“Galuega 22–28,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)
Galuega 22–28
A o iai Paulo i Ierusalema, sa tuua’ia sesē o ia i le fouvale. Na tofotofoina o ia i le tele o tofotofoga ma faamasinoga i Ierusalema, Kaisareia, ma mulimuli ane i Roma. Sa molimau atu ma le lototoa Paulo i lona liua ia Iesu Keriso i soo se mea sa ia malaga ai. I lana malaga i le vaa i Roma, na faasaoina ai e lana meaalofa o le tagatavaai le tele o ola. O le mana o le molimau a Paulo na aafia ai i latou uma o e o le a tatala o latou taliga e faalogo i ai.
O Punaoa Faaopoopo
Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou, “Galuega 22–28”
Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.
Fautuaina o Suesuega Faaletagata Lava Ia
A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:
-
A o e faitau e uiga i aafiaga o Paulo i le Galuega 22–26, mafaufau po o le a le eseesega na faia e lana molimau i le Faaola mo ia lava ma isi. A o e toe mafaufau i lau lava molimau, e mafai ona e matamata i le “A Personal Testimony of Jesus Christ” (1:27).
1:27 -
O anafea na e vaai ai i faamanuiaga o oo mai ia te oe po o isi pe a uma ona mulimuli i fautuaga a perofeta ma aposetolo? A o e faitauina le Galuega 27, vaavaai mo faataitaiga o loo faaalia ai le taua o le mulimuli i auauna a le Alii.
-
A o e faitauina le Galuega 28:23–24, vaavaai mo tali eseese a tagata o e na faalogologo ia Paulo o aoao atu e uiga ia Iesu Keriso. Aisea e te manatu ai e vave ona talitonu nisi tagata i le talalelei a Iesu Keriso ae o isi e le taliaina?
Fesili ma Fetufaa’iga
Tuu atu se taimi mo tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Galuega 22–28.
Aoaoga o Tomai
O leGaluega 22–26 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Malamalama i Faatusa i Tusitusiga Paia” i le Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia.
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai
E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o le fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.
Galuega 22–26
E mafai faapefea ona ou faaaogaina nisi avanoa e molimau atu ai ia Iesu Keriso?
E mafai ona e amata i le faasoaina atu o le aafiaga lenei mai ia Peresitene Bonnie H. Cordon, o lē sa avea muamua ma Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou:
I le 2011, a o ma galulue ma lo’u toalua o ni taitai misiona i Critiba, Pasila matagofie, sa tatagi la’u telefoni i le taimi o se fonotaga. I le faanatinati ai e faaleo lemu, sa ou vaaia o le valaau sa mai lo’u tamā. Sa vave ona ou tuua le fonotaga e tali: “Malo, Tama!”
Sa le’i faamoemoeina, ae sa tumu lona leo i le ootia: “Malo Bonnie. E i ai se mea ou te fia ta’u atu ia te oe. Ua maua a’u i le ALS.” [faama’i o neura e afaina ai le fai’ai ma le maea alio].
Sa feosofai solo lo’u mafaufau i le le mautonu, “Faatali! O le a le ALS?”
Ua uma ona faamatala mai e Tama, “O le a ala pea lo’u mafaufau a o faasolosolo malie ona mate lo’u tino.”
Sa ou lagonaina le suia atoa o lo’u lalolagi ao ou taumafai e tauivi ma taunuuga o lenei tala faavauvau. Ae i lena aso e le mafaagaloina, o lana fuaiupu mulimuli na maua sona nofoaga tumau i totonu o lo’u loto. Na fai mai ma le faanatinati si o’u tamā pele, “Bonnie, aua lava ne’i lafoaia se avanoa e molimau atu ai e uiga ia Keriso. (“Aua Lava Nei Lafoaia se Avanoa e Molimau atu ai ia Keriso,” Liahona, Ape 2023, 10)
-
Na e faalogo pe faitau talu ai nei i se molimau e uiga ia Keriso? Afai o lea, na faapefea ona aafia ai oe?
Faailoa atu faapea i le Galuega 22–26, na tuuina atu ai e Paulo ni nai lauga e puipuia ai o ia lava i luma o taitai faalelotu ma faalemalo. I taimi taitasi sa ia faaaogaina ai foi le avanoa e molimau atu ai i le Faaola.
Faaali atu fuaitau nei. E mafai e tagata aoga ona faia ni vaega toalaiti. Tuu atu i vaega taitasi se fuaitau se tasi. Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo mea e mafai ona latou aoaoina e uiga i le faasoaina atu o molimau mai le aafiaga o Paulo.
-
Galuega 21:40; 22:1–8, 12–16, 22–23
-
Galuega 22:30; 23:1–6, 11–14
-
Galuega 24:1–6, 9–16, 24–25
-
Galuega 26:1–3, 12–29
A ua lava loa se taimi mo suesuega faalevaega ma talanoaga, fai atu i tagata aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina mai ia Paulo e uiga i le tuuina atu o le molimau. Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai se upumoni e pei o lenei: O soo o Iesu Keriso e naunau e tutu o ni molimau ia te Ia i taimi uma ma i nofoaga uma. (E mafai ona outou faitau faatasi i le Mosaea 18:9.)
-
O a ni tulaga po o ni itu e mafai ona luitauina ai le avea ma se molimau a le Faaola?
-
O le a se mea na fesoasoani ia te oe e faateleina ai lou naunau e molimau atu ia Iesu Keriso?
-
Na faapefea ona faatosinaina lou faatuatua a o e faalogo atu i isi tagata o faasoa mai molimau ia Iesu Keriso?
E mafai ona e faaiuina i le faasoaina atu o le valaaulia lenei mai ia Sister Cordon:
Ua silia ma le 11 tausaga talu ona maliu lo’u tamā, ae o loo ola pea ana upu i totonu ia te a’u. “Bonnie, aua lava ne’i lafoaia se avanoa e molimau atu ai e uiga ia Keriso.” Ou te valaaulia outou ia tatou auai faatasi i le taliaina o lana valaaulia. Vaavaai mo Keriso i soo se mea―ou te folafola atu o loo i ai o Ia iina! O loo taoto le olioli moni i lo tatou naunautai ia latalata atili ia Keriso ma molimau ai mo i tatou lava. (“Aua Lava Nei Lafoaia se Avanoa e Molimau atu ai ia Keriso,” Liahona, Ape. 2023, 12)
Valaaulia tagata aoga e talia le valaaulia a Sister Cordon e ala i le sailia ma tatalo mo se avanoa e molimau atu ai ia Keriso a o lei amataina le isi vasega. Faamanatu i tagata aoga o le faasoaina atu o se molimau i le Faaola e le manaomia ona maoae pe aloaia. O le tele lava o taimi, o le a tupu i ni auala laiti ma faigofie. E mafai ona fai atu tagata aoga i se paga e faamanatu atu ia i latou i le aluga o le vaiaso e faataunuu le valaaulia a Sister Cordon.
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai
Uunaia tagata aoga e fesoasoani le tasi i le isi e tausia a latou tautinoga. E sili atu ona tausia e tagata aoga ia tautinoga pe a latou maua le fesoasoani a isi tagata. E mafai e tagata aoga ona filifili se paga ona faamanatu atu lea ma uunaia e le tasi le isi i le aluga o le vaiaso e tausia a latou tautinoga.
Galuega 27
E mafai faapefea e perofeta ma aposetolo a le Alii ona tuuina mai ia te a’u le saogalemu ma le puipuiga?
Mafaufau e tusi i luga o le laupapa le saunoaga lenei a Sister Sheri L. Dew, o lē sa avea ma Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Aoao o le Aualofa: “E fesoasoani perofeta ia i tatou e vaai i tulimanu” (“Prophets Can See around Corners” [faigalotu a le Iunivesite o Polika Iaga–Hawaii, 2 Nov., 2022], speeches.byuh.edu).
-
O le a le uiga o lenei fasifuaitau? (E mafai ona e faitauina le Mosaea 8:16–18 e tuuina atu ai se faavae faaleaoaoga faavae mo le saunoaga a Sister Dew. Ona mafai lea ona e toe faafouina le faamatalaga o loo i luga o le laupapa e pei o lenei: I le avea ai ma tagatavaai, e mafai e perofeta ma aposetolo a le Alii ona fesoasoani ia i tatou e saunia mo mea e tutupu i le lumanai ina ia mafai ona tatou ola ma le saogalemu ma le puipuiga faaopoopo.)
Faamalamalama atu o Paulo o se pagota a o malaga agai atu i Roma i le sami i masina o le taumalulu. A o faitau e tagata aoga le Galuega 27:7–44, valaaulia i latou e vaavaai pe na faapefea e le meaalofa a le Aposetolo o Paulo o le tagatavaai ona faatagaina o ia e “vaai faataamilo i tulimanu” i le taimi o lenei malaga. (Manatua: E mafai ona e faasino atu tagata aoga i le “Galuega 27:9. O le a le ‘anapogi’ o loo faasino i ai iinei?” ma le “Galuega 27:14. O le a le ‘Euroclydon’?” i le Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou mo se talaaga faaopoopo.)
A uma ona maua se taimi e faitau ai e tagata aoga le fuaitau, valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou aoaoina e uiga i le meaalofa a Paulo o le tagatavaai. A fesoasoani, e mafai ona e fai atu fesili e pei o nei:
-
O a taunuuga o le le amanaiaina o le fautuaga a Paulo (tagai fuaiupu 10–20)?
-
O le a le aafiaga o upu a Paulo i pasese o le vaa? (tagai fuaiupu 21–36)?
-
O a mea ua e aoaoina e uiga i le meaalofa o le tagatavaai mai lenei tala?
E mafai ona e faaali atu ata o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma molimau atu ua valaauina i latou e Iesu Keriso e taitai Lana Ekalesia o ni perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga.
-
Aisea e taua tele ai le i ai o a tatou tagatavaai i o tatou aso?
-
O a nisi o faataitaiga o le auala e faamanuiaina ai i tatou e perofeta soifua, tagatavaai, ma talifaaaliga? (E mafai ona e fai atu i tagata aoga e suesue i lauga po o savali lata mai nei o le konafesi aoao i talavou matutua mo ni faataitaiga.)
-
E mafai faapefea e le mulimuli i perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga ona faalatalata atili atu oe ia Iesu Keriso? E faapefea e le faalogo i a latou upu ona faaalia ai lou faatuatuaina o le Faaola?
Mafaufau e faasoa atu le faamatalaga lenei mai ia Sister Dew:
E vaai perofeta i mea e le mafai ona tatou vaai i ai aua e “leai se mea e faia e le Alii, a e faaalia lona finagalo i ana auauna o perofeta” [Amosa 3:7].
O le mafuaaga lea ua faia ai i tatou e perofeta ia avea ma tagata e sili atu ona atamai nai lo isi taitai po o faatosinaga i le lalolagi. E fesoasoani perofeta ia i tatou e iloa ai tulaga lamatia tatou te le o vaai i ai ma avanoa tatou te le mafaufauina. …
Au uo pele, o ai tou te faalogo i ai? O fea le tulaga o le perofeta soifua i le lisi o i latou e te liliu atu i ai mo se fautuaga? E toafia ni taiala tauaso, o e e le sili atu le lelei o le vaai i le olaga nai lo oe, o loo e mulimuli i faasalalauga ma TikTok? Aua nei faatagaina taiala tauaso e faalilolilo ai lau vaaiga mamao i tagatavaai, o e vaai faataamilo i tulimanu. …
… O lou saogalemu silisili faaleagaga o le a oo mai e ala i le mulimuli i le perofeta. (“Prophets Can See around Corners” [faigalotu a le Iunivesite o Polika Iaga–Hawaii, 2 Nov., 2022], speeches.byuh.edu)
Tuu atu i tagata aoga se taimi e mafaufau loloto ai i le saunoaga a Sister Dew. Uunaia i latou e faamaumau mea e mafai ona latou faia ina ia mautinoa ai o loo latou mulimuli i fautuaga a perofeta soifua, tagatavaai, ma talifaaaliga a le Alii. E mafai foi e tagata aoga ona faasoa mai pe na faapefea ona latou mauaina se saogalemu faaopoopo ma le puipuiga e ala i le mulimuli i tagatavaai soifua a le Alii.