“Mataio 26; Mareko 14; Ioane 13,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)
E Fai ma Faamanatuga ia te Au, saunia e Walter Rane
Mataio 26; Mareko 14; Ioane 13
I le Talisuaga Mulimuli, na faavaeina ai e Iesu Keriso le faamanatuga. Sa ia faailoa o Iuta o le a avea ma faalata ia te Ia, sa ia mulumulu vae o Ona soo ma sa aoao atu ai i latou ia alofa le tasi i le tasi. Sa aoao mai Iesu sa faamamaluina le Tama ma le Alo e ala i Lana Togiola. Sa Ia poloaiina Ona soo e mulimuli i Lana faataitaiga o le alofa.
Punaoa Faaopoopo
Fesoasoani o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou, “Mataio 26; Mareko 14; Ioane 13”
Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.
Fautuaina o Suesuega Faaletagata Lava Ia
A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:
-
Pe a e faalogo i fautuaga mai taitai o le Ekalesia, pe e te mafaufau muamua i se tasi e te manatu e manaomia moni lava le savali? Faitau le Mataio 26:17–25 e aoao ai pe na faapefea ona tali atu soo o Iesu ina ua uma ona faalogo o le a faalataina o Ia e se tasi o i latou.
-
Na faapei lou aafiaga i le taimi mulimuli na e tago ai i le faamanatuga? Faitau le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 14:20–25 (Gospel Library), ma mafaufau po o le a se mea e mafai ona e faia e avea ai le faamanatuga o se aafiaga e sili atu ona anoa.
-
E faapefea ona finagalo le Faaola tatou te taulimaina isi, e oo lava i tagata atonu tatou te le fiafia i ai? Faitau le Ioane 13:34–35, ma mafaufau loloto i le savali a le Faaola mo oe.
Fesili ma Fetufaa’iga
Tuu atu se taimi i tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalama’aga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Mataio 26; Mareko 14; Ioane 13.
Aoaoga o Tomai
O le Ioane 13:34–35 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Faailogaina o Mau ma Isi Aoaoga o le Talalelei” i le Tomai mo Suesuega o Tusitusiga Paia. Mataio 26:17–30; Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 14:20–26 e mafai ona avea ma nofoaga lelei e faaaoga ai le tomai “Malamalama i Faatusa i Tusitusiga Paia” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia.
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai
E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o le fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.
Mataio 26:14–25
“Le Alii e, o a’u ea?”
Mafaufau e faasoa atu le tulaga faataitai lenei:
I le taimi o le konafesi aoao, o loo faalogologo ma le totoa Rosa i le savali a le perofeta e uiga i le avea ma se tagata e faatupuina le filemu. A o faalogologo o ia, sa amata ona ia mafaufau i lona tuagane ma finauga na ia aumaia i lo latou aiga talu ai nei. Sa ia aumaia i fafo lana telefoni ma auina atu ia te ia le savali lenei: ‘Ei Bernardo, ou te faamoemoe o loo e faalogologo i le lauga a le perofeta. E mafai moni lava ona e aoaoina mai ai se mea!”
-
O le a sou manatu e uiga i le savali a Rosa?
Valaaulia tagata aoga e galulue faatasi ma se paga ma suesue le Mataio 26:14–25, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu Aposetolo ina ua latou faalogo o le a faalataina e se tasi o i latou le Faaola.
-
O le a se mea e te iloa e taua i le fesili “Le Alii e, o a’u ea?”
-
O le a se mea ua e aoao mai i lenei aafiaga e uiga i le vaavaai i totonu?
Mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei mai ia Peresitene Dieter F. Uchtdorf, o lē sa avea o se sui o le Au Peresitene Sili:
I nei upu faigofie, “Le Alii e, o a’u ea?” o loo taoto ai le amataga o le poto ma le ala i le liuaina faaletagata lava ia ma le suiga tumau. (“Le Alii e, O A’u Ea?,” Liahona, Nov. 2014, 56)
Valaaulia tagata aoga e mafaufau e faamaumau i a latou tusitusiga paia le upumoni lenei na aoao mai e Peresitene Uchtdorf: O le fesili ifo ia i tatou lava, ‘Le Alii e, o a’u ea?’ o le amataga lea o le poto ma le ala i le liua faaletagata lava ia ma suiga tumau.
-
Aisea e ono taitai atu ai e upu faigofie “Le Alii e, o a’u ea?” i le poto, liua, ma suiga tumau?
Tuu atu i tagata aoga le pepa e tufatufa atu “Le Alii e, o a’u ea?,” ma valaaulia i latou e faitau taitoatasi le saunoaga a Peresitene Uchtdorf ma mafaufau loloto pe faapefea ona faatatau i o latou olaga.
Mafaufau e faaiu lenei gaoioiga i le matamata i le “Mafaufauga” (4:21). Valaaulia nisi o tagata aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina pe lagonaina i le taimi o lenei gaoioiga aoaoina. E mafai ona e faaiuina i lau molimau e faapea o le fesili ifo ma le faamaoni ia i tatou lava, “Le Alii e, o a’u ea?” o le amataga lea o le poto ma le ala i le liua patino ma suiga tumau.
Mataio 26:17–30; Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 14:20–26
E mafai faapefea ona ou faia le faamanatuga o se aafiaga e sili atu ona anoa?
Faaali atu le ata o loo i ai faatasi o le falaoa ma le vai o loo faaaogaina mo le faamanatuga. Valaaulia tagata aoga e faaaoga faamatalaga nei e iloilo ai o latou aafiaga i le faamanatuga. E mafai ona latou iloiloina i latou lava i faamatalaga taitasi e faaaoga ai se fua mai le 1 i le 5, lea e 1 = matuai le ioeina lava ma le 5 = ioe malosi.
-
Ou te tulimatai atu i le ai ma inu i le faamanatuga.
-
E masani lava ona ou taulai atu i le Faaola i le taimi o le faamanatuga.
-
E masani ona ou mafaufau e uiga i a’u feagaiga i le taimi o le faamanatuga.
-
E taua ia te au faatusa o le faamanatuga.
-
Ou te le tesi, taalo i taaloga i la’u telefoni, pe faaaoga ala o faasalalauga faaagafesootai i le taimi o le faamanatuga.
-
E masani lava ona ou lagonaina le faamalosia faaleagaga e ala i le auai i le faamanatuga.
Valaaulia tagata aoga e mafaufau pe faapefea ona latou faaleleia o latou aafiaga i le faamanatuga a o latou suesue pe na faapefea ona faavaeina e le Faaola le faamanatuga.
Atonu e te manao e faamalamalama atu na faatuina e Iesu Keriso le faamanatuga a o Iatou taumamafa ma Ona soo i le taumafataga o le Paseka (tagai Mataio 26:17–20). E mafai e tagata aoga ona iloilo faatasi le “Mataio 26:17–30. O le a le fesootaiga i le va o le Paseka ma le faamanatuga?” i le Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou.
Tuu atu i nisi o tagata aoga e suesue i le Mataio 26:26–30 ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 26:22, 24–25 (Gospel Library), ma fai atu i isi e suesue i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 14:20–26 (Gospel Library). Valaaulia i latou e vaavaai mo le faamoemoega o le faamanatuga.
-
O le a le mea na aoao atu e le Faaola i Ona soo e uiga i le faamoemoega o le faamanatuga? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: E tatau i soo o Iesu Keriso ona aai ma feinu i le faamanatuga e faamanatu ai o Ia ma Lana Togiola.)
Valaaulia tagata aoga e faailoa mai se faatusa mai nei fuaitau o mau ma suesue pe faapefea ona fesootai i le faamanatuga. E mafai ona e faaali atu ia ata nei e fesoasoani ai i tagata aoga e faataitai le tomai “Malamalama i Faatusa i Tusitusiga Paia” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia.
-
O le a se mea e mafai ona faatusatusa i ai lenei faatusa?
-
Saili mo ni faaātaātaga e faatatau i le uiga o faatusa i le anotusi o tusitusiga paia ma i vaefaamatalaga, ulutala o mataupu, o le Taiala i Tusitusiga Paia, Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaia Fou, poo isi punaoa.
-
O le a se mea ua aoaoina ai i tatou e lenei faailoga e uiga i le faamanatuga? E mafai faapefea ona fesootai i le Faaola?
A uma ona tuu se taimi mo suesuega, valaaulia tagata aoga e faatulaga ni vaega toalaiti ma faasoa mai mea na latou aoaoina e uiga i faatusa sa latou suesueina. Uunaia i latou e talanoaina pe faapefea e le malamalama lelei i nei faatusa ona atili anoa ai o tatou aafiaga i le faamanatuga.
E mafai ona outou matamata faatasi o se vasega i le “Ia Manatua Pea o Ia” (5:27) pe usu faatasi se viiga o le faamanatuga. Uunaia tagata aoga e toe mafaufau i o latou lagona a o latou matamata i le vitio pe usu le viiga. Mafaufau e fai atu i nisi o tagata aoga e faasoa mai o latou lagona e uiga i le Faaola ma le faamanatuga.
Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto pe na faapefea ona uunaia la latou sootaga ma le Faaola e ala i le aai ma feinu i le faamanatuga e faamanatu ai o Ia ma Lana Togiola. E mafai ona latou faamaumauina se mea se tasi e mafai ona latou faia ina ia maua ai se aafiaga e sili atu ona anoa i le faamanatuga i lenei Sapati o loo loma.
Ioane 13:3–17
O le a se mea e mafai ona ou aoao mai le Faaola e uiga i le auaunaga?
Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se taimi na faalotomaualaloina ai i latou i se faatinoga o le auaunaga na faia mo i latou.
-
O le a sou lagona i le tagata poo tagata na auauna atu ia te oe?
-
Na faapefea ona faamanuiaina pe suia oe e a latou galuega o le auaunaga?
Atonu e te faamalamalama atu faapea i taimi o le Feagaiga Fou, e masani lava ona pefua vae o tagata mai le savavali ma seevae i luga o auala pefu. O le fufuluina o vae o se malo, o se auaunaga e masani ona faia e se auauna. Faaali atu le ata o loo i ai, ma valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 13:3–12. Ona talanoaina lea o fesili nei:
O Lē e Silisili i le Malo, saunia e J. Kirk Richards
-
O le a sou lagona po o sau tali atu pe afai na ofo atu Iesu e mulumulu ou vae?
-
Aisea na taua ai mo Peteru le faatagaina o le Faaola e mulumulu ona vae? (E mafai ona e faasoa atu malamalama’aga o loo maua i le “Ioane 13:4–12. O le a le uiga o le mulumuluina e le Faaola o vae o Ona soo?” i le Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou.)
-
O le a se mea ua e aoaoina e faatatau i le uiga o Iesu mai Lana faatinoga o le mulumuluina o vae o Aposetolo?
Valaaulia tagata aoga e faitau filemu ia i latou lava le Ioane 13:13–17 ma vaavaai mo lesona e mafai ona tatou aoaoina mai afioga a le Faaola. A o faasoa mai e tagata aoga, atonu latou te faailoa mai se upumoni e pei o lenei: O le a tatou maua le fiafia sili atu pe a tatou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola o le auaunaga.
Faamalosi’au atu i tagata aoga e faasoa mai mea sa latou aoaoina e uiga i le auaunaga mai le faataitaiga a le Faaola. E mafai foi ona latou faasoa mai o latou lagona ina ua latou auauna atu i isi.
Afai e lava le taimi, e mafai foi e tagata aoga ona matamata i le “Auaunaga e Le Manatu Faapito” (2:26). Valaaulia i latou e mafaufau i se tasi e mafai ona latou auauna atu i ai i le vaiaso a sau. Mafaufau e tulitatao i le isi vasega ina ia mafai e tagata aoga ona lipoti mai o latou aafiaga.
Ioane 13:34–35
E mafai faapefea ona ou alofa atili e pei o le Faaola?
Tusi fuaitau nei i luga o le laupapa, ma valaaulia tagata aoga e vaavaai po o a mea e tutusa ai nei fuaitau ma pe faapefea ona eseese: Levitiko 19:18; Mataio 22:39; Ioane 13:34–35.
-
O a ni mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le alofa mai nei fuaitau?
Faaali atu ma faitau faatasi le saunoaga lenei a Elder Lynn G. Robbins, Fitugafulu o le Pulega Aoao ua faamalolo:
Ua tatou iloa soo se poloaiga lava a le Atua e aofia ai le faitalia. E mafai ona tatou usiusitai pe le usiusitai, ae e i ai lava i taimi uma se filifiliga. … Na faamanino mai e le Faaola o le alofa o se poloaiga e tatau ona usitai i ai. … O se poloaiga lenei e manaomia ai se faaiuga. …
I le Mataio, na fetalai ai le Alii, “Ia e alofa atu i lou tuaoi e pei o oe lava ia te oe.” I Lona soifuaga faaletino, sa Ia faaalia ai se ituaiga alofa atoatoa, ona Ia fetalai mai lea, “O le poloaiga fou ou te tuu atu ai ia te outou, ia outou fealofani; faapei ona ou alofa atu ia te outou, ia fealofani foi outou” (Ioane 13:34; faaopoopo le faamamafa). O le alofa e pei ona Ia alofa o se ituaiga alofa e maualuga atu nai lo le alofa “e pei o oe lava ia te oe.” O se alofa mama e tuu ai se isi e maualuga atu nai lo le tagata lava ia. (“Agency and Love in Marriage,” Ensign, Oke. 2000, 20–21)
-
Aisea e taua ai le malamalama o le alofa o se filifiliga?
Faaali atu le upumoni lenei: Pe a tatou filifili e alolofa e pei o Iesu Keriso, ua tatou faaalia se ituaiga alofa maualuga atu.
Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faaloloto lo latou malamalama i le uiga o le alofa e pei o le Faaola, faaali atu fuaitau nei i luga o le laupapa: Mareko 10:17–23; Ioane 8:1–11; Ioane 13:2–5; 3 Nifae 11:13–15; 3 Nifae 17:16–18, 20; 3 Nifae 19:17–25.
Valaaulia tagata aoga e faaaoga le vaega o le “faailoga” i le Gospel Library ma faailoga faataitaiga o le alofa faaKeriso i fuaitau o mau o loo faaalia po o isi foi e mafai ona latou mafaufau i ai. E mafai ona latou faaaogaina le ulutala “O Le Auala na Alofa ai Iesu,” “Faataitaiga o le Alofa o Iesu,” po o se isi o a latou filifiliga pe a latou faailogaina mea o loo latou faailogaina (tagai i le “Faailogaina o Mau ma Isi Aoaoga o le Talalelei” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia). O tagata aoga e faaaogaina tusitusiga paia lolomi e mafai ona faailogaina le faataitaiga a le Faaola i se peni maka.
A uma ona tuu atu se taimi mo suesuega patino, e mafai ona e valaaulia tagata aoga e tusi i luga o le laupapa se mea na faagaeetia ai i latou e uiga i le alofa o le Faaola i isi. Ona mafai lea ona e fai atu i tagata aoga e talanoa e uiga i aafiaga na latou alolofa ai po o isi e pei ona alofa i ai le Faaola.
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e tusi i lalo se auala se tasi e mafai ona latou alolofa ai e pei ona faia e le Faaola ma le auala e mafai ona latou faatinoina atili ai lenei mea i le vaiaso atoa. E mafai ona e faaiuina le vasega i le usuina o le viiga “Ia Fealofani” (Viiga, nu. 195) po o le matamata i le “Alofa le Tasi i le Isi” (1:51).