o le “Mauaina o Autu i Tusitusiga Paia” i Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia. O leMataio 7:1–2 atonu o se nofoaga lelei lea e faaaoga ai le tomai o le “Faaaogaina o Tusitusiga Paia o le Toefuataiga ia Malamalama ai i le Tusi Paia” i Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia.
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai
E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o le fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.
Mataio 6:1–8, 16–18
O a ni mea e faaosofia ai a’u faatinoga o le auauna atu ma le tuuto atu i le Atua?
Tuu atu i tagata aoga le iloiloga lenei o le tagata lava ia, ma valaaulia i latou e li’o le tali aupito sili ona moni mo faamatalaga taitasi:
Faaali atu le siata lenei ma valaaulia tagata aoga e faitau fuaitau taitasi, ma vaavaai mo se autu masani. Faamalamalama atu o se autu o se manatu e fai soo ma autasi (tagai i le “Mauaina o Autu i Tusitusiga Paia” i Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia).
|
Autu Masani | |
|---|---|
|
Mataio 6:1–4 | Autu Masani |
|
Mataio 6:5–8 | Autu Masani |
|
Mataio 6:16–18 | Autu Masani |
Valaaulia tagata aoga e faasoa mai le autu masani na latou mauaina ma o latou manatu ma malamalamaaga e uiga i ai. E mafai ona latou faailoa mai se autu po o se upumoni e talitutusa ma lenei: O taui silisili a le Tama Faalelagi e tuuina atu ia i latou o e auauna atu ma tapuai atu ia te Ia e aunoa ma le faamoemoe mo so latou viiga, aloaiaina, po o taui faalelalolagi. (Afai e aoga, e mafai ona e toe faamanatuina le “Mataio 6:1–4. How did the culture in New Testament times affect how people gave alms?” i le Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou.)
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faitau ma talanoaina fesili nei i ni vaega toalaiti:
-
Aisea e tāua ai o tatou faamoemoega mo le auauna atu ma le tapuai i le Alii? E mafai faapefea e o tatou faamoemoega mo le auauna atu ma le tapuai atu ia te Ia ona tosinaina ai o tatou aafiaga?
-
O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le faataitaiga a le Faaola e uiga i le i ai o faamoemoega amiotonu a o tatou auauna atu i le Atua ma isi?
Ina ia uunaia tagata aoga e saili musumusuga faaletagata lava ia, e mafai ona e valaaulia i latou e tusifaamaumau o latou manatu e uiga i se tasi o fesili nei:
-
O le a se mea e mafai ona e aoaoina e uiga ia te oe lava e ala i le iloiloina pe aisea e te auai ai i faatinoga faalelotu o le auauna atu ma le tapuai?
-
O le a se mea e mafai ona e faia ia atili faamaoni ai ma faa-Keriso au faatinoga patino o le tuuto?
Mataio 6:5–15; 7:7–8
E mafai faapefea ona ou faaleleia a’u tatalo?
Mafaufau e faaali atu fesili nei mai ia Elder Joseph B. Wirthlin:
Pe i ai ni taimi e te lagonaina ai e pei e tutusa au tatalo? Ua e faia ea se tatalo faatāutū, e solo mai lava upu e pei o tipiina mai e se masini? E i ai ni taimi e te augata ai a o e tatalo? (“Improving Our Prayers,” Ensign, Mar. 2004, 26)
Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto pe o le a faapefea ona latou taliina fesili a Elder Wirthlin.
-
O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le tatalo mai le soifuaga ma le faataitaiga a Iesu Keriso?
E mafai ona e faaali atu le faamatalaga le uma lenei: E mafai ona ou faia a’u tatalo ia avea atili e faapei o Keriso ma anoa e ala i le …
Valaaulia le vasega e faitau lemu le Mataio 6:5–13; 7:7–8, ma vaavaai mo auala eseese e mafai ona latou faauma ai le faamatalaga o i le laupapa.
A uma ona tuu atu se taimi mo tagata aoga e suesue ai, valaaulia i latou e faasoa mai ni auala eseese e mafai ona latou faauma ai le faamatalaga. (E mafai ona aofia ai nisi o mataupu faavae ma faiga nei: E mafai ona ou faia a’u tatalo ia sili atu ona faapei o Keriso ma anoa e ala i le tatalo i se nofoaga patino; aloese mai le tautu i upu lē aoga; faaalia o le migao i le Tama i le Lagi; saili ia iloa le finagalo o le Alii; ole atu mo mea ou te manaomia; ole atu mo le faamagaloga; ole atu mo se fesoasoani e faatoilalo ai faaosoosoga.)
E mafai e tagata aoga ona filifili se faamatalaga se tasi ma faasoa atu i le vasega po o ni vaega toalaiti pe na faapefea e le faaaogaina o lenei upumoni ona fesoasoani ia i latou e maua ai ni tatalo anoa sili atu i le Tama Faalelagi.
I le avea ai ma se vaega o la outou talanoaga, atonu e taua le talanoa e uiga i le auala e mafai ona tatou faaali atu ai le migao i le Tama Faalelagi i a tatou tatalo. Mafaufau e fai atu fesili nei:
-
O a mea ua tatou aoao mai e uiga i le migao mai le tatalo a le Faaola?
-
E mafai faapefea ona tatou faaalia le migao atili mo le Tama Faalelagi i a tatou tatalo? (E mafai ona e matamata i le “Talanoaga Faafesagai ma Peresitene Eyring ma Elder Holland” mai le taimi 37:45 i le 44:35 mo ni manatu.)
96:16
Atonu e mafai ona fesoasoani le faasoa atu le saunoaga lenei mai ia Peresitene Dallin H. Oaks:
I le faiga o tatalo, e le ta’ua e tagata o la tatou ekalesia lo tatou Tama Faalelagi i upu lava e tasi tatou te faaaogaina pe a talanoa i se paaga faigaluega, le pule o le galuega, po o se faatauoloa i le maketi. Tatou te faaaogaina upu faapitoa ua faapaiaina e ala i le faaaogaina i fesootaiga musuia. …
Na saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985), “I a tatou tatalo uma, e lelei le faaaogaina o soanauna o le i lau afio, lau afio, lau afio, ma le lau afio nai lo o le oe, lou, ma le lau i le tulaga e oo i ai le latou faailoaina mai o le faaaloalo.” (“The Special Language of Prayer,” New Era, Ian. 2006, 3)
I le avea ai ma se vaega o la outou talanoaga, valaaulia tagata aoga e filifili se mataupu faavae se tasi po o se faiga latou te lagona o le a sili ona fesoasoani ia i latou e faaleleia ai a latou tatalo ma le Tama Faalelagi. Tuu atu i tagata aoga se taimi e tusifaamaumau ai mea o le a latou faia e mulimuli atili ai i lena mataupu faavae.
Mataio 6:19–34
E mafai faapefea ona ou faamuamua le Atua i loʻu olaga?
Taʻu i ai o le taimi lava tatou te faamautuina ai mea tatou te faamuamua, latou te taialaina le faiga o a tatou faaiuga. Ona mafai lea ona e faaali atu tulaga faataitai nei po o nisi atonu e sili atu ona talafeagai ma au tagata aoga. Talanoa puupuu pe faapefea e mea e faamuamua e se tagata ona aafia ai le ala latou te tali atu ai i nei tulaga.
-
Pe tatau ea ona ou auauna atu i se misiona? E tele isi mea lelei e mafai ona ou faia.
-
Ou te le o mautinoa pe tatau ona ou tulitulimatāgauina le faaipoipoga a o lei faamaeaina la’u aoga.
-
Pe tatau ea ona ou taliaina se valaauga pe a lagonaina le luitauina tele po o le taufaafefe?
-
Ou te talitonu e tāua tusitusiga paia, ae e faigata ona maua le taimi mo suesuega anoa o le talalelei.
Valaaulia tagata aoga e faitau le Mataio 6:19–24, 31–34, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Faaola e faatatau i mea e ave i ai le faamuamua. Tuu atu se taimi mo suesuega ma talanoaga. Ona valaau lea o tagata aoga e faasoa mai mea ua latou mauaina. Mafaufau e talanoaina nisi o fesili nei e faalolotoina ai le aoaoina o tagata aoga.
-
O a ni auala e faaalia ai e ’oa o ō tatou loto mea tatou te faamuamuaina? E mafai faapefea ona tatou fuafuaina mea e sili ona tatou faatāuaina? (Atonu e te manao e tuu atu i tagata aoga se taimi e manatunatu ai mo i latou lava.)
-
O le a le uiga o le i ai o se “manatu tasi i le mamalu o le Atua”? (Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 6:22 [i le Mataio 6:22, vaefaamatalaga e]). (Atonu e mafai ona fesoasoani le toe faamanatuina o le “Mataio 6:22. O le a le uiga o le ‘o le mea lea, a e manatu tasi’?” i le Scripture Helps: New Testament [Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou].) O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le soifuaga o le Faaola e uiga i le “manatu tasi i le mamalu o le Atua”?
-
O le a le mea na aoao mai e Iesu e tatau ona avea ma a tatou faamuamua aupito maualuga? O le a faapefea ona faamanuiaina i tatou pe afai tatou te mulimuli i lenei fautuaga? (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai se mataupu faavae e pei o lenei: A o tatou saili muamua e fausia le malo o le Atua, o le a Ia faamanuiaina i tatou i mea tatou te manaomia.)
-
O le a sou manatu i le uiga o le saili muamua e fausia le malo o le Atua?
Mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei mai ia Peresitene Ezra Taft Benson:
E tatau ona tatou tuu le Atua e faamuamua i isi mea uma i o tatou olaga. …
A tatou faamuamua le Atua, o le a tulaga lelei isi mea uma pe toulu ese foi mai o tatou olaga. O lo tatou alofa mo le Alii o le a pulea ai faatinoga o lo tatou gaualofa, o mea o loo manaomia e faaalu ai o tatou taimi, o mea tatou te fiafia i ai o lo o tatou tulituliloaina, ma le faatulagaga tonu o mea e ao ona tatou faamuamua.
E tatau ona tatou tuu le Atua e faamuamua i lo o isi tagata uma lava i o tatou olaga. (“The Great Commandment—Love the Lord,” Ensign, Me 1988, 4)
-
Aisea e ono lagona ai e se tasi le popole e uiga i le faamuamua o le Atua i o latou olaga? E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina lenei popolega? (Manatua: Atonu e fesoasoani le faamatala atu faapea i le Mataio 6:25–34, o le fasifuaitau “aua le mafaufau i ai,” po o se isi lava faaupuga tutusa, e tele taimi e ta’ua ai. O le uiga o lenei fasifuaitau o le aua nei soona popole [tagai i le “Mataio 6:25, 34. O le a le uiga o le ‘aua le mafaufau i ai’?” i le Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou].)
-
O a faamanuiaga ua e oo i ai pe e mafai ona e oo i ai e ala i le taumafai e faamuamua le Atua i lou olaga?
Mafaufau e toe faamanatu tulaga faataitai na e faaalia i le amataga o lenei gaoioiga e aoao ai. E mafai ona e valaaulia tagata aoga e faasoa mai pe mafai faapefea e aoaoga a le Faaola ma Peresitene Benson ona fesoasoani i tagata aoga e faamuamua le Atua. E mafai foi ona e valaaulia tagata aoga e faailoa mai se taumafaiga faaopoopo e mafai ona latou faia e faamuamua ai le Atua i o latou olaga.
Mataio 7:1–5
E afaina le faamasino atu o isi?
Mafaufau e tusi fesili nei i luga o le laupapa:
-
O a mea e tatau ona tatou faamasino atu ai?
-
O a mea e lē tatau ona tatou faamasino atu ai?
Vaevae le vasega taitoalua po o ni vaega. Tuu atu i paga taitasi po o vaega se fesili e talanoaina ma valaaulia i latou e lisi nisi o a latou tali i luga o le laupapa.
Valaaulia tagata aoga e faitau le Mataio 7:1–2 ma mafaufau i le uiga o aoaoga a le Faaola. Faamanatu i tagata aoga o tusitusiga paia o le Toefuataiga e mafai ona fesoasoani e faamanino ai aoaoga o le Tusi Paia. Valaaulia le vasega e faataitai ona faaaoga tusitusiga paia o le Toefuataiga e malamalama atili ai i le Mataio 7:1–2 e ala i le vaavaai i vaefaamatalaga mo fuaitau e faamanino ai aoaoga a le Faaola. Afai e manaomia, faasino atu tagata aoga i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 7:1–2 (Gospel Library) ma le Alema 41:14–15.
-
O a ni malamalamaaga faaopoopo tatou te maua mai nei fuaitau o tusitusiga paia o le Toefuataiga?
-
O le a le mea na fai atu ai le Faaola i Ona soo e aoao atu i tagata? (Atonu e faailoa mai e tagata aoga upumoni e pei o nei: Afai tatou te aloese mai le faia o faamasinoga amioletonu, o le a tuuina mai e le Atua lea lava alofa mutimutivale ma le lē faaitu’au ia i tatou. Ua poloaiina i tatou e faia faamasinoga amiotonu.)
-
O a nisi o faataitaiga o faamasinoga amioletonu atonu tatou te faia? E faapefea ona aafia i tatou ma isi pe a tatou faamasino atu ma le amioletonu?
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina Mai
Faauiga upu ma fasifuaitau faigata. A o suesue e tagata aoga ia tusitusiga paia, atonu latou te tau ai i ni upu po o fasifuaitau e lē masani ai, pe e faigata ona malamalama i ai. E mafai ona e fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i upu po o fasifuaitau faigata o loo i tusitusiga paia i le faasino o i latou i lomifefiloi, tusi lesona a tagata aoao, vaefaamatalaga, ma fesoasoaniga mo suesuega o tusitusiga paia.
Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i le eseesega i le va o faamasinoga amiotonu ma le amioletonu, e mafai ona e faaali atu se fasi laau mafiafia (utupoto) ma se tamai fasi laupapa po o se fasi laau (fasi laau). Pe e mafai foi ona e faaali atu ata nei o se fasi laau ma se utupoto. (Manatua: O le faasinoga a le Faaola i se fasi laau ma le tupoto o se faataitaiga o le gagana faafaatusa, o se faatusa e faaaoga ai se faaupuga e fai ai se manatu.)
Valaaulia tagata aoga e faitau le Mataio 7:3–5 ma vaavaai mo le sāvali a le Alii e uiga i le faamasino atu.
-
O le a sou manatu o le a le mea ua aoao mai e le talafaatusa a le Faaola ia i tatou e uiga i le faamasino atu?
E mafai ona outou faitau ma talanoaina le saunoaga lenei a Peresitene Dieter F. Uchtdorf a’o i ai i le Au Peresitene Sili:
O lenei mataupu o utupoto ma fasi laau e foliga mai e fesootai lelei ma lo tatou lē mafai ona vaai manino ia i tatou lava. Ou te le o mautinoa pe aisea e mafai ai ona tatou iloa lelei ma fautua atu ni vaifofo i faafitauli o isi tagata, ae e tele lava ina faigata ona tatou vaaia o tatou lava faafitauli. (‟Le Alii e, O A’u Ea?,” Liahona, Nov. 2014, 56)
Valaaulia tagata aoga e iloilo a latou lisi o mea e tatou te faamasino atu ai ma mea e lē faamasino atu ai i luga o le laupapa ma talanoaina puupuu soo se suiga latou te ono faia.
Fesoasoani i tagata aoga e faaauau pea ona mafaufau i le uiga o le faia o faamasinoga amiotonu. E mafai ona e faia lenei mea e ala i le valaaulia o i latou e suesue le saunoaga a Peresitene Dallin H. Oaks o loo maua i le Scripture Helps: New Testament [Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou] i lalo o le ulutala “Mataio 7:1. O le a le uiga o le ‘aua le faamasino atu’?” Valaaulia tagata aoga e mafaufau e faailoga soo se fasifuaitau aoga latou te maua.
Valaaulia tagata aoga e fatu a latou lava faamatalaga faigofie o le auala latou te mananao e ola lelei atili ai i le mataupu faavae o le faamasinoga amiotonu. E mafai ona e fautuaina i latou e tuu a latou faamatalaga, faatasi ai ma soo se isi lava latou te iloa e aogā, i luga o a latou masini, se faaata, po o se pepa e mafai ona latou aveina i totonu o a latou taga e fai ma faamanatu i aso taitasi.
Mataio 7:13–29
E mafai faapefea ona sili atu lo’u faatinoina o upumoni ua ou aoaoina mai le Faaola?
Mafaufau e faaali atu ni fualaau aina po o ata o fualaau aina o loo avatu faatasi. Valaaulia tagata aoga e faasoa mai pe mafai faapefea ona latou iloa le eseesega i le va o fualaau lelei ma fualaau leaga.
Valaaulia tagata aoga e faitau le Mataio 7:15–20, ma vaavaai po o le a le upumoni na aoao mai e le Faaola e faaaoga ai le talafaatusa o fualaau aina.
-
Na faapefea ona aoao i tatou e le Faaola ia puipuia i tatou lava mai tagata o e foliga mai e lē afaina (mamoe) ae o le mea moni e matautia (luko)? (Afai e manaomia, faamalamalama atu o ‟fua” e mafai ona faatusa i aoaoga, faatinoga, ma manatu o se tagata.)
-
E faapefea ona fesoasoani fua [taunuuga] o se tasi ia i tatou e iloa ai po o ai moni lava i latou? (Na aoao mai Peresitene M. Russell Ballard e faapea o fua “o taunuuga ia” e maua mai i se “ala o le olaga” [“Faatuatua, Aiga, Mea Moni, ma Fua,” Liahona, Nov. 2007, 26].)
-
E mafai faapefea ona faaaoga lenei upumoni i a tatou faauooga, la tatou sailiga mo se toalua, lo tatou olaga faigaluega, punaoa i luga o le initoneti, po o ala o faasalalauga faaagafesootai?
Ta’u i ai o le aumaia o fua lelei e manaomia ai i tatou e lē gata i le talanoa e uiga i le talalelei ae ia ola ai foi (tagai i le Mataio 7:21–23; Luka 6:46). Valaaulia tagata aoga e faitau le Mataio 7:21, 24–27 ma faasoa mai mea latou te maua. Atonu e te manao e tusi a latou faamatalaga i luga o le laupapa. (E mafai ona faasoa mai e tagata aoga upumoni e pei o nei: Tatou te fausia o tatou faavae i luga o Iesu Keriso pe a tatou faalogo ma faia mea ua Ia poloai mai ai. O le atia’e i luga o le papa o Keriso e mafai ai e i tatou ona talitalia afā o le olaga ma ulu atu i Lona malo.)
-
E mafai faapefea e le faalogo ma le ola ai i aoaoga a le Alii ona fesoasoani ia te oe e avea Keriso ma ou faavae?
-
E mafai faapefea ona e alualu i luma i le lē na o le faalogo po o le iloaina o le mea e finagalo le Alii e te faia ae faapena foi i le faatinoina ma le faamaoni o lena malamalamaaga? (E mafai ona e tuuina atu i tagata aoga se taimi e tusifaamaumau ai se mea e mafai ona latou faia ia sili atu.)
-
E mafai faapefea e le atia’eina i luga o le papa o Keriso ona fesoasoani ia te oe e talitalia afā o le olaga? (E mafai ona e valaaulia tagata aoga e faitau le Helamana 5:12 ma matamata i le “Spiritual Whirlwinds” [2:25].)