“1–3 Ioane; Iuta,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)
1–3 Ioane; Iuta
O le avea ai o ni molimautino o le Faaola toetu, sa fautuaina ai e Ioane ma Iuta ē faamaoni i le ala e mafai ai ona latou teena mataupu sese. Sa taulai atu e Ioane lana savali i le malamalama ma le alofa o le Atua, e pei ona faaalia mai e ala i le misiona faaola a Iesu Keriso. Na aoao mai foi Ioane i le auala e le gata ina musuia ai i tatou e le alofa o le Atua ia alolofa ia te Ia ma isi ae e uunaia ai foi le usiusitai a o tatou tauivi e savavali i le upumoni. Na uunaia e Iuta tagata uma e vaavaai atu ia Iesu Keriso ma molimau atu “ia te ia na te mafaia ona leoleo ia te outou ina ne’i pauu” (Iuta 1:24).
O Punaoa Faaopoopo
Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou, “1–3 Ioane; Iuta”
Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.
Fautuaina Suesuega Faaletagata Lava Ia
A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:
-
Tatou te faia uma lava le agasala i o tatou olaga. Faitau le 1 Ioane 1:5–10; 2:1–6 e iloa ai pe faapefea ona fesoasoani Iesu Keriso ia te oe.
-
O le a sou manatu i le uiga o le “o le Atua, o le alofa lava Ia”? (1 Ioane 4:8). E faapefea e le alofa o le Atua mo i tatou—ma lo tatou alolofa mo Ia—ona faatosina ai le auala tatou te taulimaina ai isi tagata? Mafaufau loloto i fesili nei a o e faitauina le 1 Ioane 2:7–11; 3:11–23; 4:7–21.
-
E mafai faapefea ona tatou aloese mai le faaseseina e aoaoga sese e mafai ona faavaivaia ai lo tatou faatuatua? Faitau le 1 Ioane 1:1–3; 2:18–28; 4:1–6; 2 Ioane 1:7–11 e aoao ai i le auala na lapatai mai ai Ioane e faasaga i aoaoga sese ma taufaasese.
Fesili ma Fetufaa’iga
Tuu atu se taimi i tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le 1–3 Ioane ma le Iuta.
Aoaoga o Tomai
1 Ioane 2:7–11; 3:11–23; 4:7–21 atonu o se nofoaga aoga lea e faaaoga ai le tomai “Faailoaina o Upumoni o le Talalelei i Tusitusiga Paia” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia.
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai
E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o lē fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoao mai
Tulitatao tomai e suesue ai ua e faailoaina atu. E ono mafai ona faaauau pea ona faaaoga e tagata aoga tomai mo suesuega mo se taimi umi pe afai e te faataitaia ma tulitatao e le aunoa. Afai na e tuuina atu se valaaulia e faaaoga se tomai e suesue ai i fafo atu o le vasega, tulitatao i tagata aoga e uiga i o latou aafiaga i le isi vasega. Faaaoga le avanoa i lesona mulimuli ane e toe iloilo ai ma faataitai se tomai e suesue ai ua uma ona faalauiloa mai. O le faia soo anoa o le a fesoasoani ai i ia tomai e avea ma natura lona lua mo au tagata aoga.
1 Ioane 1:5–10; 2:1–6
Aisea ou te manaomia ai Iesu Keriso e avea ma o’u Fautua?
Faaali atu le iloiloga lenei ma valaaulia tagata aoga e faamae’a e i latou lava:
1 = Ioe Malosi; 2 = Ioe; 3 = Faavaeluatai; 4 = Le Ioeina; 5 = Matuai Le Ioeina
-
O nisi taimi ou te manatu faatauvaa ai pe le amanaiaina a‘u agasala.
-
Ou te matele lava ina ufiufi pe nanā a’u agasala mai isi.
-
O le maasiasi e taofia ai a’u mai le ta’uta’u atu o a’u agasala.
-
O nisi taimi ou te faia ai ni ’alofaga mo agasala ou te faia.
-
Ou te taumafai e faatoilalo a’u agasala e aunoa ma le fesoasoani a le Faaola.
A mae’a le faavasegaga faaletagata lava ia, valaaulia tagata aoga e toe mafaufau i le fesili lenei:
-
O le a se mea ua faaalia mai e lenei iloiloga faaletagata lava ia e uiga i le auala e te tali atu ai i le agasala?
Faailoa atu ua ofoina mai e Ioane ia i tatou se savali taua e uiga i le agasala ma le auala e faatoilalo ai. Valaaulia tagata aoga e suesue le 1 Ioane 1:5–10; 2:1–6, vaavaai mo upumoni e uiga i le ala a le Alii e faatoilalo ai le agasala. E mafai foi ona e fai atu i tagata aoga e mafaufau i le malamalamaaga faaopoopo i le Faaliliuga a Iosefa Samita, 1 Ioane 2:1 (i le 1 Ioane 2:1, vaefaamatalagaa). Ona mafai lea ona fai atu ni fesili e pei o nei:
-
E mafai faapefea e le savavali i le malamalama o le talalelei a le Faaola ona fesoasoani ia i tatou e faatoilalo ai le agasala?
-
Aisea e avea ai le ta’uta’u atu o se laasaga taua e faatoilalo ai le agasala?
-
O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le matafaioi a le Faaola i le faamagaloga o a tatou agasala? (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai mataupu faavae e pei o nei: Ona ua togiola e Iesu Keriso a tatou agasala, e mafai ona faamagaloina i tatou pe a tatou salamo. O Iesu Keriso o lo tatou Fautua i le Tama.)
Atonu e taua le tuuina atu i tagata aoga o se taimi e faaloloto ai lo latou malamalama i le matafaioi a le Faaola o lo tatou Fautua i le Tama Faalelagi. E mafai ona latou suesue mai punaoa nei. A o latou suesue, fai atu ia i latou e saunia se savali puupuu e uiga i le auala e mafai ai e Iesu Keriso, i le avea ai ma o tatou Fautua, ona fesoasoani i se tasi ua lotovaivai ona o a latou agasala.
-
Faitau nisi o fuaitau o mau o loo lisiina i le faamatalaga “Fautua” i le O Le Taiala i Tusitusiga Paia (Gospel Library).
-
Faitau le “1 Ioane 2:1–2; 4:10. O le a le uiga e faapea o Iesu o lo tatou Fautua?” i le Fesoasoaniga mo Maua: Feagaiga Fou.
A mae’a se taimi mo suesuega, valaaulia tagata aoga e sue se paga ma feauauai i le faasoaina atu o la latou savali e uiga i le auala e mafai ai e Iesu Keriso, i le avea ai ma o tatou Fautua, ona fesoasoani ia i tatou e faatoilalo le agasala.
Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia lagona le moni ma le taua o Iesu Keriso o lo tatou Fautua, e mafai ona e fesili atu:
-
O a ni ou mafaufauga ma lagona e uiga ia Iesu Keriso, i le iloaina o le tau na Ia totogiina ina ia mafai ai ona avea o Ia ma ou Fautua?
-
E mafai faapefea e le vaai atu ia Iesu Keriso o lou Fautua ona suia ai lou vaaiga i le salamo? (E mafai e tagata aoga ona tusifaamaumau o latou manatu ma lagona.)
Ina ia faaiu, e mafai ona e fai atu i tagata aoga e toe iloilo le iloiloga faaletagata lava ia sa latou faia i le amataga o le vasega. Tuu atu ia i latou e toe iloilo a latou tali e faavae i mea ua latou aoaoina pe lagonaina i le asō.
1 Ioane 2:7–11; 3:11–23; 4:7–21; 5:1–5
E mafai faapefea e le alofa ona suia lo’u olaga?
E mafai ona e faaali atu ata nei o le Faaola. Valaaulia tagata aoga e faasoa mai po o a o latou manatu ma lagona a o latou vaai i nei ata.
-
O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai ia Iesu Keriso e uiga i le alofa? (Afai e aogā, e mafai ona outou faitauina le Ioane 13:34–35.)
Faamalamalama atu o se tasi o savali autu i le 1 Ioane o le alofa. Na faaaoga e Ioane le upu alofa i le silia ma le 30 taimi. E mafai ona e tusia i luga o le laupapa ia ulutala nei. E mafai foi e tagata aoga ona tusi i luga o se pepa po o se masini faatekinolosi
|
Punaoa o le Alofa |
Fua o le Alofa |
O Ai e Alofa i Ai |
E faalagolago i le toatele o lau vasega, e mafai e tagata aoga ona galulue na o i latou, faatasi ma se paga, po o ni vaega toalaiti. Tuu atu i se tagata taitoatasi, paaga, po o vaega se tasi o fuaitau nei. Tuu atu ia i latou e vaavaai mo upu, fasifuaitau, po o manatu e mafai ona tuu i lalo o ulutala taitasi. Tuu atu ia i latou e tusi o latou malamalamaaga i lalo o le ulutala talafeagai i luga o a latou lava pepa ona tusi lea i luga o le laupapa.
-
1 Ioane 2:7–11
-
1 Ioane 3:10–15
-
1 Ioane 3:16–19, 23
-
1 Ioane 4:7–16
-
1 Ioane 4:17–21
-
1 Ioane 5:1–5
A uma ona tusi e tagata aoga o latou malamalamaaga i luga o le laupapa, valaaulia i latou e faailoa mai upumoni ua ta’ua, faatusa, po o upumoni ua faaalia e sau mai nei fuaiupu (tagai i le “Faailoa Upumoni o le Talalelei i Tusitusiga Paia” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia). E mafai ona latou tusia a latou upumoni i luga o le laupapa, lea e mafai ona aofia ai mea nei: Tatou te faailoa atu lo tatou alofa mo le Atua pe a tatou alolofa ma auauna atu le tasi i le isi. O le Atua o le alofa lava ia. Na faaalia e le Atua Lona alofa mo i tatou e ala i le auina mai o Lona Alo i le lalolagi. O le alofa i le Atua e tuliesea ai le fefe. Tatou te faaali atu lo tatou alolofa i le Atua e ala i le tausia o Ana poloaiga.
A o faailoa mai e tagata aoga upumoni, tuu atu ia i latou se taimi e mafaufau ai i le taua o nei upumoni e uiga i le alofa. E mafai ona e fai atu fesili faapenei:
-
O anafea na e vaai ai o faatino lenei upumoni e uiga i le alofa?
-
Na faapefea ona uunaia oe e se tasi o loo ola i lenei upumoni?
-
O le a faape’i ona ese lou olaga pe a e taliaina lenei upumoni?
Mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei mai ia Peresitene Thomas S. Monson:
O le alofa o le ute lea o le talalelei ma o Iesu Keriso o lo tatou Faataitaiga. O lona soifuaga o se talatuu o le alofa.
O loo i ai le tele o uiga o loo faailoa atu ai le alofa, e pei o le agalelei, onosai, lē manatu faapito, malamalama, ma le faamagalo atu. I a tatou fegalegaleaiga uma, o nei uiga ma isi uiga o le a fesoasoani ia iloa ai e isi le alofa o loo i totonu o o tatou loto.
E masani lava o lo tatou alofa o le a faaalia i a tatou fegalegaleaiga i aso uma ma le tasi ma le isi. O le mea sili ona taua o lo tatou tomai e iloa ai le manaoga o se isi tagata ona tali atu lea i ai. (“O Le Alofa—o le Ute lea o le Talalelei,” Liahona, Me 2014, 91)
Faaali atu fesili nei, ma valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto iai ma le filemu ma tusifaamaumau ni o latou uunaiga:
-
O ai atonu e manaomia ona lagonaina le alofa o le Faaola e ala mai ia te a’u i le asō?
-
O le a se mea e mafai ona e fai atu ai pe faia e fesoasoani ai ia i latou ia lagonaina le alofa o le Faaola?
Ia uunaia tagata aoga e faatino soo se uunaiga latou te maua. Faamanatu atu ia i latou o le tele lava o taimi tatou te faaalia ai le alofa i fegalegaleaiga laiti, i aso taitasi. E mafai ona e auina atu ia i latou le upusii a Peresitene Monson i se taimi mulimuli ane o le vaiaso faatasi ai ma se faamanatu e faatino le alofa.
1 Ioane 1:1–3; 2:18–28; 4:1–6; 2 Ioane 1:7–11
O le a se mea e tatau ona ou faia e puipuia ai a’u mai aoaoga sese ma le faaseseina?
E mafai ona amata i le faasoa atu o le saunoaga lenei a Elder Gary E. Stevenson:
O Satani, o le tamā o pepelo ma o le taufaasese sili, na te faia ia tatou fesiligia mea o loo i ai moni ma a lē o le amanaiaina o upumoni e faavavau po o le faaliliuina o i latou i se mea e foliga e sili ona faafiafiaina. “Ua sii taua ai o ia i le au paia a le Atua” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:29] ma faaaluina le fia afe tausaga e fuafua ai ma faataitai le tomai e tauanau ai fanau uma a le Atua ia talitonu o le lelei e leaga ae o le leaga e lelei. (“Aua E Te Taufaasese Mai Ia Te A’u,” Liahona, Nov. 2019, 94)
-
O a ni faataitaiga o aoaoga sese ma taufaasese i o tatou aso?
Faailoa atu o Ioane, o se tasi o Aposetolo a le Alii, na tusia ni tusi e talanoaina ai aoaoga sese ma taufaasese i le Au Paia. O lana faataitaiga ua faaalia ai o aposetolo ma perofeta a le Alii e ofoina atu le puipuiga mai aoaoga sese ma taufaasese. O se tasi o aoaoga sese sa ia talanoa i ai o le Foliga i se Tagata [Docetism]. Ina ia malamalama lelei pe aisea na avea ai lenei mea ma se popolega faapena ia Ioane, valaaulia tagata aoga e o i le “1 Ioane 4:1–3; 2 Ioane 1:7. Aisea na le ta’uta’u atu ai e nisi na afio mai Iesu Keriso i le tino?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou.
-
E mafai faapefea e lenei aoaoga sese ona faavaivaia ai le faatuatua ia Iesu Keriso?
Valaaulia tagata aoga e galulue faatasi ma se paga po o ni vaega toalaiti ma faitau le 1 Ioane 1:1–3; 2:18–28; 4:1–6; 2 Ioane 1:7–11, vaavaai mo mea nei: (1) lapataiga e uiga i aoaoga sese ma (2) auala e puipuia ai. A uma le taimi mo suesuega, e mafai ona e fesili atu:
-
O ā lapata’iga na tuuina mai e Ioane?
-
O le ā sou manatu i le uiga o le avea ma se anetikeriso?
-
E faapefea ona su’esu’eina pe tofotofoina e se tasi ia agaga? (Atonu e te manao e faitau faatasi le “1 Ioane 4:1–3. O le a le uiga o le ‘tofotofoina o agaga,’ ma aisea e taua ai lenei mea?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou.)
-
Na ono mafai faapefea ona fesoasoani nei upu mai ia Ioane i nei Au Paia anamua?
Faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson:
O nisi taimi, o i matou o ni taitai o le Ekalesia e faitioina ona o le taofiofi mamau i tulafono a le Atua, puipuia o le mataupu a le Fa’aola, ma le tetee atu i u’una’iga fa’aagafeso’ota’i o o tatou aso. Ae o le valaauga o i matou o ni aposetolo fa’au’uina o le “o atu i le lalolagi uma e folafola atu [Lana] talalelei i tagata uma.” O lona uiga ua poloaiina i tatou e aoao atu le mea moni. …
Ona o le popole tele lava [o aposetolo ma perofeta] e uiga i fanau uma a le Atua, ua tatou folafola atu ai Lana upumoni. Atonu matou te lē ta’uina atu i taimi uma i tagata mea latou te fia fa’alogo iai. O perofeta e seāseā ona lauiloa. Ae o le a matou aoao atu e le aunoa le upumoni! (“The Love and Laws of God” [Brigham Young University devotional, Sept. 17, 2019], 3, speeches.byu.edu
-
Aisea e mafai ai i nisi taimi ona faigata ona maua upu a perofeta ma aposetolo a le Alii?
-
Ua faapefea ona puipuia lou olaga e a latou aoaoga?
Valaaulia tagata aoga e tatala le faaputuga “Konafesi Aoao” i le Gospel Library. Faaaoga le meafaigaluega o le sailiga i le vaega o “Failauga”, ma ta i totonu le suafa o le perofeta o loo i ai nei a le Alii. Saili ulutala o ana lauga, ma vaavaai mo savali e mafai ona avea o ni lapataiga e faasaga i aoaoga sese ma taufaasese. Filifili se lauga se tasi, ma saili mo se fautuaga e mafai ona puipuia ai oe.
A uma ona maua se taimi e saili ai tagata aoga, uunaia i latou e faasoa atu mea na latou maua i se tasi o lana tupulaga po o le vasega. Valaaulia i latou e utagia le fautuaga na latou maua ma faaauau pea ona vaavaai mo savali mai le perofeta soifua o le Alii o le a puipuia ai i latou mai aoaoga sese ma taufaasese.