“Ioane 2–4,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)
Fafine i le Vaieli, saunia e Crystal Close
Ioane 2–4
O le mana liua o le Faaola e mafai ona vaaia i le Feagaiga Fou atoa, e pei o le taimi na Ia faaliliuina ai le vai i le uaina ma ina ua Ia faamaloloina le atalii o se tamalii o lē sa toetoe a oti i lona ma’i. Sa faamamaina foi e Iesu le malumalu, ma aoao atu e tatau ona faamamalu ma faaaloalogia le maota o le Atua. O le valaaulia a Iesu ia Nikotemo ina ia fanauina faaleagaga i la le Atua ma i le fafine i le vaieli ina ia talia o Ia o le Keriso ua faaalia ai Lona mana ma le misiona e laveai i latou o e talitonu ma usiusitai ia te Ia.
Punaoa Faaopoopo
Scripture Helps: New Testament [Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou], “Ioane 2–4”
Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.
Uunaia o Suesuega Faaletagata Lava Ia
A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au lava sāvali:
-
Aisea e te manatu na faaaofia ai e Ioane le vavega o le vai ua liua i le uaina i lana Evagelia? Vaavaai mo ni tali talafeagai a o e faitauina le Ioane 2:1–11 pe a o e matamata i le “Jesus Turns Water into Wine” (2:26).
2:39 -
Suesue le Ioane 2:13–17, ma mafaufau i mea e te faia pe mafai ona e faia e faaalia ai lou faaaloalo mo le malumalu o se maota o le Atua. E mafai ona e matamata i le “Jesus Cleanses the Temple” (1:34) e faaleleia ai lau suesuega.
1:34 -
E faapefea ona e iloa e alofa le Atua ia te oe? Vaavaai mo se tali tāua i lenei fesili i le Ioane 3:14–17.
-
Matamata i le “The Woman at the Well” (7:49) pe faitau le Ioane 4:1–29, ma mafaufau pe mafai faapefea e upumoni na aoao atu e le Faaola i le fafine Samaria ona suia ai foi lou olaga.
7:30
Fesili ma le Fetufaa’iga
Tuu atu se taimi mo tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Ioane 2–4.
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai
Tuu atu i tagata aoga se taimi e toeiloilo ai a’o le’i faasoa mai. Afai e faalotolotolua tagata aoga e fai ni fesili pe faasoa mai ni malamalamaaga, mafaufau e tuu atu ia i latou ni nai minute e toe faamanatu ai fuaitau o mau ua atofaina atu. O le lava o le taimi e toe faamanatu ai e mafai ona fesoasoani i nisi tagata aoga e manatua ai mea na latou faitauina a o lei amataina le vasega ma uunaia isi e sue se mea latou te mananao e talanoa i ai.
Aoaoga mo Tomai
E tele avanoa e fesoasoani ai i tagata aoga e faataitai tomai suesue i lenei lesona. O leIoane 2:13–17 atonu o se nofoaga aoga mo tagata aoga e faaaoga ai le tomai o le “Mauaina o le Uiga o Upu ma Fasifuaitau” i Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia. O leIoane 3:3–8 atonu o se nofoaga lelei lea e faaaoga ai le tomai o le “Faaaogaina o Tusitusiga Paia o le Toefuataiga ia Malamalama ai i le Tusi Paia” i Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia. O le malamalama o le vasega i le Ioane 3:14–17 ma le Ioane 4:10–14 e mafai ona faaleleia e ala i le faaaogaina o le tomai o le “Malamalama i Faatusa i Tusitusiga Paia” i Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia.
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai
E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o le fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.
Ioane 2:1–11
O a upumoni e mafai ona ou aoaoina mai le uluai vavega na tusifaamaumauina a le Faaola?
E mafai ona e faaali atu le ata o loo i le lesona ma faamatala atu o le faamanatuina o le faaipoipoga faa-Iutaia i taimi o le Feagaiga Fou e mafai ona alu ai ni nai aso. O le uma o le uaina o se tulaga mafatia lea mo le tagata talimalo o le taumafataga o le faaipoipoga.
Faaali atu fesili nei, ma valaaulia tagata aoga e filifili le fesili e sili ona latou fiafia i ai. Ona valaaulia lea o i latou e suesue le Ioane 2:1–11 e sue ai se tali i a latou fesili.
-
O le a se mea e mafai ona e aoaoina e uiga i le Faaola i lenei tala?
-
O le a se mea e mafai ona e aoao mai ia Maria i lenei tala?
-
O le a se mea e sili ona faagaeetia ai oe e uiga i lenei uluai vavega na tusifaamaumauina a le Faaola?
A uma se taimi e suesue ai, e mafai e tagata aoga ona tusi i luga o le laupapa se tali se tasi na latou maua i la latou fesili. (O tali e mafai ona aofia ai malamalamaaga e talitutusa ma lenei: Sa auai Iesu i gaoioiga o aso uma o le olaga. Ua ia Iesu Keriso le mana e pulea ai elemene faaletino. Sa silafia e le Faaola sa i ai sana misiona paia e faataunuu. Na alofagia ma faaaloalogia e Iesu Lona tina. Na faatuatuaina e Maria ia Iesu.)
Ona feauauai lea o tagata aoga e filifili ni faamatalaga eseese mai le laupapa ma fai atu i tagata na tusia e faasoa mai pe aisea e tāua ai lenei faamatalaga ia i latou ma pe faapefea ona faatatau i o tatou olaga. Faatali ae tuu atu i fesili, malamalamaaga, ma faaaogaaga e tagata aoga e taiala ai le talanoaga.
Manatua: Afai e i ai ni atugaluga o au tagata aoga e uiga i le ala na ta’ua ai e Iesu Lona tina i le Ioane 2:4 pe taumanatunatu pe aisea o le a Ia faaliliuina ai le vai i le uaina pe a mafaufau i le Upu o le Poto (tagai Ioane 2:1–11), faasino i latou i tusiga e o faatasi ai i le Scripture Helps: New Testament [Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou].
Ioane 2:13–17
E mafai faapefea ona ou faaalia le migao sili atu i totonu o le maota o le Alii?
Mafaufau e faaali atu le ata o Iesu o loo i le lesona o loo faamamāina le malumalu pe matamata i le “Jesus Cleanses the Temple” (1:34). Faamalamalama atu i le taimi o le Paseka, e faitau afe tagata asiasi na o mai i Ierusalema e faamanatu le faaaliga paia. O le toatele o i latou sa manaomia ona faatau mai ni manu e osi ai taulaga i totonu o le malumalu. (Mafaufau e toe faamanatu faatasi le “Ioane 2:16. Why were there money changers in the temple?” i le Scripture Helps: New Testament [Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou] mo nisi faamatalaga.)
O Iesu o loo Faamamāina le Malumalu, saunia e Carl Bloch
Valaaulia tagata aoga e faitau le Ioane 2:13–17, ma talanoaina mea e ono aoao mai e faatinoga ma upu a Iesu o loo tusia i lenei fuaitau e uiga i le malumalu. E mafai e tagata aoga ona faailoa mai se upumoni e pei o lenei: O le malumalu o le maota o le Alii ma e tatau ona taulimaina ma le migao ma le faaaloalo.
Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia loloto lo latou malamalama i le uiga o le migao i le maota o le Alii, e mafai ona e faaali atu filifiliga nei e aoao ai. (Atonu e tāua le faaalu o sina taimi e toe faamanatu ai le tomai “Mauaina o le Uiga o Upu ma Fasifuaitau” i Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia.) Valaaulia tagata aoga taitasi e filifili le gaoioiga e sili ona latou fiafia i ai ma ia saunia e faasoa mai mea ua latou aoaoina.
-
Aoao atili e uiga i le uiga o le migao e faaaoga ai le vaega o le Define i le Gospel Library. Ona suesue lea o le faamatalaga “Migao” i le Taiala i Tusitusiga Paia. Mafaufau i uiga ma amioga patino e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia faaaloalo atili ai pe a tatou auai i le malumalu.
-
I malumalu taitasi o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua togitogia ai upu “E Paia i le Alii; o le Maota o le Alii.” Aoao i le uiga o le paia e faaaoga ai le vaega o le Define i le Gospel Library. Ia suesue foi i faamatalaga mo le “Holiness” ma le “Paia” i le Taiala i Tusitusiga Paia. Mafaufau pe faapefea ona e faamalamalama atu i se tasi pe aisea ua togitogia ai le “E Paia i le Alii” i luga o o tatou malumalu.
-
O ofusa o le malumalu e mafai ona avea ma se faamanatu mamana o ō tatou aafiaga i le malumalu. Faitau pe matamata i le “Sacred Temple Clothing” (4:12), ma mafaufau pe faapefea ona e faamatalaina le natura paia o le ofusa o le malumalu i se tasi o sauniuni e auai i le malumalu mo le uluai taimi.
4:16
A uma ua lava se taimi e suesue ai tagata aoga, e mafai ona latou faia ni vaega toalaiti ma feauauai e faasoa mai mea sa latou aoaoina i a latou suesuega.
Ina ia faaiu lenei gaoioiga, e mafai ona e tuu atu i tagata aoga se taimi e mafaufau loloto ai ma tusifaamaumau o latou manatu e uiga i le fesili lenei:
-
O le a se mea o le a e faia e faaalia ai le migao tele ma le faaaloalo mo le maota o le Alii?
Ioane 3:1–8
E faapefea ona ou iloa ua ou toe fanaufouina?
Faaali atu le fesili lenei, ma valaaulia tagata aoga e tusifaamaumau se tali: E faapefea ona ou iloa ua ou toe fanaufouina?
Valaaulia tagata aoga e mafaufau i lenei fesili a o e talanoa e uiga i aoaoga a le Faaola ia Nikotemo.
Faitau faatasi le Ioane 3:1–2 ma talanoaina mea o loo faaalia mai i nei fuaiupu e uiga ia Nikotemo. Ona faitau lea e tagata aoga le Ioane 3:3–8, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Faaola e uiga i le toe fanaufouina.
-
O le a le mea na le malamalama ai Nikotemo i upu a le Faaola?
-
O le a le mea na aoao atu e le Faaola e faalautele ai le malamalama o Nikotemo? (E ono mafai e tagata aoga ona faailoa se upumoni e pei o lenei: E tatau ona tatou fananau i le vai ma le Agaga ina ia ulufale atu ai i le malo o le Atua.)
-
E faapefea ona fesootai le fanau mai i le vai ma le Agaga i sauniga o le papatisoga ma le faamauga? (Afai e aoga, faailoa atu e faapea na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita, “O le toe fanaufouina, e oo mai lea mai le Agaga o le Atua e ala i sauniga” [Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 95]).
-
O a nisi fesili e ono i ai i se tasi a o latou faitau i le tali a le Faaola ia Nikotemo?
Faailoa atu e faapea o se tasi o auala e aoao atili ai e uiga i le “toe fanaufouina” o le liliu atu lea i tusitusiga paia o le Toefuataiga (tagai ‟Faaaogaina o Tusitusiga Paia o le Toefuataiga ia Malamalama ai i le Tusi Paia” i Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia). Valaaulia tagata aoga e sue se fuaitau o mau mai le Tusi a Mamona, Mataupu Faavae ma Feagaiga, po o le Penina Tau Tele e fesoasoani e faamanino ai le uiga o le toe fanaufouina. Afai e manaomia, e mafai e tagata aoga ona vaai i le “Toe Fanaufouina, Fanauina i la le Atua” i le Taiala i Tusitusiga Paia (Gospel Library) mo fuaitau talafeagai.
A uma ona tuu atu se taimi mo suesuega, valaaulia tagata aoga e tusi i luga o le laupapa se mea sa latou aoaoina e uiga i le toe fanaufouina. (E mafai ona latou faaaofia ai mau faasino.) Ona mafai lea ona e fai atu i tagata aoga e fai ni fesili pe fai ni manatu faaalia e uiga i faamatalaga o i le laupapa. E mafai ona e valaaulia le tagata na tusia le faamatalaga e tuuina mai ni malamalamaaga faaopoopo e uiga i mea sa latou tusia.
Valaaulia tagata aoga e toe foi i le fesili na fesiligia muamua: E mafai faapefea ona ou iloa pe ua ou toe fanaufouina? Valaaulia i latou e tusi ni manatu faaopoopo, mafaufauga, po o ni uunaiga na oo mai ia i latou i le taimi o le talanoaga.
Manatua: Talu ai o le toe fanaufouina e aofia ai le suiga ma le suia, o nisi tagata aoga e ono lotovaivai ma lagona e le o lava le vave o le suiga. Afai o se popolega lenei mo au tagata aoga, mafaufau e faitau ma talanoaina le saunoaga lenei a Elder D. Todd Christofferson:
Atonu e te fesili, Aisea e lē vave ai ona tupu lenei suiga tele ia te a’u? E tatau ona e manatua ia faataitaiga ofoofogia a le nuu o le Tupu o Peniamina, Alema, ma isi i mau e faapena lava—le ofoofogia ae e le o se mea e masani ai. O le toatele lava o i tatou, e faifai mālie suiga ma e umi se taimi e tulai mai ai. O le toe fanaufouina, e lē pei o lo tatou fananau mai i la le tino, o se faagasologa nai lo o se mea e tupu [i se taimi e tasi]. Ma o le galue ai i lena faagasologa, o le faamoemoega tutotonu lea o le olaga nei. (“Toe Fanaufouina,” Liahona, Me 2008, 78)
Ioane 3:9–21
Pe alolofa moni ea le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te a’u?
Afai e te lei faia le gaoioiga muamua e aoao ai, mafaufau e tuuina atu le talaaga mo lenei poloka mau e ala i le matamata i le “Jesus Teaches of Being Born Again” mai le taimi 0:00 i le 2:40 pe aotele le Ioane 3:1–10. Faamalamalama atu ina ia fesoasoani ia Nikotemo ia malamalama i Ana upu, sa faaaoga ai e le Faaola se tala masani mai le Feagaiga Tuai. Faitau faatasi le Ioane 3:14–15 ma, afai e manaomia, faitau le Numera 21:4–9.
Mose ma le Gata Apamemea, saunia e Judith Mehr
Faaali atu le ata o loo i le lesona, ma faamanatu i tagata aoga e masani ona faaaoga e le Alii ia faatusa e aoao mai ai upumoni tāua o le talalelei. (Tagai i le “Malamalama i Faatusa i Tusitusiga Paia” i Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia pe afai e te lagona e manaomia e tagata aoga se fesoasoani faaopoopo i faailoga.) Valaaulia tagata aoga e faasoa mai po o a o latou manatu i le mea ua suitulaga i ai le gata apamemea.
Ona mafai lea ona e faaali atu le ata lenei i autafa o le ata o le gata apamemea ma faitau le Ioane 3:16–17.
O Le Faasatauroga, saunia e Harry Anderson
-
O a ni auala ua mafai ai ona avea le gata apamemea ma faatusa o Iesu Keriso? (O tali e mafai ona i ai: Na “sii ae” uma i la’ua; na saunia uma e le Alii e laveai ai tagata; na saunia uma i la’ua e tali atu ai i agasala a tagata; o le faatinoga sa manaomia e faasaoina ai o le na o le “vaai” po o le “talitonu.”)
Mafaufau e tusi mau nei ma fuaiupu e le’i uma i luga o le laupapa. Valaaulia tagata aoga e suesue i fuaitau, ma vaavaai mo auala e faauma ai faamatalaga (o upu o loo faatusilima ua na o ni tali e mafai ona maua ai):
-
Ioane 3:16–21; Mataupu Faavae ma Feagaiga 34:1–3; Ioane 14:15
-
Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi … (Ua Ia aumai ai Lona Atalii e Toatasi).
-
Ua alofa tele Iesu ia i tatou … (Ua Ia tuuina mai ai Lona ola)
-
Ua tatou alolofa tele i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ua tatou … (tausia ai poloaiga).
E mafai e tagata aoga ona faasoa mai auala eseese na latou faamaeaina ai faamatalaga. A o latou faasoa mai pe na faapefea ona latou faamaeaina ia faamatalaga muamua e lua, fautuaina i latou e faamatala mai ni aafiaga na fesoasoani ia i latou e iloa ai e alolofa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia i latou. A o faasoa mai e le vasega pe na faapefea ona latou faamaeaina le faamatalaga lona tolu, valaaulia i latou e faamatala mai ni auala latou te faaalia ai lo latou alolofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.
Afai e lava le taimi, e mafai e tagata aoga ona tauloto le Ioane 3:16–17 ina ia mafai e nei upu ona aumaia ia i latou musumusuga ma le mafanafana i le lumanai. (Manatua: “O LeTaulotoina o Fuaitau o Mau” i Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia e maua ai metotia eseese e fesoasoani ai i le taulotoina.)
Ioane 4:5–42
E mafai faapefea e le Faaola ona faamalieina lo’u fiainu faaleagaga?
E mafai ona e amataina lenei gaoioiga e aoao ai e ala i le talanoaina puupuu o faailoga ma faafitauli e fesootai ma le matelāina. Ona mafaufau lea e talanoaina faailoga ma faafitauli e o faatasi ma le matelāina faaleagaga.
Fuafua e faaali atu se ata o le Faaola ma le fafine i le vaieli ma valaaulia tagata aoga e aotele mai le mea na tupu pe faitau faatasi le tala lenei i le Ioane 4:3–15. Afai e aoga, toe faamanatu le ‟Ioane 4:27. Aisea na ’ofo ai soo o Iesu i lona talanoa atu i le fafine [Samaria]’?” i le Scripture Helps: New Testament [Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou].
Vai Ola, saunia e Simon Dewey
-
O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga ia Iesu mai ana fegalegaleaiga ma le fafine Samaria?
-
E faapefea ona e aoteleina mea na aoao atu e le Faaola i lenei fafine? (Atonu e faasoa mai e tagata aoga se upumoni faapenei: O le inu fano i le vai ola a le Faaola e faamalie ai le galala faaleagaga ma taitai atu ai i tatou i le ola e faavavau.)
-
E faapefea e le vai ona fai ma sui o Iesu Keriso? Faamata o le a le uiga o le “vai ola”? (Afai e te manao i ni manatu faaopoopo i le auala e fesoasoani ai i tagata aoga ia malamalama i faatusa i tusitusiga paia, alu i le “Malamalama i Faatusa i Tusitusiga Paia” i Tomai o le Suesuega o Tusitusiga Paia.)
Mafaufau e faitau ma faasoa i le saunoaga lenei a Elder David A. Bednar:
O le vai ola o loo faasino i ai lenei vaaiga o se faatusa o le Alii o Iesu Keriso ma Lana talalelei. Ma e pei ona manaomia le vai e tausi ai le ola faaletino, e faapena foi ona manaomia le Faaola ma Ana aoaoga faavae, mataupu faavae, ma sauniga talafeagai mo le ola e faavavau. E manaomia e oe ma a’u Lana vai ola i aso taitasi ma faaputuputu ia lava ma totoe e tausi ai lo tatou tuputupu a’e faifaipea ma le atinaega faaleagaga. (“O Se Faatanoa o le Vai Ola” faeasaite a le Ofisa o Aoga o le Ekalesia mo talavou matutua, Fep. 4, 2007], 2, broadcasts.ChurchofJesusChrist.org).
-
Aisea e tāua ai aoaoga faavae ma sauniga a le Alii mo le ola e faavavau? O le a se mea e mafai ona outou faia e taumamafa ai i le vai ola a le Alii ‟i aso uma ma faaputuputu ia lava ma totoe”? (E mafai ona e lisiina tali a tagata aoga i luga o le laupapa.)
Mafaufau e tuu atu i tagata aoga se taimi e tusifaamaumau ai soo se lagona po o ni uunaiga latou te maua a o latou mafaufau pe mafai faapefea ona latou inu fano atili ma fai soo i le vai ola a le Faaola.
Filifiliga Faaopoopo mo le Aoaoina
Ina ia aoao atu se mataupu faavae faaopoopo e uiga i le avea ma se molimau o le Faaola, e mafai ona e valaaulia le vasega e faitau lemu le Ioane 4:25–26, 28–30, 39–42, ma vaavaai mo mea na aoaoina e le fafine i le vaieli ma pe na faapefea ona ia faatinoina lena malamalama.
-
E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i isi ia o mai i le Faaola ma feinu i Lana vai ola?
E mafai ona e faasoa atu le saunoaga lenei a Sister Carole M. Stephens:
A tatou o mai ia [Keriso] ma loto maualalalo ma le aoaoina gofie—e tusa lava pe mamafatū o tatou loto i mea sese, agasala, ma solitulafono—e mafai lava ona Ia suia i tatou, “ona ua malosi o ia e faaola” [Alema 34:18]. Faatasi ai ma loto ua suia, tatou te mafaia foi, e pei o le fafine Samaria, ma o atu i o tatou lava aai—i o tatou fale, o a’oga, ma falefaigaluega—ma molimau atu e uiga ia te Ia. (“O Le Fomai Sili,” Liahona, Nov. 2016, 10)
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faasoa mai i ni vaega toalaiti o latou aafiaga i le avatu faaleagaga i le vai ola a le Faaola. Pe e mafai foi ona latou faasoa mai pe na faapefea ona latou fesoasoani i se isi tagata e sau ia Keriso ma maua Lana vai ola.
Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se tasi e manaomia ona faalogo e uiga ia Iesu Keriso ma Lana vai ola. Fautuaina i latou e faatino ia uunaiga latou te maua. Tulitatao i le vasega e sosoo ai e ala i le fesili atu pe i ai ni tagata aoga e fia faasoa mai o latou aafiaga.