“O Manatu mo le Aso Muamua o le Vasega,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)
Malamalama o le Lalolagi, saunia e Howard Lyon
O Manatu mo le Aso Muamua o le Vasega
Ua tuuina mai e le Feagaiga Fou se tala faifai pea o le galuega faaletino a Iesu Keriso ma le tulai mai o le Ekalesia Kerisiano anamua. I Evagelia e mafai ona tatou aoao ai mo i tatou lava i le soifuaga lē mafaatusalia o le Alii. Tatou te faalogo ia te Ia o aoao atu, molimau i Ana vavega, ma lagona Lona alofa a o Ia auauna atu i tagata taitoatasi. Tatou te tutu i luga o eleele paia a o tatou faitau e uiga i Lana taulaga togiola i Ketesemane ma luga o le satauro. O tala o Lona Toetu ua tatou maua ai se faamaoniga mamana faapea na faatoilaloina e Iesu Keriso le oti. I le afa lona lua o le Feagaiga Fou, tatou te maofa i le faatuatua ma le lototele o soo o e na faalauteleina Lana Ekalesia. E moni lava, o lenei tusi paia o se molimau loloto o Iesu o le Keriso.
Punaoa Faaopoopo
Manatua: O filifiliga e aoao ai i lenei lesona e mafai ona faaaoga a o e amataina lau kosi o le Feagaiga Fou lea e ogatusa ma le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u, e tusa lava po o le a le taimi e amata ai lau vasega. E mafai foi ona faaaoga pe afai o loo e aoaoina atu le Feagaiga Fou 211 po o le 212.
Mamanu o le Kosi
O le suesueina o le Feagaiga Fou e mafai ona aumaia faalatalata atili ai oe ma au tagata aoga i le Faaola i ni auala mamana. O le a e matauina o lenei tusi lesona o loo aumaia ai le tele o manatu e fesoasoani ia te oe e fatufatu ai ni aafiaga e mafai ona fesoasoani i au tagata aoga e faalatalata atili atu ai ia Iesu Keriso. O le aoaoina e taitai atu ai i le liua e lē tatau ona faanatinatia. E mafai lava ona e filifili e faalēmū ina ia maua e tagata aoga le taimi e faalolotoina ai lo latou malamalama. Tuu atu i tagata aoga se taimi e lagona ma iloa ai le Agaga ma mafaufau pe faapefea ona faaaoga uunaiga faaleagaga latou te maua. O le talanoaina o mea uma na tutupu ma aoaoga i le Feagaiga Fou e le o le sini lea.
Ia manatua o le a sili atu ona tatala e tagata aoga o latou mafaufau ma loto i le aoaoina pe a latou lagona le fesootai ma tusitusiga paia ma talafeagai i o latou olaga. Mafaufau pe mafai faapefea e elemene nei o loo maua i lesona taitasi ona fesoasoani ia te oe e fatufatu ai ni aafiaga anoa e aoao ai:
-
Faamalosiauina o Suesuega Faaletagata Lava Ia. O lesona taitasi e aofia ai faataitaiga o sāvali pupuu e mafai ona e filifilia mai ma auina atu i le āluga o le vaiaso e musuia ai tagata aoga e suesue i tusitusiga paia.
-
Fesili ma le Faasoa atu. O lenei vaega e uunaia oe e tuu atu i tagata aoga ni avanoa i le amataga o le vasega e faasoa mai ai malamalamaaga, upumoni, ma fesili o ia i latou mai faitauga atofaina.
-
Aoaoina o le Tomai. O lenei vaega e faailoa atu ia oe nofoaga i gaoioiga e aoao ai lea e mafai ai e tagata aoga ona faataitai ni tomai faapitoa mo le suesueina o tusitusiga paia. O nei aoaoga o loo maua i le punaoa o Tomai o le Suesueina o Tusitusiga Paia i le Gospel Library ma o le ki lea e fesoasoani ai i tagata aoga ia avea atili ma tagata aoao ola tutoatasi.
-
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai. O lesona taitasi e aofia ai le lua i le lima filifiliga e aoao ai. E le o faamoemoeina oe e faaaoga gaoioiga uma. Nai lo o lena, e tatau ona e iloiloina manaoga o au tagata aoao ma filifili gaoioiga o le a sili ona faalolotoina ai le liua ma faalatalata atili atu ai i latou i le Faaola.
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai
Ina ia faamasani tagata aoga i lenei kosi, e mafai ona e filifilia se tasi pe sili atu o gaoioiga nei e faaaoga i le aso muamua o le vasega. Talu ai e tele atu anomea ua saunia iinei nai lo o mea e mafai ona talanoaina i se vasega se tasi, mafaufau ma le agaga tatalo po o fea o gaoioiga e aoao ai o le a sili ona fesoasoani i au tagata aoga e faaloloto ai lo latou faatuatua ia Iesu Keriso. Afai e manaomia, e mafai ona e faaaogaina le tele o nei gaoioiga i vasega i le lumanai.
Faafaileleina se Siosiomaga e Aoao ai Faapei o Keriso
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai
Fatufatu se lagona o le auai. I lenei kosi atoa, mafaufau po o le a se mea e mafai ona e faia e fatu ai se siosiomaga o le alofa ma faatuatuaina ina ia lagona ai e tagata aoga lo latou auai. E mafai foi ona lagona atili e tagata aoga lo latou auai pe a latou saofagā i le vasega ma auai faatasi i le fausiaina o lo latou sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson, “O le tasi ma le Tama, Alo, ma le Agaga Paia e le taumate o le tulaga maualuga lea o le auai” (“O Le Aoaoga Faavae o le Auai,” Liahona, Nov. 2022, 56). Pe a lagona e tagata aoga lo latou auai, o le a sili atu ona latou faasoa mai o latou lagona faaleagaga, faaali atu o latou lagona, ma fai mai ni fesili.
E mafai ona e faaali atu ata nei o le Faaola (po o ata talitutusa) ma valaaulia tagata aoga e faasoa mai pe faamata e faape’i le aoaoina e Ia.
Faamalolo, saunia e Lightweave
O Le Aoaoga a le Faaola i le Avea ai ma Soo, saunia e Justin Kunz
Vai Ola, saunia e Simon Dewey
Valaaulia tagata aoga e faitau le Ioane 13:34–35 ma le 2 Nifae 26:33, ma vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani i le vasega e fausia ai se siosiomaga e aoao ai e faapei o Keriso. Ina ia fesoasoani e faamalosia le malamalama o tagata aoga, e mafai ona e fesili:
-
O a ni luitau e ono feagai ma se tasi pe a latou o mai i le inisitituti mo le taimi muamua? O le a se mea ua sili ona fesoasoani ia te oe e lagona ai le taliaina i le inisitituti?
-
O le a le auala e finagalo le Faaola ia tatou taulimaina ai i latou o e filifili e auai i la tatou vasega? (Atonu e faailoa mai e tagata aoga se mataupu faavae e pei o lenei: E tatau ona tatou talia i latou uma o e o mai ma alolofa ia i latou e pei ona alofa mai le Faaola ia i tatou.)
-
O ai atonu e finagalo le Faaola e te valaaulia e auai i lenei vasega? (E mafai e tagata aoga ona tesi pe lafo atu se feau-tusitusia i se tasi a o latou i ai i le vasega pe mafaufau pe mafai faapefea ona latou aapa atu ia i latou a o lei oo i le isi vasega.)
Atonu e aoga i tagata aoga taitasi ona mafaufau loloto ma tusifaamaumau se faatinoga patino o le a latou faia e fesoasoani ai e fausia se siosiomaga e aoao ai le faaaloalo, auai, ma le alofa faa-Keriso. E mafai foi ona outou talanoaina mea e mafai ona outou faia o se vasega e faafailele ai se aafiaga mafanafana ma le faafeiloai mo tagata aoao uma.
Valaaulia le A’oa’oina ma le Filiga
E mafai ona e valaaulia ni tagata aoga se toalua e faitau le talanoaga lenei:
Maria: “O le a sou manatu i le tatou vasega inisitituti ma Sister Franco?”
Elena: “Ou te fiafia lava i ai! E musuia. Ou te taulai atu e auai i vaiaso taitasi.”
Maria: “Ou te lē malamalama. E tutusa le ta faiaoga ma ta auai i le vasega e tasi, ae mo a’u, e fai si ’iva. E mafai ona ou fai atu o ia o se tagata lelei, ae a mafai ona sili atu lona malamalama, o le a avea ma se vasega e sili atu ona lelei. Ou te faamoemoe e mafai ona ia faaleleia lana aoaoga ina ia mafai ona ou maua se aafiaga sili atu.”
-
E mafai faapefea ona e faamatalaina le auala a Maria i le aoaoina?
Valaaulia tagata aoga e faitau le Mataio 7:7–8, ma talanoaina pe mafai faapefea e le faaaogaina o afioga a le Faaola ona fesoasoani ia Maria e faaleleia ai lona aafiaga i le inisitituti. E mafai ona e fesili atu:
-
E faape’i mo i tatou foliga o le ole atu, saili, ma tuitui atu? E faapefea ona avea le ole atu, saili, ma le tu’itu’i atu o se faailoaga o le faatuatua?
-
E mafai faapefea ona faamanuiaina i tatou pe a tatou saili e aoao e ala i le faatuatua? (Atonu e faailoa mai e tagata aoga se upumoni e talitutusa ma lenei: E mafai ona tatou maua faaaliga a o tatou galulue i le faatuatua e ala i le ole atu, saili, ma tu’itu’i atu.)
-
Na faapefea e le tauaveina o le tiutetauave mo lou lava aoaoina ona fesoasoani ia te oe e maua ai faaaliga faaletagata lava ia? (Uunaia tagata aoga e faasoa mai nisi o faataitaiga, pe faasoa atu sau lava faataitaiga.)
Faitau faatasi le saunoaga lea mai ia Elder David A. Bednar:
O se tagata aoao e faaaogaina le faitalia ma galue e tusa ai ma mataupu faavae sa’o e tatalaina lona loto i le Agaga Paia—ma o le a valaaulia Ana aoaoga, mana e molimau ai, ma le molimau faamautuina. O le aoaoina e ala i le faatuatua e manaomia ona tuu i ai le faaleagaga, o le mafaufau, ma le faaletino ae lē o le tau lava ina talia. O le faamaoni a’ia’i ma le ogatasi o a tatou faatinoga musuia i le faatuatua, e faailoa atu ai i lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso, lo tatou naunautai e aoao ma talia faatonuga po o aoaoga mai le Agaga Paia. (“Aoaoina i le Auala a le Alii,” Liahona, Oke. 2018, 52)
Valaaulia tagata aoga e tusi ni nai faatinoga musuia e musuia i le faatuatua latou te mananao e fai i lenei kosi e faaali atu ai i le Alii lo latou manao e aoao mai ia te Ia. (E mafai ona e fautuaina tagata aoga e tusi o latou manatu i a latou telefoni po o se api.)
Tuu atu i tagata aoga ni nai minute e seti ai a latou lava sini e aoao ai mo lenei kosi e faavae i mea sa latou mafaufau i ai ma lagonaina i le taimi o le vasega. E mafai ona e valaaulia nisi o tagata aoga e faasoa mai mea o le a latou faia e fesoasoani ai e faatupu manatu o ituaiga o sini eseese. Fautuaina tagata aoga e faatulaga se fuafuaga e ausia ai a latou sini. Mafaufau pe mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata aoga e iloilo a latou sini i le āluga o le kosi.
Ua Molimau Mai Evagelia e uiga ia Iesu Keriso
Manatua: E mafai ona e faaaogaina le fautuaga faafaiaoga lenei pe afai ua e amataina se suesuega o Evagelia. Afai o le a e amataina se suesuega o le Galuega e oo i le Faaaliga, mafaufau e faaaoga le isi fautuaga faafaiaoga (tagai “Ua Faaauau e Soo o le Faaola Lana Galuega: Galuega e oo i le Faaaliga”).
Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai ni tala fiafia sa latou mauaina talu ai nei.
Sue faatasi “Evagelia” i le Taiala i Tusitusiga Paia (Gospel Library), ma talanoa po o a Evagelia ma mea o loo i ai. E mafai ona e fesili atu:
-
O le a le tala fiafia o le talalelei? (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai se upumoni e talitutusa ma lenei mai mea sa latou faitauina: O le tala fiafia o le talalelei e faapea, ua faia e Iesu Keriso se togiola o le a togiolaina ai tagata uma mai le oti ma tauia ai tagata taitoatasi e tusa ma a latou amioga.)
-
Aisea ua lē na o se tala lelei ai lenei sāvali e uiga i le Faaola ae o se tala ua sili ona lelei ?
E mafai ona e matamata i le “The Good News” (2:18) ma talanoaina le sāvali o loo faasoa mai ai.
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina Mai
Faailoa atu i tagata aoga ia Scripture Helps: New Testament [Fesoasoaniga mo le Suesuega o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou]. O lenei punaoa e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili ai i mau e ala i le tuuina atu o faamatalaga o le talaaga, fesoasoaniga i le gagana ma faamatalaga o fuaitau faigata o mau (tagai i le “Faatomuaga,” i le Fesoasoaniga mo le Suesueina o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou).
Ina ia fesoasoani i tagata aoga e aoao e uiga i le vaaiga tulaga ese o tusitala taitasi o Evagelia, e mafai ona e faia le gaoioiga lenei:
Tusi igoa o Mataio, Mareko, Luka, ma Ioane i luga o le laupapa. Vaevae le vasega i ni vaega taitoafa, ma tuu atu i tagata taitasi o le vaega e filifili se tusitala se tasi o Evagelia e suesue ai. Ona valaaulia lea o tagata aoga e susue i le Fesoasoaniga mo le Suesueina o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou ma sue faamatalaga nei “O a Evagelia?,” “O Le Evagelia a Mataio,” “O Le Evagelia a Mareko,” “O Le Evagelia a Luka,” ma le “O Le Evagelia a Ioane.”
Faaali atu fesili nei, ma valaaulia tagata aoga e faaaoga Fesoasoaniga mo le Suesueina o Tusitusiga Paia: Feagaiga Fou e tali ai e faatatau i la latou tusitala filifilia o le Evagelia:
-
O le a le talaaga o lenei tusitala o le Evagelia?
-
O ai ana uluai tagata faitau?
-
Na mafai faapefea e lana au faitau ona faatosinaina lana tala i le soifuaga o le Faaola?
-
E mafai faapefea ona faamanuiaina i tatou e ala i le suesueina o lenei tala i le soifuaga o le Faaola?
A uma ona tuuina atu se taimi mo suesuega, valaaulia vaega taitasi e faasoa mai mea sa latou aoaoina. Ona talanoaina lea o se vasega pe mafai faapefea e le vaaiga a tusitala taitasi o Evagelia ona faaleleia lo tatou malamalama i le soifuaga ma le misiona a Iesu Keriso.
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e tatala le ‟Harmony of the Gospels” i le Fesoasoaniga mo Suesuega i le Gospel Library ma vaavaai i anotusi. Ia talanoaina pe mafai faapefea ona fesoasoani lenei punaoa ia i tatou i la tatou suesuega o le soifuaga o le Faaola. (Manatua: Afai e aogā, faasoa atu i tagata aoga e faapea ‟faatasi ai ma le malamalama ua iai nei, e le mafai ona faia ia tutusa atoatoa Evagelia e fa ona e lē ioeina i taimi uma e tusitala o Evagelia ia mataupu tau faasologa” [Bible Dictionary, ‟Gospels”]).
Ina ia faaiu le vasega, tuu atu i tagata aoga se taimi e mafaufau loloto ai pe faasoa mai mea latou te faamoemoe e aoao a o latou saili e faalatalata atili atu i le Faaola e ala i le suesueina o Evagelia.
Ua Faaauau e Soo o le Faaola Lana Galuega: Galuega e oo i le Faaaliga
Ina ia fesoasoani e faafesootai ia Evagelia ma Galuega e oo i le Faaaliga, e mafai ona e faaali atu ni ata eseese o le galuega a le Faaola i le lalolagi, maliu, Toetu, ma le Afio A’e ma talanoaina mea o loo faaalia ai. Ona mafai ai lea ona e fesili atu:
-
Na faapefea ona aafia Ona soo i aoaoga, vavega, ma le Toetu o le Faaola?
Faamalamalama atu o le afa lona lua o le Feagaiga Fou (Galuega e oo atu i le Faaaliga) o se faamaumauga o mea na faia e soo o le Faaola e faaauau ai Lana galuega ina ua mavae Lona maliu ma le Toetu. Valaaulia tagata aoga e faitau le Mataio 28:19–20 ma le Galuega 1:8, ma talanoaina mea na faamoemoeina e Iesu Keriso mai Ana auauna.
E mafai ona e faaali atu le ata lenei e faaali atu ai mea na faia e Aposetolo a le Alii e avatu ai le talalelei i Iutaia, Samaria, ma tua atu.
Faamatala atu e faapea o le Galuega 1:8 o loo otooto mai ai se auivi masani mo le tusi o Galuega ma tusitusiga a Aposetolo. O leGaluega 1–7 o loo faamatala mai ai le faatupulaia o le Ekalesia i Ierusalema; Galuega 8–9 o loo faamamafa mai ai galuega a Aposetolo i Iutaia ma Samaria; ma le Galuega 10–28, faatasi ai ma tusi ma le Faaaliga, o loo faamatala mai ai le galuega a Aposetolo i Nuuese.
Faailoa atu o Aposetolo o Peteru, Paulo, ma Ioane o tusitala autu e toatolu o le afa lona lua lenei o le Feagaiga Fou. E mafai ona e tusia mau faasino nei i luga o le laupapa ma valaaulia le vasega e faitau, ma vaavaai pe na faapefea ona molimau atu nei Aposetolo e uiga i le Faaola: Peteru: Galuega 2:22–24, 32–33, 36; Paulo: 1 Korinito 15:3–8, 19–22; Ioane: 1 Ioane 1:7; 2:1–2; 3:5, 16.
-
O le a se mea na e mātauina e uiga i nei molimau? O le a sou manatu na faapefea ona mamanuina e molimau a nei alii a latou tusitusiga? (I le avea ai ma se vaega o la outou talanoaga, e mafai ona e faasoa atu i le vasega se upumoni e talitutusa ma lenei: O tusi na tusia e Aposetolo anamua o loo i ai a latou aoaoga ma molimau ia Iesu Keriso.)
-
E mafai faapefea e le iloaina sa taulai atu e nei alii a latou tusitusiga ia Iesu Keriso ona uunaia ai i tatou o ni tagata faitau? O le a se mea e mafai ona e faia ia avea atili ai ma se tagata faitau e faatotonugalemu ia Keriso i lau suesuega o le Feagaiga Fou?
Ina ia faaiu le vasega, tuu atu i tagata aoga se taimi e mafaufau loloto ai pe faasoa mai mea o le a latou faia e faalatalata atili atu ai i le Faaola a o latou faitau i le Galuega e oo i le Faaaliga.