“Luka 12–17; Ioane 11,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)
Luka 12–17; Ioane 11
Na lapatai mai le Faaola e uiga i le pepelo, faafiaamiotonu faaletagata, ma le matape’ape’a. Sa Ia faamamafaina le manaomia o le salamo ma saunia mo Lona Afio Mai Faalua. Sa ia aoao atu ni faataoto, e aofia ai faataoto i le talisuaga tele, le mamoe na se, le tupe siliva na leiloa, ma le atalii faamaumauoa. Sa ia faamaloloina foi lepela e toasefulu ma toefaatu mai Lasalo mai le oti.
Punaoa Faaopoopo
Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou, “Luka 12–17; Ioane 11”
O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.
Uunaia o Suesuega Faaletagata Lava Ia
A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:
-
Pe na e faia ea ni alofaga mo le le ola atoatoa ai i le talalelei? A o e suesueina le Luka 14:15–33, mafaufau po o le a le uiga o le avea ma se soo tuuto atoatoa o le Faaola.
-
Mafaufau i se taimi na e lagonaina ai le leiloa, le amanaiaina, faaesea, pe faagaloina. Faitau le Luka 15:1–10, ma vaavaai mo se savali o le faamoemoe. E mafai foi ona e matamata i le “O Le Faamoemoe o le Malamalama o le Atua” (6:46).
6:46 -
O nisi tagata e manatu e le mafai lava e le Atua ona faamagalo pe alofa ia i latou ona o a latou agasala. O a savali o le faamoemoe o loo e maua i le Luka 15:11–32 e mafai ona fesoasoani i se tasi o loo lagonaina faapea? E mafai foi ona e matamata i le “O Le Atalii Faamaumauoa” (5:36).
0:10 -
E faafia ona e faailoa atu le faafetai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? A o e suesueina le Luka 17:11–19, mafaufau loloto pe faapefea e le faailoa atu o le agaga faafetai i le Atua ona faateleina ai lou faatuatua ia te Ia.
-
Ioane 11:35 (“Ua tagi Iesu”) o le fuaiupu aupito puupuu lea i tusitusiga paia. Faitau le Ioane 11:1–46 e aoao ai pe aisea na tagi ai Iesu. O le a se mea ua e aoaoina e uiga i Lana amio ma uiga?
Fesili ma Fetufaa’iga
Tuu atu se taimi mo tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalama’aga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Luka 12–17; Ioane 11.
Aoaoga o Tomai
O le Ioane 11:1–46 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Faalogo ma le Alofa” i le Tomai mo Suesuega o Tusitusiga Paia.
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai
E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o le fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.
Luka 14:15–33
O a ni alofaga atonu o taofia ai a’u mai le mulimuli i le Faaola?
Mafaufau e tusi le upu Alofaga i luga o le laupapa. E mafai ona e valaaulia tagata aoga e o mai i le laupapa ma tusi ni faataitaiga o alofaga e ono tuuina mai e tagata mo le le auai i le lotu, faataunuuina o valaauga, po o le auauna atu i isi.
Faamalamalama atu na faasoa mai e Iesu le faataoto i le talisuaga tele a o taumafa i se taumafataga i le fale o se Faresaio. E mafai ona e faitauina le faataoto i le Luka 14:16–24 ma fai atu i tagata aoga e vaavaai pe na faapefea ona tali atu tagata i le valaaulia a le tamaloa e auai i le taumafataga o le afiafi. Valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni lesona ua latou aoaoina mai lenei faataoto. E mafai ona e fai atu fesili e pei o nei:
-
E faapefea ona avea le talalelei a Iesu Keriso o se talisuaga tele?
-
O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga ia i tatou lava mai alofaga tatou te faia mo le le faia o le galuega a le Alii?
-
O a ni mea ua aoaoina mai e nei fuaiupu e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?
Faailoa atu faapea i le Luka 14:25–33, na aoao mai ai e le Alii mea ua Ia faamoemoeina mai Ona soo—o i latou o e ua taliaina le valaaulia e auai i Lana taumafataga o le afiafi. E mafai ona e faitauina nei fuaiupu uma pe afai e i ai sou taimi, pe faitau na o le fuaiupu e 33. (Afai e tauivi tagata aoga ina ia malamalama i le Luka 14:26, e mafai ona outou toe iloiloina le “Luka 14:26. O le a le uiga o le upu ’inoino’?” i le Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou.) A uma ona faitau, e mafai ona e faaali atu le mataupu faavae lenei: I le avea ai ma soo o Iesu Keriso, e tatau ona tatou naunau e lafoai mea uma ae mulimuli ia te Ia.
-
O a nisi o faataitaiga o mea e mafai ona tatou lafoaia pe ositaulagaina e mulimuli ai ia Iesu Keriso?
-
O a ni alofaga masani e mafai ona taofia ai i tatou mai le mulimuli i le Faaola?
Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i mea e ono faigata ia i latou ona lafoai, pe tuu ese, pe afai e talosagaina ai i latou e le Faaola e fai. E mafai foi ona e valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni faataitaiga o tagata o e na faia ni osigataulaga mo le Alii.
Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faaaoga mea ua latou aoaoina, valaaulia i latou e tusi e uiga i mea nei:
-
O se aafiaga ina ua latou faia se osigataulaga e mulimuli ai i le Faaola
-
O se aafiaga ina ua latou faia se alofaga na taofia ai i latou mai le mulimuli i le Faaola
Uunaia tagata aoga e mafaufau i mea o le a latou faia pe a latou mananao e fai se alofaga o le a taofia ai i latou mai le mulimuli i le Faaola.
Luka 15:1–10
E faapefea lagona o le Alii e uiga ia i latou o e ua leiloloa?
E mafai ona e tusia i luga o le laupapa upu leiloloa, le amanaiaina, faaesea, ma faagaloina. Valaaulia tagata aoga e faasoa puupuu mai nisi o mafuaaga e mafai ai e tagata ona lagonaina lenei lagona. Uunaia tagata aoga e mafaufau i se tasi latou te iloa, atonu e aofia ai i latou lava, o e atonu o loo lagonaina nei lagona. Valaaulia i latou e mafaufau pe faapefea e upumoni o loo aoaoina i faataoto i le mamoe na se ma le tupe siliva na leiloa ona fesoasoani ia i latou po o tagata latou te iloa.
Faailoa atu na faasoa mai e le Faaola nei faataoto ina ua faitioina o Ia e le au Faresaio mo le fegalegaleai ai ma le au telona ma tagata agasala—o tagata sa latou vaai i ai ma le inoino ma manatu ua leiloloa faaleagaga.
Ina ia saunia tagata aoga e suesue nei faataoto, mafaufau e faaali atu ata nei:
Laveaiina o le Mamoe na Se, saunia e Minerva Teichert
The Lost Drachma, saunia e James Tissot
E mafai ona galulue tagata aoga i ni vaega toalaiti ma faitau faatasi le Luka 15:4–10. (E mafai foi ona outou matamata i le “Ua Folafola Mai e Iesu le Faataoto i le Mamoe ua Se” [2:20] e fesoasoani ai i tagata aoga e vaai faalemafaufau i le faataoto i le mamoe na se.) Valaaulia i latou e vaavaai mo mea e mafai ona latou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso mai nei faataoto.
-
O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i mea e tutusa ai ma eseesega i le va o nei faataoto e lua?
-
O le a se mea ua aoao mai e amioga a le leoleo mamoe ma le fafine ia i tatou e uiga ia Iesu Keriso? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e talitutusa ma lenei: E sailia i tatou e Iesu Keriso pe a tatou leiloloa.)
Ina ia fesoasoani i tagata aoga e aoao atili e uiga i le Faaola mai nei faataoto, faaali ma talanoaina le saunoaga lenei a Peresitene Dieter F. Uchtdorf:
I le aluga o seneturi, o lenei faataoto ua masani lava ona faauigaina o se valaau ia faatino mo i tatou le toe faafoi mai o le mamoe ua se ma aapa atu ia i latou o loo leiloloa. E ui lava ina mautinoa le talafeagai ma le lelei o lenei mea, ae ou te tuufesili lava pe o i ai se isi mea i talaatu.
Pe talafeagai ea ona e faapea o le faamoemoega o Iesu, muamua ma le sili, o le aoao atu lea e uiga i le galuega a le Leoleo Mamoe Lelei? …
O lo tatou Faaola, le Leoleo Mamoe Lelei, e silafia ma alofa ia i tatou. Na te silafia ma alofa ia te oe.
Na te silafia le taimi e te leiloa ai, ma Na te silafia le mea e te i ai. Na te silafia ou faanoanoaga. Au aioiga leleoa. Ou popolega. Ou loimata. …
Ona e alofa o Ia ia te oe, o le a Ia saili ai ia te oe. O le a Ia ave oe i luga o Ona tauau ma le olioli. (“O Le A Ia Tuu Oe i Luga o Ona Tauau ma Ave Oe i le Aiga,” Liahona, Me 2016, 104)
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni aafiaga na latou lagonaina ai le leiloloa, lē amanaiaina, faaesea, pe faagaloina ma sa fesoasoani ai le Faaola ia i latou. Faamalamalama atu e masani ona fesoasoani mai le Faaola ia i tatou ma tali mai i a tatou tatalo e ala mai i isi tagata. Ina ia faaiu, valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i fesili nei:
-
E mafai faapefea ona ou faaalia lo’u agaga faafetai mo le naunautaiga o le Faaola e laveai au?
-
O ai atonu e manaomia ona lagonaina le alofa ma le popole o le Faaola e ala mai ia te a’u i le asō?
Luka 15:11–32
O a lagona o le Tama Faalelagi e uiga ia i latou oe e toe fo’i mai ma salamo?
Valaaulia tagata aoga e faasoa mai o latou lagona pe afai e fai atu se uo mamae po o se tagata o le aiga ia i latou, “Ina ua uma ona ou faia le mea na ou faia, e leai se auala e toe alofa mai ai le Atua ia te au pe o le a manao foi ou te toe foi mai.” Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo upumoni i le faataoto i le atalii faamaumauoa e mafai ona aumaia ai le faamoemoe i se tasi e faapena ona lagonaina.
Tusi i luga o le laupapa upu tama, atalii faamaumauoa, ma le uso. Valaaulia tagata aoga e fai ni vaega e toatolu tagata ma filifili e tagata taitasi se tagata se toatasi o loo tusia i luga o le laupapa. Tuu atu i tagata aoga e faitau faatasi le Luka 15:11–32, ma vaavaai i le faataoto i mata o le tagata na latou filifilia. A maea ona faitau e tagata aoga, tuu atu i tagata taitoatasi o le vaega e feaua’i ma faasoa mai o latou manatu e uiga i le faataoto.
Faailoa atu i lenei faataoto, o le tama e faatusa i le Tama Faalelagi. Mafaufau e fai atu fesili nei:
-
O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga i le Tama Faalelagi i le auala o loo tali atu ai le tama i le faataoto i atalii taitasi?
-
O le a se mea na e aoaoina mai lenei faataoto e mafai ona fesoasoani ia i latou o e lagonaina e leai se aoga e laveaiina i latou? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: E olioli ma le agaalofa le Tama Faalelagi ma faamagalo i latou uma o e salamo.)
E mafai ona outou faitauina ma faasoa i le saunoaga lenei a Elder Dieter F. Uchtdorf:
E le afaina po o le a se mea na tupu i lou olaga, ou te toe faaleo ma folafola atu upu o la’u uo pele ma le uso a Aposetolo o Elder Jeffrey R. Holland: “E le mafai e oe ona magoto i lalo o le mea e susulu ai le malamalama o le [taulaga togiola] a Keriso.” (“O le Au Faigaluega i le Tovine,” Liahona, Me 2012, 33).
E ui atonu o filifiliga ua aveese mamao ai oe mai le Faaola ma Lana Ekalesia, ae o loo tu le Foma’i Sili o le Faamalologa i le auala e tau atu i le aiga, e talileleia oe.
O la’u tatalo ia taitasi i tatou ma lagona, i lenei faataoto maoae, le siufofoga o le Tamā o valaau mai ia i tatou e ulufale atu i le ala e tau atu i le aiga—ia tatou maua le lototoa e salamo ai, maua le faamagaloga, ma mulimuli i le ala e tau atu ai i lo tatou Atua agaalofa ma alofa mutimutivale. (‟O Le Atalii Faamaumau Oa ma le Auala e Taitai atu ai i le Aiga,” Liahona, Nov. 2023, 88)
E mafai ona e talanoaina pe faapefea ona avea lenei faataoto ma se savali o le faamoemoe mo se tasi e lagona e le mafai ona alofagia pe toe taliaina i latou e le Atua.
Tuu atu i tagata aoga se taimi e faamaumau ai manatu po o uunaiga faaleagaga na latou maua i le taimi atoa o lenei gaoioiga aoaoina. Valaaulia nisi o tagata aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina pe lagonaina e uiga i le Tama Faalelagi i le taimi o la outou talanoaga.
Luka 17:11–19
E mafai faapefea e le faailoa atu o le faafetai ona faamalosia lo’u faatuatua ia Iesu Keriso?
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai
Uunaia tagata aoga e faaaoga iloiloga faaletagata lava ia. O se iloiloga faaletagata lava ia e mafai ona avea ma se meafaigaluega taua e fesoasoani ai i tagata aoao e mafaufau loloto atili i le auala o loo latou ola ai i se mataupu faavae o le talalelei. Pe a faailoa atu ni iloiloga faaletagata lava ia, ia faamalosi atu o ni avanoa ia mo le tuputupu ae ae le o ni meafaigaluega mo le faitioina o le tagata lava ia.
E mafai ona e faaali atu le pepa e tufatufa atu “Faavasegaga o le Tagata Lava Ia o le Lotofaafetai” pe tuuina atu i tagata aoga.
Valaaulia tagata aoga taitasi e mafaufau i mea e mafai ona latou faia e avea ai ma se tagata e sili atu ona lotofaafetai a o latou suesueina le tala i lepela e toasefulu.
E mafai ona e amata i le matamata i le “Lepela” (0:55) po o le toe iloiloina puupuu o le faamai ma le auala na taulimaina ai lepela i taimi faaletusi paia (tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, ”Lepela,” Gospel Library).
Valaaulia tagata aoga e suesue ma le faaeteete le Luka 17:11–19 ma vaavaai mo le sootaga i le va o le lotofaafetai ma le faatuatua i le Atua. Uunaia i latou e faamaumau se mataupu faavae o loo aoteleina ai mea o loo latou aoaoina.
Pe a mae’a le tuuina atu o le taimi e su’esu’e ai, valaaulia tagata aoga e faasoa mai mataupu faavae na latou faamaumauina. (Atonu latou te faailoa mai se mataupu faavae e pei o lenei: O le faailoa atu o le agaga faafetai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso o se auala taua lea e faaalia ai lo tatou faatuatua ia i La’ua.) A o faasoa mai tagata aoga, mafaufau e fai atu nisi o fesili nei e fesoasoani e faaloloto ai lo latou malamalama:
-
E mafai faapefea e le faailoa atu o le agaga faafetai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ona faamalosia lou faatuatua ia i La’ua? (Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia iloa isi auala e mafai ai e le Atua ona faamanuiaina i latou mo le faailoaina atu o le agaga faafetai, mafaufau e matamata i se vaega poo le saunoaga atoa ”Peresitene Russell M. Nelson i le Mana Faamalolo o le Lotofaafetai” [11:38].)
11:46 -
O le a se mea e mafai ona fesoasoani ia te oe e te lagona ai le lotofaafetai atili mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? O a ni auala e mafai ona e faaalia ai lou agaga faafetai ia i La’ua?
E mafai ona e valaaulia tagata aoga e faaalu ni nai minute i aso taitasi i le vaiaso a sau e faamaumau ai ia le itiiti ifo ma le tasi se auala na faamanuiaina ai i latou e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i lena aso. E mafai ona e valaaulia tagata aoga e auina atu e le tasi le isi ni faamanatu i le aluga o le vaiaso. Atonu e aoga le tuuina atu o se auala mo i latou e lipoti mai ai o latou aafiaga.
Ioane 11:1–46
O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le Faaola e uiga i le taulimaina o le oti ma le faanoanoa?
Mafaufau e faaali atu le ata o i lalo ma valaaulia nisi o tagata aoga e faasoa puupuu mai luitau e oo mai pe a maliu se tasi e pele ia te ia.
E mafai ona e faasoa atu le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Henry B. Eyring:
O i tatou taitoatasi o le a tofotofoina e ala i le feagai ma le oti o se tasi tatou te alolofa i ai. O le vaega pito sili ona faigata o lena suega o le iloa lea o le mea e fai i le faanoanoa, le tuuatoʻatasi, ma le toilalo e mafai ona tatou lagona e pei o se vaega o i tatou ua leiloa. O le faanoanoa e mafai ona tumau e pei o se tiga matuia. Ma mo nisi e ono i ai lagona o le ita po o le amioletonu. (“Feagai ma Tofotofoga o le Olaga ma le Fesoasoani a le Faaola,” New Era, Ape. 2019, 4)
Ina ia saunia tagata aoga e talanoaina mea e mafai ona tatou aoaoina mai le Faaola e uiga i le taulimaina o le oti ma le faanoanoa, mafaufau e aotele mea na tutupu i le Ioane 11. E mafai ona e faia lenei mea e ala i le tuu atu i tagata aoga e faitau le ulutala o le mataupu mo le Ioane 11. Pe mafai foi ona e valaaulia se tamaitiiti aoga ua masani i le mataupu e aotele i a latou lava upu. E mafai foi ona e matamata i le “Ua Toetu Lasalo mai le Oti” (7:53).
Vaevae tagata aoga i ni vaega toalaiti. Valaaulia i latou e faitau se tasi o koluma mai le pepa e tufatufa atu “O le a se Mea e Mafai ona Tatou Aoaoina mai le Faaola e uiga i le Feagai ai ma le Oti ma le Faanoanoa?” Ona valaaulia lea o i latou e talanoaina mea ua latou aoaoina mai le Faaola e uiga i le oti ma le faanoanoa. (I le gaoioiga, ua fautuaina tagata aoga e faataitai le tomai “Faalogo ma le Alofa” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia.)
E mafai ona e valaaulia tagata aoga e faasoa mai pe faapefea e se tasi o mataupu faavae na latou mauaina ona fesoasoani ia i latou po o se tasi latou te iloa pe a feagai ma le oti ma le faanoanoa. Uunaia tagata aoga e faasoa mai mea ua latou aoaoina i se tasi latou te alolofa i ai.