Kosi o Tusitusiga Paia
1 Korinito 8–13


“1 Korinito 8–13,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)

Iesu Keriso

Atatosi o Keriso, le Faaola, saunia e Heinrich Hofmann

1 Korinito 8–13

I nei mataupu, na saunoa ai Paulo i le aai i aano o manu na ofoina atu i tupua faapaupau, puleaina o le tagata lava ia, faatoilaloina o faaosoosoga, ma tulaga faatonuina o laei ma teuga. Sa ia talanoaina foi le uiga o le aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga. Na faamatala e Paulo le matafaioi a meaalofa faaleagaga ma le taua o le alofa, le alofa mama o Iesu Keriso.

O Punaoa Faaopoopo

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou, “1 Korinito 8–13

Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.

aikona o suesuega
Fautuaina o Suesuega Faaletagata Lava Ia

A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:

  • A o e faitauina le 1 Korinito 10:1–14, vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani ia te oe e tetee atu ai i faaosoosoga. Matamata le vitio “E Mou Atu Faaosoosoga a o Tatou Sailia Keriso i Mafaufauga Taitasi Uma” (2:57).

    2:58
  • O a ni au meaalofa faaleagaga o i ai pe e te manao e maua? Faitau le 1 Korinito 12:7–11, ma mafaufau loloto pe faapefea e nei meaalofa ona faamalosia oe lava ia ma fesoasoani ia te oe e auauna atu ai i le Alii ma isi.

  • O le a le eseesega e mafai ona faia e le faateleina o le alofa i lou olaga? A o e faitauina le 1 Korinito 13:1–8, o le a se mea ua e aoaoina e uiga i le alofa, le alofa mama o Keriso?

aikona o talanoaga
Fesili ma Fetufaa’iga

Tuu atu se taimi i le vasega e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le 1 Korinito 8–13.

aikona o aoaoga o tomai
Aoaoga o Tomai

O le 1 Korinito 10:1–14 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Suesuega o Tusitusiga Paia ma i le Gospel Library” i le Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o lē fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai

Fa’amamafa atu le fa’ataitaiga a Iesū Keriso. O se tasi o auala e taulai atu ai ia Iesu Keriso e tusa lava po o le a le mea o loo e aoao atu o le faamamafa atu lea pe faapefea ona avea o Ia ma faataitaiga atoatoa o mataupu faavae uma o le talalelei. E tusa lava pe le o faasino sao atu i le Faaola se fuaitau o mau, e mafai ona e fesoasoani i tagata aoga e faia ni fesootaiga i le faataitaiga a le Faaola.

1 Korinito 10:1–14

E mafai faapefea e le Atua ona fesoasoani ia te au e faateleina lo’u gafatia e tetee atu ai i faaosoosoga?

E mafai ona e amataina i le faasoaina atu o le ata faataitai lenei:

Sa lagona e Maurice le faavaivai. E na te lagonaina e pei lava o loo ia gauai atu pea i faaosoosoga lava e tasi. E popole o ia o le a le lava lona malosi e tetee atu ai i nei faaosoosoga.

  • O le a se mea e mafai ona fesoasoani ia Maurice ia malamalama lelei ai i le uiga o le tetee atu ma faatoilalo faaosoosoga?

Faamalamalama atu faapea i le 1 Korinito 10:1–14, na ta’ua ai e Paulo nisi o aafiaga o Isaraelu anamua e aoao atu ai i le Au Paia o Korinito ni lesona taua e uiga i le tetee atu i faaosoosoga. Ina ia aoao atili i le talaaga o nei fuaiupu, e mafai e tagata aoga ona faitau le “1 Korinito 10:1–11. O le a le mea na manao Paulo ia iloa e le Au Paia i Korinito e uiga i le tala i le Esoto?” i le Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou.

Faitau faatasi le 1 Korinito 10:1–4, ma fesili atu:

  • O a ni mea ua e aoao i ai e uiga ia Iesu Keriso mai nei fuaiupu?

  • E faapefea e le iloaina o Iesu Keriso o lou “Papa faaleagaga” ona tuuina atu ia te oe le faamoemoe e mafai ona e faatoilaloina faaosoosoga?

E mafai ona galulue tagata aoga ma se paga ma faitau faatasi fuaiupu 5–14, ma vaavaai mo mea e mafai ona latou aoaoina e uiga i le auala e faatoilalo ai faaosoosoga.

  • O le a se mea ua e aoaoina mai le fuaiupu e 13 e uiga i le faatoilaloina o faaosoosoga?

A uma ona tali mai tagata aoga i le fesili, e mafai ona e faamalamalama atu o le Alema 13:28 o se fuaiupu e fesootai i ai le 1 Korinito 10:13. Valaaulia tagata aoga e faitau le Alema 13:28 ma mafaufau e faafesootai nei fuaitau e lua.

  • O a ni upumoni o le talalelei e mafai ona tatou faailoa mai i nei fuaitau e lua? Atonu na maua e tagata aoga se mataupu faavae e pei o le E tuuina mai e le Atua le auala tatou te sosolaese ai mai faaosoosoga, ae peitai e tatau ona tatou filifili e tuuese i tatou mai faaosoosoga A o tatou faamaualaloina i tatou lava ma mataala ma tatalo e le aunoa, o le a le faaosoosoina i tatou e sili atu nai lo le mea e mafai ona tatou onosaia.)

  • O a nisi o auala e saunia ai e le Atua le ala mo i tatou e sosolaese ai mai faaosoosoga?

  • Afai e i ai se taimi, e mafai e tagata aoga ona faasino i le faamatalaga “Faaosooso, Faaosoosoga” i le Taiala i Tusitusiga Paia (Gospel Library) e sue ai ni fuaitau faaopoopo o mau e uiga i le faatoilaloina po o le tetee atu i faaosoosoga (tagai i le “Sailiili i Tusitusiga Paia ma i le Gospel Libary” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia). Valaaulia tagata aoga e faasoa ma se paga mea na latou aoaoina.

Tuu atu i tagata aoga ni nai minute e faamaumau ai laasaga patino o le a latou faia e faateleina ai lo latou gafatia e tetee atu ai i faaosoosoga.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

1 Korinito 10:16–17; 11:23–29

E mafai faapefea e le ai i le faamanatuga ona fesoasoani ia te a’u ia latalata atili ai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Faaali atu le saunoaga lea a Peresitene Dallin H. Oaks:

Peresitene Dallin H. Oaks

O le sauniga o le faamanatuga ua ala ai ona paia tele ma taua le sauniga faamanatuga i le Ekalesia. (“Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga,” Liahona, Nov. 2008, 17)

Fai atu i tagata aoga e mafaufau loloto i mea nei:

  • Pe e te taulimaina le sauniga faamanatuga e pei o se sauniga e sili ona paia ma taua i le Ekalesia?

  • E faapefea ona e saunia mo le sauniga faamanatuga?

Valaaulia tagata aoga e faitau le 1 Korinito 11:23–29, ma vaavaai mo fautuaga mai ia Paulo e mafai ona fesoasoani ia i latou e saunia ai mo le faamanatuga:

  • O le a sou manatu i le uiga o le suesue ifo o le tagata ia te ia?

  • Aisea atonu e taua ai le suesueina o oe lava ia a o e sauniuni e ai ma inu i le faamanatuga?

Mafaufau e faasoa atu saunoaga nei a Elder Larry R. Lawrence, Fitugafulu Pulega Aoao ua faamalolo, ma Brother Milton Camargo, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Aoao o le Aoga Sa:

Elder Larry R. Lawrence

O se taimi taua e fesili ai “Se a se mea o toe ou te lei faia?” o le taimi tatou te aai ma feinu ai i le faamanatuga. Sa aoao mai le Aposetolo o Paulo e faapea, o le taimi lenei mo i tatou taitoatasi e suesue ai i tatou lava. I lea siosiomaga migao, a o liliu atu o tatou manatu i le lagi, e mafai e le Alii ona fetalai malu mai ia i tatou i mea e manaomia ona tatou galulue i ai i le isi taimi e sosoo ai. (”Se A Se Mea o Toe Ou Te Lei Faia?,” Liahona, Nov. 2015, 34)

Brother Milton Camargo

O le faafouina o a tatou feagaiga i le taimi o le faamanatuga i Aso Sa taitasi o se avanoa sili lea e suesue ai i tatou lava ma toe taulai atu o tatou olaga ia Iesu Keriso. E ala i le taumamafa i le faamanatuga, tatou te tautino atu ai faapea tatou “te manatua pea o ia.” [Moronae 4:3; 5:2]. (”Taulai Atu ia Iesu Keriso,” Liahona, Me 2023, 65)

  • E mafai faapefea e le suesueina o i tatou lava ona faatamaoaigaina o tatou aafiaga i le faamanatuga? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: O le suesueina o i tatou lava e sauniuni ai mo le faamanatuga e mafai ona tatou toe taulai atu o tatou olaga ia Iesu Keriso ma taialaina ai i le auala e faaleleia atili ai.)

  • Na faapei lou aafiaga i le faamanatuga ina ua e taulai atu i le Faaola?

  • O le a se mea e mafai ona fesoasoani ia te oe e saunia ai mo le faamanatuga?

Valaaulia tagata aoga e fai se fuafuaga faigofie o mea o le a latou faia e iloilo ai i latou lava e sauniuni ai mo le faamanatuga i le Aso Sa a sau.

Afai e i ai ni fesili a tagata aoga e uiga i le uiga o le taumamafa ma le agavaa i le faamanatuga, e mafai ona e faasoa atu ma talanoaina le saunoaga lenei a Elder John H. Groberg, Fitugafulu o le Pulega Aoao ua faamalolo:

Elder John H. Groberg

Afai tatou te mananao e faaleleia i tatou lava (o le salamo lea) ma [e lē o i iai ni taofiga pe aveesea foi mai le avea ai ma se tagata o le ekalesia], o lona uiga, i lo’u lava manatu, o loo agavaa i tatou. Ae afai tatou te lē fia salamo ma faaleleia, ma afai tatou te lē naunau e mulimuli i le taitaiga a le Agaga, e ao ona tatou fesili: Pe o tatou agavaa ea e tagofia le faamanatuga, pe o tatou tauemuina ea le faamomoega tonu o le faamanatuga, o le a avea lea ma uunaiga o le salamo patino ma le faaleleia? (“O le Matagofie ma le Taua o le Faamanatuga,” Liahona, Iulai 1989, 48).

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

1 Korinito 12:4–27

E faapefea ona faamanuiaina e le Alii a’u ma isi e ala i a’u meaalofa faaleagaga?

Faaali atu le saunoaga lea a Sister Michelle D. Craig, o le sa avea ma Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou:

Sister Michelle D. Craig

Ua tuuina mai e le Atua ia i tatou taitoatasi ni meaalofa. Atonu e te le manatu e i ai ni au meaalofa, ae ua ia te oe meaalofa faaleagaga mai le Atua ina ia mafai ai ona e faamanuiaina isi ma faalatalata atu ai ia te Ia.

O a ni meaalofa ua tuuina atu e le Atua ia te oe? (“O Meaalofa e Iloagatā” (faigalotu o le Kerisimasi a le Au Peresitene Sili, 5 Tes. 2021), Gospel Library)

Valaaulia tagata aoga e faamaumau po o a meaalofa latou te lagona ua tuuina mai e le Atua ia i latou.

Faamalamalama atu na aoao e Paulo tagata Korinito i le taua ma le faamoemoega o meaalofa faaleagaga. Valaaulia le tagata aoga e faitau le 1 Korinito 12:4–11 ma faailoga ia meaalofa latou te maua. E mafai ona e tusia i luga o le laupapa meaalofa latou te maua ma fesili atu:

  • O le a se meaalofa e tulaga ese ia te oe? Aisea?

  • Aisea e tuuina mai ai e le Alii meaalofa faaleagaga ia i tatou? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: E tuuina mai e le Alii meaalofa faaleagaga i tagata taitoatasi o Lana Ekalesia ina ia mafai ona latou faamanuiaina isi.)

Faailoa atu o le lisi o meaalofa a Paulo e le atoatoa. Ina ia maua ni meaalofa faaopoopo, valaaulia nisi o tagata aoga e suesue i le Moronae 10:8–18; o isi e mafai ona suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:11–26, ae o isi e mafai ona suesue i le pepa e tufa atu ”O Meaalofa e Iloagatā.” Valaaulia tagata aoga e tusi i le laupapa soo se meaalofa faaopoopo na latou mauaina.

Pepa e tufatufa atu o Meaalofa e Iloagatā
  • Aisea e taua ai le iloa ma faatauaina meaalofa faaleagaga uma, e aofia ai meaalofa e le iloagofie?

  • O anafea na e aafia ai i se tasi o nei meaalofa mo oe lava ia pe na faamanuiaina foi e se tasi o loo i ai se tasi o nei meaalofa?

  • O a ni ou lagona e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, ina ua e iloa ua Laua faamanuiaina i tatou i meaalofa faaleagaga eseese?

Valaaulia tagata aoga e faamaumau pe faapefea ona latou taliina nei le fesili a Sister Craig, ”O a meaalofa ua tuuina mai e le Atua ia te oe?” Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai a latou meaalofa, e mafai ona outou faitau faatasi le saunoaga lenei a Elder John C. Pingree Jr.:

Elder John C. Pingree Jr.

E faapefea la ona tatou iloaina a tatou meaalofa? E mafai ona faasino i o tatou faamanuiaga faapeteriaka, fesili atu ia i latou e iloa lelei i tatou, ma faailoa patino mai mea tatou te lelei ai ma fiafia i ai. O le mea e sili ona taua, e mafai ona tatou fesili atu i le Atua (tagai Iakopo 1:5; MF&F 112:10). Na te silafia a tatou meaalofa, ona o Ia na foai maia ia te i tatou (tagai i le MF&F 46:26). (”E I Ai Sa’u Galuega mo Oe,” Liahona, Nov. 2017, 33)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia iloa le mafuaaga e manaomia ai i tatou taitoatasi ma a tatou meaalofa faaleagaga i le Ekalesia a le Alii, faitau faatasi le 1 Korinito 12:12–27.

  • O le a le mea e sili ona faafiafiaina ai oe e uiga i le savali a Paulo?

  • E faapefea ona faatatau le savali a Paulo i faamatalaga nei?

    • ”E leai se mea ou te ofoina atu i la’u uarota; Ou te le o talenia tele.”

    • ”O Sister Brown o se taitai sili atu; E le mafai lava ona ma tutusa i mea na te faia.”

    • ”Ou te matua fou lava i le Ekalesia ma e leai so’u poto masani ma e le tele ni mea ou te saofaga ai i la’u uarota.”

Afai e aoga, e mafai ona outou matamata i le ”E i ai se Nofoaga mo Au?” (3:59). E mafai ona e valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i le fesili lenei:

4:0
  • E faapefea ona finagalo le Alii e te faaaogaina au meaalofa faaleagaga ma taleni e faamanuia ai i latou o lau uarota, paranesi, po o le aiga?

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

1 Korinito 13:1–8

E mafai faapefea e le meaalofa o le alofa mama ona suia lo’u olaga ma olaga o isi?

E mafai ona e amata i le valaauliaina o tagata aoga e faasoa mai ni nai faataitaiga o le auala na faaalia ai e Iesu Keriso le alofa i le taimi o Lana galuega i le tino. Afai e aoga, e mafai ona e faaali atu ni ata o le Faaola o loo faaalia ai Lona alofa.

  • Na faapefea ona aafia i latou na Ia auauna atu i ai ona o le alofa o le Faaola?

  • Na faapefea ona aoga Lona alofa ia te oe?

Faailoa atu i tusitusiga paia o le upu alofa mama e masani ona faaaoga e faamatala ai ”le alofa mama o Keriso” (Moronae 7:47). Valaaulia tagata aoga e faitau le 1 Korinito 13:1–3, ma vaavaai po o le a le taua na tuu e Paulo i le alofa mama.

  • O le a le savali a Paulo e uiga i le alofa mama?

Mafaufau e faitau faatasi le saunoaga lenei a Peresitene Dieter F. Uchtdorf, a o avea ma se tasi o le Au Peresitene Sili:

Peresitene Dieter F. Uchtdorf

E manaomia e le alofa moni ia ni faatinoga. E mafai ona tatou tautatala i le alofa i le aso atoa—e mafai foi ona tatou tusia ni faamatalaga po o ni solo e folafola mai ai, lagiina ni pese e vivii mai ai, ma lauga mai i sauniga e faamalosiauina ai—ae seiloga ua tatou faaalia lena alofa i ni faatinoga, e le aoga a tatou upu ua na o se “apa memea taalili, po o se sumepalo tagitagi” [1 Korinito 13:1].

Sa le na ona fetalai mai o Keriso e uiga i le alofa; na Ia faaalia i aso taitasi o Lona soifuaga. (“O Outou o O’u Lima,” Liahona, Me 2010, 70)

Faamalamalama atu faapea i le 1 Korinito 13:4–7, ua tuuina mai ai e Paulo ni malamalamaaga taua e uiga i le natura o le alofa mama. E mafai e tagata aoga ona faaaoga le pepa e tufa atu ”Alofa Mama: O Le Alofa Mama o Keriso” e faaloloto ai lo latou malamalama i le alofa mama. Valaaulia tagata aoga e filifili ni vaega se lua pe tolu o le alofa mama latou te mananao ia malamalama lelei i ai. Faamamafa atu o le auala sili e malamalama ai i le alofa mama o le aoao lea mai le faataitaiga a Iesu Keriso.

Alofa: Pepa e tufatufa atu o le Alofa Mama o Keriso

A uma ona tuu atu i tagata aoga se taimi e suesue ai, tuu atu ia i latou e fai ni vaega toalaiti. Valaaulia tagata aoga taitasi e filifili se upu po o se fasifuaitau se tasi sa latou taulai atu i ai ma faasoa mai mea sa latou aoaoina mai a latou suesuega. Uunaia i latou e taulai atu i mea na latou aoaoina mai le faataitaiga a Iesu Keriso.

E mafai ona e faaiuina le vasega i le valaauliaina o tagata aoga e faasoa mai ni faataitaiga o le auala na latou oo ai i le alofa faaKeriso. E mafai foi ona e matamata i le ”Alofa Mama o Keriso” (2:07).

2:8

Valaaulia le vasega e faatino soo se uunaiga latou te maua.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

O Pepa e tufatufa atu

Pepa e tufatufa atu o Meaalofa e Iloagatā
Alofa: Pepa e tufatufa atu o le Alofa Mama o Keriso