“Mataio 5; Luka 6,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)
Mataio 5; Luka 6
O le Lauga i luga o le Mauga e aofia ai nisi o aoaoga aupito loloto a le Faaola. O i latou sa faalogo i le lauga sa “ofo i lana mataupu” (Mataio 7:28). I le Mataio 5 ma le Luka 6:17–49, na aoao atu ai e le Faaola ia Faaamuia ma le tulafono maualuga atu o le talalelei. O nei aoaoga e tāua tele lea na toe fetalai atu ai le Faaola ia sa Nifaē ma sa Lamanā ina ua Ia faaali atu ia i latou ina ua mavae Lona Toetu (tagai i le 3 Nifae 12–15).
Punaoa Faaopoopo
Scripture Helps: New Testament [Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou], “Mataio 5; Luka 6”
Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.
Uunaia o Suesuega Faaletagata Lava Ia
A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au lava sāvali:
-
O oe o se tagata fiafia? Faitau le Mataio 5:1–12, ma mafaufau po o le a se mea e mafai e le Alii ona aoao ai oe e uiga i le fiafia.
-
Faitau le Mataio 5:13–16, ona matamata lea o le “Let Your Light So Shine” (0:42). Toe manatunatu i faatosinaga e mafai ona e faia i isi.
0:43 -
Pe ua e mafaufau po o le a se mea e mafai ona e faia ina ia avea atili ai e faapei o le Faaola? Suesue le Mataio 5:17–48, ma mafaufau loloto pe o faapefea ona faataitaia e Iesu le tulafono maualuga atu o le talalelei.
Fesili ma le Fetufaa’iga
Tuu atu se taimi i tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega patino o le Mataio 5; Luka 6.
Aoaoga mo Tomai
O leMataio 5:13–16 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Malamalama i Faatusa i Tusitusiga Paia” i Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia.
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai
E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o le fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.
Mataio 5:1–12
E faapefea ona ou maua le fiafia sili atu?
E mafai ona e faasoa atu le ata faataitai lenei:
Ina ua uma ona aoaoina Jaron e uiga i poloaiga, sa valaaulia o ia e faifeautalai ina ia papatisoina. Ina ua mavae se malologa umi, sa ia fai mai, “Leai, ou te manatu e lē mo a’u. Ou te lagona o le a pei o le a ou lafoaia mea ou te maua ai le fiafia.”
-
E faapefea ona e iloiloina le malamalama o Jaron e uiga i le fiafia?
Faamatala atu e faapea na muai faasoa mai e le Faaola i le Lauga i luga o le Mauga aoaoga e iva ua lauiloa o Faaamuia. Valaaulia tagata aoga e vaai faatopetope i le Mataio 5:3–12 ma sue le upu e amata ai faaamuia taitasi. Faamatala o le upu amuia e sau mai le upu Latina beatus, o lona uiga o le manuia po o le fiafia (tagai i le “Mataio 5:3–12. O a Faaamuia?” i le Scripture Helps: New Testament [Fesoasoaniga o Tusitusiga paia: Feagaiga Fou] mo nisi faamatalaga).
Mafaufau e faaali atu le upumoni lenei: O le taumafai ia maua uiga faaleatua o loo aoao mai i Faaamuia e fesoasoani tatou te o mai ai ia Keriso ma maua le fiafia sili atu.
E mafai ona e valaaulia tagata aoga e iloilo le Mataio 5:3–12 ma filifili se faaamuia latou te mananao e suesue loloto atili. Tuu atu ia i latou le pepa e tufa atu o loo avatu faatasi ai e fesoasoani ia i latou e aoao atili ai. (A o galulue tagata aoga i lenei pepa e tufa atu, o le a latou faataitaia le faaaogaina o le tomai o le “Mauaina o le Uiga o Upu ma Fasifuaitau” ma le “Faaaogaina o Aoaoga a Taitai o le Ekalesia ia Malamalama ai i Tusitusiga Paia” mai Tomai o le Suesuega o Tusitusiga Paia).
E mafai e tagata aoga ona faasoa atu i ni vaega toalaiti po o se vasega mea na latou aoaoina e uiga i le faaamuia sa latou suesueina. Fautuaina tagata aoga e faasoa mai ni aafiaga patino pe na faapefea e le faaaogaina o upumoni na aoaoina i Faaamuia ona fesoasoani ia i latou e o mai ai ia Keriso ma maua le fiafia sili atu.
E mafai ona e tuuina atu i tagata aoga se taimi e mafaufau loloto ai ma tusifaamaumau pe mafai faapefea ona latou saili atili ma le loto i ai ia maua le uiga auaumama i le faaamuia sa latou suesueina.
Mataio 5:13–16
O le a se faatosinaga ua faamoemoe Iesu Keriso ou te maua i le lalolagi?
E mafai ona e faaali atu ata nei o le masima ma le malamalama:
O Se Meaalofa o le Malamalama, saunia e Eva Timothy
Valaaulia nisi o tagata aoga e mafaufau po o a mea na aoao mai e le Faaola e ala i le faatusa o le masima i le Mataio 5:13. Valaaulia isi e mafaufau i mea sa Ia aoao mai e ala i le faatusa o le malamalama i le Mataio 5:14–16. E mafai ona e faaali atu ma toe faamanatu fesili nei e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e faamatala ai uiga o faatusa (tagai “Malamalama i Faatusa i Tusitusiga Paia” i le Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia mo nisi fesoasoani).
-
O le a le faatusatusaga o loo faia i le fuaiupu o le mau po o le fuaitau o loo e suesueina?
-
O a ni faaātaātaga e mafai ona e maua e faatatau i le uiga o le faatusa i le anotusi o tusitusiga paia, vaefaamatalaga, ma le Taiala i Tusitusiga Paia? (O tagata aoga o loo suesueina le fuaiupu e uiga i le masima e mafai foi ona faitauina le “Mataio 5:13. O le a le uiga o le avea ma ‘masima o le lalolagi’?” i le Scripture Helps: New Testament [Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou].)
-
O le a le mea o loo aoao mai e le Faaola e ala i lenei faailoga?
A uma ona tuuina atu se taimi mo suesuega, mafaufau e fai atu nisi o fesili nei:
-
O a ni auala e mafai ai e soo o Iesu Keriso ona faaalia uiga o le masima lelei? E mafai faapefea ona aveesea lo tatou “magalo,” [tofo lelei] po o faatosinaga lelei?
-
O le a le uiga o le faasusulu atu lou malamalama? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: O a tatou faataitaiga amiotonu o ni soo o Iesu Keriso e mafai ona uunaia ai isi e viia le Tama Faalelagi.) E mafai ona e faitau i aoaoga a le Faaola o loo i le 3 Nifae 18:24–25 ma talanoaina pe mafai faapefea e nei upu ona tosina ai lo tatou malamalama o le Mataio 5:14–16.
-
Mafaufau i se tasi e te faamatalaina o “le masima o le lalolagi” po o se “malamalama o le lalolagi.” Na faapefea e le faataitaiga amiotonu a lenei tagata ona uunaia ai oe po o isi mo le lelei? (Atonu e fesoasoani le matamata ma talanoaina le “Shine Your Light So Others Can See” [3:19].)
3:20
Uunaia tagata aoga e mafaufau pe mafai faapefea ona avea i latou ma se faatosinaga amiotonu i isi, e aofia ai i luga o ala o faasalalauga faaagafesootai. Ina ia fesoasoani i tagata aoga e mafaufau i le faatosinaga mo le lelei o loo latou maua pe mafai ona maua, e mafai ona e faaali atu ma faitau le saunoaga lenei a Peresitene Susan H. Porter:
O le a le telē o le malamalama e ati ai i le pogisa i totonu o se potu? O se ave laitiiti e tasi. Ma o lena ave o le malamalama i se nofoaga pogisa e mafai ona sau mai le mana o le Atua ia te oe.
E ui lava atonu e te lagonaina le tuuatoatasi a o pesi mai afā o le olaga, e mafai ona e faasusulu atu se malamalama i le pogisa o le lē malamalama, fenumiai, ma le lē talitonu. O lou malamalama o le faatuatua ia Keriso e mafai ona mausali ma mautinoa, ma taitai atu ai i latou o siomia oe i le saogalemu ma le filemu.
… e mafai ona suia loto ma faamanuiaina olaga a o tatou ofoina atu sina masima … ma se ave o le malamalama. (“Lesona i le Vaieli,” Liahona, Me 2022, 61)
Uunaia tagata aoga e fuafua se mea se tasi e mafai ona latou faia pe e tatau ona latou faia pea e faataunuu ai le faamoemoega o le Faaola mo i tatou ia faapei o le masima ma se malamalama mo le lalolagi.
Mataio 5:17–48; Luka 6:27–38
E mafai faapefea i le ola ai i le tulafono maualauga a le Alii ona suia lo’u olaga?
Faaali atu ma talanoaina le saunoaga lenei a Peresitene Dallin H. Oaks:
I se faatusatusaga i faalapotopotoga o le lalolagi, lea e aoao ai i tatou ina ia iloa se mea, ua lu’iina i tatou e le talalelei a Iesu Keriso ia avea ma se mea. (“The Challenge to Become,” Ensign, Nov. 2000, 32)
Faamatala atu e faapea o le Mataio 5, na tuuina mai ai e Iesu Keriso se tulafono maualuga atu lea na sili atu nai lo o le tulafono a Mose. Valaaulia tagata aoga e suesue le Mataio 5:17–20, 48 e iloa ai pe mafai faapefea e le ola ai i le tulafono maualuga ona suia o tatou olaga. (Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama e faapea a o tatou taumafai e ola i le tulafono maualuga atu, o le a avea atili i tatou e faapei o le Tama Faalelagi.)
Mafaufau e faaaoga le pepa na tufa atu o loo avatu faatasi e fesoasoani ai i tagata aoga e suesue ma aoao e le tasi le isi e uiga i le tulafono maualuga a le Faaola. E mafai ona e vaevaeina lau vasega i ni vaega se lima, tasi mo autu taitasi, ma valaaulia vaega taitasi e saunia ma aoao atu le vasega. I se isi itu, e mafai ona e atofa atu i tagata aoga taitasi se tasi o autu e lima ma valaaulia i latou e fai se vaega ma i latou o e sa suesueina isi autu. Ona mafai lea ona latou saunia e aoao atu a latou autu i isi o le vaega.
Nai lo o le tuu atu i tagata aoga e lipoti mai a latou talanoaga faavaega (pe o le uma foi ona tuu atu ia i latou e lipoti mai), e mafai ona e valaaulia i latou e filifili se tasi o mataupu faavae na aoao mai e le Faaola ma mafaufau loloto i mea e mafai ona latou faia e ola lelei atili ai i lenei mataupu faavae.