“Iakopo,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)
Iosefa o loo Tatalo, saunia e Brian Call
Iakopo
O le tusi a Iakopo ua faamamafaina ai le ola aoga i le talalelei. Na aoao mai Iakopo o le “amio atua” (Iakopo 1:27) e aofia ai le tausia o ē matitiva, ē ua leai ni tamā, ma fafine ua oti a latou tane. Sa ia aoao mai tatou te faaalia le faatuatua e ala i galuega o le amiotonu. Sa ia lapataia le Au Paia e faapea, o le faauoga ma le lalolagi o le ita lea i le Atua ma o le faaaogaina sese o oa e aumaia ai le faanoanoa.
O Punaoa Faaopoopo
Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou, “Iakopo”
Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.
Fautuaina Suesuega Faaletagata Lava Ia
A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:
-
O le a se atamai o e sailia? Suesue ma le faaeteete le Iakopo 1:5–8, ma matamata le vitio “Origin” (4:57). Ona mafaufau lea i le auala e mafai ona fesoasoani ai le Atua iā te oe.
4:53 -
Pe e te manao ia malosi atu lou faatuatua ia Iesu Keriso? Faitau le Iakopo 2:14–26, ma vaavaai mo mea e mafai ona e faia e faamalosia ai lou faatuatua.
-
E i ai le mana i upu! O anafea na e maua ai se aafiaga i le mana o au upu—mo le lelei po o le leaga? Faitau le Iakopo 1:26; 3:1–12 e aoao atili ai e uiga i le mana o upu.
Fesili ma Fetufaa’iga
Tuu atu se taimi i tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Iakopo.
Aoaoga o Tomai
O leIakopo 1:5–8 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Faaaogaina o Aoaoga a Taitai o le Ekalesia ia Malamalama ai i Tusitusiga Paia” i le Tomai o le Suesuega o Tusitusiga Paia.
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai
E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o lē fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.
Iakopo 1:5–8
O le a se atamai e le o ia te a’u?
E mafai ona tou amata e ala i le faaali atu o fesili nei a Peresitene Russell M. Nelson. Ona tuu atu lea i tagata aoga e faatumu avanoa o loo i lalo ifo o le upusii.
O le a se atamai e le o ia te oe? O le a se mea e te lagona ua manaomia vave ona iloa pe malamalama i ai? (“Fa’aaliga mo le Ekalesia, Fa’aaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 95)
Ou te manaomia le poto e uiga i ina ia mafai ai ona ou.
Faamalamalama atu na aoao e Iakopo, le uso o Iesu, le Au Paia i ona aso i le auala e saili ai mo le poto mai le Atua. Valaaulia tagata aoga e suesue le Iakopo 1:5–6, ma vaavaai mo mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le auala e mafai ona tatou maua ai le poto.
-
O ā ni mea ua a’oa’o mai e nei fuaiupu iā te oe e uiga i le poto? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: E foai mai ma le agalelei e le Tama Faalelagi le poto ia i latou o e ole atu ia te Ia i le faatuatua.)
-
O a ni aafiaga na fesoasoani ia te oe e iloa ai e moni le folafolaga o loo i le Iakopo 1:5–6 ?
Tuu atu i tagata aoga sina taimi e suesue ai le Iakopo1:6–8, ma vaavaai mo mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le ala e tatau ai ona tatou faalatalata atu i le Tama Faalelagi pe a tatou ole atu mo le poto. Ina ia faalolotoina le malamalama o tagata aoga, mafaufau e fesili atu:
-
O le a sou manatu i le uiga o le ole atu ma le faatuatua?
-
O le a le mea e sili ona fesoasoani ia te oe e aloese ai mai le faavaivai i lou faatuatua?
-
E faapefea e le “faalotolotolua” (fuaiupu 8) ona taofia oe mai le poto? (Mo nisi malamalamaaga e mafai ona e faitau i le 1 Tupu 18:21; Mataio 6:24; 1 Korinito 10:21).
Ina ia fesoasoani i tagata aoga e mafaufau atili i le taua o aoaoga a Iakopo, faaali atu filifiliga nei mo suesuega. Tuu atu i tagata aoga se taimi e faamaea ai se tasi po o mea uma e lua:
-
Faaaoga le Gospel Library e saili ai mo aoaoga mai taitai o le Ekalesia po o tusitusiga paia e faatatau i le Iakopo 1:5–6. E mafai ona e faaaogaina faaupuga e saili ai e pei o le “Iakopo 1:5” po o le “Ole atu i le Atua” i le pa saili o le Gospel Library. Mafaufau e faafesootai punaoa e te maua i le Iakopo 1:5–6. Tusi ou manatu e uiga i le auala e mafai ai e nei aoaoga ona faamalosia lou talitonuga e mafai ona e maua le poto mai le Atua.
-
Suesue i le sailiga a Iosefa Samita mo le upumoni i le Iosefa Samita–Talafaasolopito 1:10–17. Tusifaamaumau mea e tulaga ese ia te oe e uiga i le aafiaga o Iosefa Samita, e aofia ai mea ua e aoaoina po o lagona e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.
A maea ona faia e tagata aoga, valaaulia i latou e faasoa mai nisi o o latou malamalamaaga i ni vaega toalaiti po o se vasega.
Mafaufau e faaiu i le talanoaina o le vaega o totoe o le saunoaga a Peresitene Russell M. Nelson:
O le a se atamai e le o ia te oe? O le a se mea e te lagona ua manaomia vave ona [e] iloa pe malamalama i ai? Mulimuli i le faataitaiga a le Perofeta o Iosefa. Saili se nofoaga filemu e mafai ona e alu soo i ai. Ia faamaualalo oe lava ia i luma o le Atua. Sasaa atu lou loto i lou Tama Faalelagi. Liliu atu ia te Ia mo ni tali ma mo le faamafanafanaga.
Tatalo atu i le suafa o Iesu Keriso e uiga i ou atuatuvalega, ou popolega, ou vaivaiga—ioe, o fa’anaunauga lava o lou loto. Ona fa’alogo lea! Tusi i lalo manatu e oo mai i lou mafaufau. Tusifa’amaumau ou lagona ma tulitatao i fa’atinoga e u’una’ia oe e fai. (“Fa’aaliga mo le Ekalesia, Fa’aaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 95)
Valaaulia tagata aoga e iloilo mea na latou tusifaamaumauina i le amataga o lenei gaoioiga e aoao ai. Tuu atu ia i latou se taimi e mafaufau loloto ai pe faapefea ona latou faaaogaina mea ua latou aoaoina ma lagonaina i le asō e fesoasoani ai ia i latou e saili le taitaiga a le Alii. Fautuaina i latou e tusifaamaumau o latou manatu ma uunaiga faaleagaga.
Iakopo 2:14–26
E mafai faapefea e le galue ma le faatuatua ia Iesu Keriso ona aumaia ia te a’u le mana sili atu?
Amata i le faaali atu o le ata lenei ma fesili atu:
-
O le a le mana po o le gafatia o loo e vaaia iinei?
Faaali atu ata e lua o loo sosoo ai ma fesili atu:
-
Afai o le faaputuga fafie e faatusa i le faamanuiaga a le Atua mo i tatou, o le a la le mea e ono faatusa iai le afitusi? Ae faapefea le afi?
-
E mafai faapefea ona faatusatusa lenei faataoto i le faatuatua ma galuega?
Faailoa atu na aoao mai e Iakopo ni lesona taua e uiga i le sootaga i le va o le faatuatua ma galuega (taumafaiga ma faatinoga). Valaaulia tagata aoga e suesue le Iakopo 2:14–26, ma vaavaai pe faapefea ona faatatau aoaoga a Iakopo i le faataoto o se faaputuga fafie, afitusi, ma le afi mumū. (Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i nei fuaiupu, mafaufau e faasino i latou i le “Iakopo 2:14–26. O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le faatuatua ma galuega?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou.)
Ina ia faalolotoina le malamalama o tagata aoga i nei fuaiupu, mafaufau e fai atu ni fesili e pei o fesili nei:
-
O le a sou manatu o le a le uiga o le fasifuaitau o “le faatuatua ua mate pe a leai ni galuega”(fuaiupu 26)?
-
E faapefea ona fesootai galuega lelei (faatinoga ma taumafaiga) i lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: O le faatuatua moni ia Iesu Keriso e faaalia i a tatou galuega amiotonu.)
-
Na faapefea ona uunaia e lou faatuatua i a Iesu Keriso au amioga ma taumafaiga?
-
Na faapefea ona uunaia e au taumafaiga ma amioga lou faatuatua i a Iesu Keriso?
E mafai ona e faaali atu ma faitau le saunoaga lenei a Elder Dale G. Renlund, pe mafai foi ona e matamata i le amataga o le ”E Tele Mea e Manuia Ai“ (faailo taimi 1:15 i le 3:27) lea e talanoaina ai le faataoto na faaaogaina i le amataga o le vasega.
O le tele o faamanuiaga e finagalo le Atua e foai mai ia i tatou e manaomia ai le faatinoga o la tatou vaega—o faatinoga e faalagolago i lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso. O le faatuatua i le Faaola o se mataupu faavae o faatinoga faapea foi ma le mana. Muamua tatou te faatino i le faatuatua; ona oo mai lea o le mana—e tusa ma le finagalo ma le taimi a le Atua. E taua le faasologa. E ui i lea, o le faatinoga manaomia e laitiiti lava pe a faatusa i faamanuiaga tatou te maua mulimuli ane. (“E Tele Mea e Manuia Ai,” Liahona, Me 2019, 70)
-
Na faapefea ona faamanuiaina lou olaga e ala i le galue i le faatuatua?
Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faaaoga mea ua latou aoaoina, mafaufau e vaevae le vasega i ni vaega toalaiti. Faaali atu tulaga nei, ma valaaulia vaega e filifili se tasi pe sili atu e talanoaina. Mo tulaga taitasi latou te filifilia, valaaulia i latou e talanoaina po o a ni faatinoga e ono faia e se tagata pe afai latou te (1) taulai atu i galuega ae le amanaiaina le faatuatua ia Iesu Keriso, (2) taulai atu i le faatuatua ma faatamala i galuega, po o le (3) faaalia lo latou faatuatua ia Iesu Keriso e ala i a latou galuega amiotonu.
-
Faatoilaloina o se vaisū
-
Mauaina o le taitaiga a le Alii e uiga i se faaiuga taua o le olaga
-
Mauaina o se molimau
-
Auauna atu i se misiona.
-
Taulimaina o tauiviga o le soifua maloloina faalemafaufau
-
Valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni malamalamaaga na latou maua i a latou talanoaga faalevaega.
Ina ia faaiu, valaaulia tagata aoga e mafaufau i ni auala e mafai ona latou faaalia atili ai lo latou faatuatua ia Iesu Keriso e ala i a latou amioga. Tuu atu ia i latou se taimi e tusifaamaumau ai uunaiga latou te maua mai le Agaga Paia ma faatu ai se sini. Uunaia i latou e faatino a latou fuafuaga.
Iakopo 1:26; 3:2–12
E faapefea ona uunaia a’u lava ma isi e a’u upu?
Faasoa atu le faamatalaga lenei mai ia Elder Ronald A. Rasband:
E taua tele upu. Se’i o’u toe ta’u atu lena mea. E taua upu! O faavae na o le auala tatou te fesootai ai; e fai ma faatusa o o tatou talitonuga, amioga mama, ma vaaiga. O nisi taimi tatou te tautatala ai i upu; o isi taimi tatou te faalogo. E faatulaga e upu se uiga tonu o se mea. O le leo o o tatou mafaufauga, lagona, ma aafiaga, mo le lelei po o le leaga. (“E Taua Upu,” Liahona, Me 2024, 70)
Valaaulia tagata aoga e mafaufau e uiga i upu na latou faaaogaina i lenei aso.
-
O le a le aafiaga o au upu i isi? Ae faapefea oe lava? (E mafai ona e valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai aafiaga e le patino tele.)
Faailoa atu na faaaoga e Iakopo ni ata faafaatusa e lapataia ai le Au Paia e uiga i a latou upu. Valaaulia tagata aoga e suesue le Iakopo 1:26; 3:2–12, vaavaai mo ata na faaaoga e Iakopo. Valaaulia i latou e faitau le “Iakopo 3:1–12. O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le gutu ma le laulaufaiva?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou ina ia malamalama lelei ai i lenei ata.
E mafai ona e faaali atu ma valaaulia tagata aoga e talanoaina fesili nei faatasi ma se paga po o se vaega toalaiti.
-
O fea o faatusa na faaaoga e Iakopo e aoao atu ai e uiga i a tatou upu e sili ona e fesootai i ai? Aisea?
-
O le a se mea na e aoaoina mai nei faatusa e mafai ona aafia ai le auala e te fesootai ai ma isi?
Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa atu i le vasega nisi o upumoni na latou maua mai aoaoga a Iakopo. (I le faaaogaina o a latou lava upu, e mafai ai ona latou faailoa mai upumoni e pei o nei: A o tatou aoao e pulea la tatou tautala, e mafai ona tatou aoao e pulea le vaega o totoe o a tatou amioga [tagai i le Iakopo 3:2]. O upu tatou te faaaogaina e mafai ona i ai se aafiaga tele, mo le lelei po o le leaga [tagai i le Iakopo 3:3–8]. E tauivi soo o le Atua e faaaoga a latou upu mo faamoemoega amiotonu, ae le o le faasalalauina o le leaga [tagai i le Iakopo 3:8–12].)
Mafaufau e faaaoga ni fesili e pei o nei e fesoasoani ai i tagata aoga e malamalama lelei ai i nei upumoni:
-
Aisea e ono aafia ai au amioga i mea e te tautala ai?
-
E mafai faapefea ona pei a tatou upu o se afi (tagai i le Iakopo 3:6) ma mafua ai faafitauli, tiga, ma mafatiaga?
-
O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le Faaola e uiga i le auala e talanoa ai i isi? (Afai e fesoasoani, e mafai ona e valaaulia tagata aoga e sue fuaitau o mau o loo faamatala mai ai le auala na faamanuiaina ai e le Faaola se tasi e ala i Ana upu. E mafai ona faaaoga mea nei e fai ma faataitaiga: Mataio 16:21–27; Luka 23:34; Ioane 8:1–11; Ioane 11:5, 23–26, 40–43; Ioane 14:27; 3 Nifae 17:15–17; Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:7–9.)
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoao mai
Fa’amamafa atu le fa’ataitaiga a Iesū Keriso. O se tasi o auala e taulai atu ai ia Iesu Keriso e tusa lava po o le a le mea o loo e aoao atu o le faamamafa atu lea pe faapefea ona avea o Ia ma faataitaiga atoatoa o mataupu faavae uma o le talalelei. E tusa lava pe le o faasino tonu le faataitaiga a le Faaola i se fuaitau o mau, e mafai ona e fesoasoani i tagata aoga e faia ni fesootaiga i le va o upumoni o loo i le tala faatusi paia ma le faataitaiga a le Faaola.
Mafaufau e faasoa atu le saunoaga lea a Peresitene Russell M. Nelson. Valaaulia tagata aoga e gauai atu i auala e mafai ona tatou faapei atili ai o Keriso i a tatou fesootaiga ma isi.
E matuā taua lava le auala tatou te taulima ai le tasi ma le isi! O le ala tatou te tautatala atu ai i isi ma e uiga i isi i le fale, i le lotu, i le galuega, ma upega tafa’ilagi e taua tele. O le asō o le a ou talosagaina ai i tatou e fegalegalea’i ma isi i se ala maualuga atu ma sili ona pa’ia. … “Afai o i ai ni isi mea e mamā, matagofie, pe logoleleia pe ta’uleleia,” e mafai ona tatou fai atu ai e uiga i se isi tagata—pe a o tilotilo mai pe i ona tua atu—o le mea lena e tatau ona avea ma ala masani o a tatou fesootaiga. (“Ua Manaomia i Latou e Faatupuina le Filemu,” Liahona, Me 2023, 99-100)
Ina ia fesoasoani i tagata aoga e mafaufau i ni auala maualuluga ma paia atu e talanoa ai ma e uiga i isi, faaali atu upu nei o ni ulutala i luga o le laupapa:
-
Siitia
-
Faamalolo
-
Tiga
-
Faitio
Valaaulia tagata aoga e mafaufau i nisi o a latou lava upu sa latou faaaogaina i le taimi ua tuanai e ono fesootai i ulutala taitasi. (E mafai ona e valaaulia i latou e faasolo i nisi o a latou fesootaiga faatekinolosi lata mai nei e vaavaai ai mo ni faataitaiga.) A ua lava loa se taimi, fai atu ia i latou e mafaufau loloto ma le agaga tatalo ma tusifaamaumau auala o le a latou tauivi ai ia avea atili e faapei o le Faaola i le auala latou te talanoa atu ai ma e uiga i isi. E mafai ona e fai atu i ni nai tagata aoga o loo iai le manao e faasoa mai ni fuafuaga e le patino tele i le vasega.
Molimau atu e uiga i upumoni sa outou talanoaina. Uunaia tagata aoga ia avea atili e faapei o le Faaola i a latou fesootaiga ma isi.