Kosi o Tusitusiga Paia
Faaaliga 6–14


“Faaaliga 6–14,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Fou (2025)

O Iesu Keriso ma Ona soo i le taimi o le Taua i le Lagi

Ata na tuufaatasia e Eric Johnson: The Grand Council [O Le Aufono Sili], saunia e Robert T. Barrett; aniva faaaloaloga a le European Space Agency

Faaaliga 6–14

I lana faaaliga vaaia, na vaaia ai e Ioane faamasinoga a le Atua o sasaa mai i luga o e o nonofo i le lalolagi i aso e gata ai. O le a oo le Ekalesia ma le Au Paia a le Atua i le tele o puapuaga ma sauaga. Na vaaia foi e Ioane le taui o loo faatalitali mai i e faamaoni o e ua fufulu mama e ala i le toto togiola o Keriso. Sa ia faamatalaina le Taua i le Lagi ma le manumalo o Keriso ia Satani. Na vaai Ioane i mea na tutupu i le Toefuataiga, e aofia ai le faapotopotoina o Isaraelu.

O Punaoa Faaopoopo

Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou, “Faaaliga 6–14

Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina e fa o lesona o loo mulimuli mai.

aikona o suesuega
Faamalosia Suesuega Faaletagata Lava Ia

A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:

  • O a lu’itau ua sili ona faapopoleina ai oe e uiga i le ola ai i aso e gata ai? Faitau le Faaaliga 6–7 ma vaavaai mo savali e mafai ona fesoasoani ia te oe e ola ai ma le faamoemoe sili atu.

  • O le a se mea ua e iloa e uiga i le Taua i le Lagi? Faitau le Faaaliga 12, po o le Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 12:1–17 (Gospel Library), ma mafaufau loloto pe faapefea e le malamalama i le Taua i le Lagi ona fesoasoani ia te oe e faatoilalo ai Satani iinei i le lalolagi.

aikona o talanoaga
Fesili ma Fetufaa’iga

Tuu atu se taimi i le vasega e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Faaaliga 6–14.

aikona o aoaoga o tomai
Aoaoga o Tomai

Faaaliga 7:1–10; 10:1–11; 14:6–7 atonu o ni nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai “Faaaogaina o Tusitusiga Paia o le Toefuataiga e Malamalama ai i le Tusi Paia” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia. E mafai foi ona e faataitaia le tomai “Malamalama i Faatusa i Tusitusiga Paia” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia pe a suesueina le Faaaliga 12.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o lē fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai

Ia fetuutuunai i aoaoga o tomai e te faaaogaina i le vasega. O se tasi o taunuuga autu o lenei kosi o le fesoasoani lea i tagata aoga ia faateleina lo latou tomai e malamalama ai i tusitusiga paia e ala i le faaaogaina lelei o tomai e suesue ai tusitusiga paia. Faaaoga nei fautuaga pe faataitai isi tomai, e faalagolago i manaoga o au tagata aoga.

Faaaliga 6–7

E mafai faapefea ona ou feagai ma luitau o aso e gata ai ma le malosi ma le faamoemoe?

E mafai ona e amataina lenei gaoioiga e aoao ai i le faaali atu o le ata lenei o se tusi tā’ai anamua e i ai ni faamaufaailoga se fitu.

o se faatusa o se tusi tā’ai anamua e iai ni faamaufaailoga se fitu

Faamalamalama atu i tagata aoga o tusi tā’ai anamua sa masani ona faamauina i sina omea po o se ga’o. O se mama po o se faailogatusi e oomi i totonu o le omea po o le ga’o a o lei faamalōina. O lenei faailogatusi o le faailoga lea o le pule o le tagata na faamauina le tusi tā’ai. Faamanatu i tagata aoga e faapea, i le faaaliga a Ioane, sa uu e le Atua i Lona lima taumatau se tusi tā’ai, po o se tusi, e fitu faamaufaailoga. O Iesu Keriso, le Tamai Mamoe, ua faamatalaina e na o le pau lea o le tagata e agavaa e tatala faamaufaailoga taitasi (tagai Faaaliga 5:1–9; 6:1).

Faaali atu le siata lenei ma valaaulia tagata aoga e galulue i ni vaega toalaiti e iloa ai po o a mea na valoia i faamaufaailoga taitasi, po o vaitaimi, o loo faamatalaina i le Faaaliga 6. I le avea ai o se vaega o a latou suesuega, e mafai e tagata aoga ona faitau le ”Faaaliga 6. O le a se mea ua tatou iloa e uiga i faamaufaailoga muamua e ono?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou.

O Faamaufaailoga e Ono o loo Faamatala mai i le Faaaliga 6

Faamaufaaioga muamua: fuaiupu 1–2

Faamaufaailoga lona lua: fuaiupu 3–4

Faamaufaailoga lona tolu: fuaiupu 5–6

Faamaufaailoga lona fa: fuaiupu 7–8

Faamaufaailoga lona lima: fuaiupu 9–11

Faamaufaailoga lona ono: fuaiupu 12–17

A uma ona faitau tagata aoga e uiga i faamaufaailoga taitasi, valaaulia i latou e talanoaina i a latou vaega ni mafuaaga e ono finagalo ai le Alii tatou te iloa e uiga i nei valoaga. Ona tuu atu lea ia i latou e faasoa mai o latou malamalamaaga i le vasega.

Faailoa atu o isi mataupu o loo totoe i le tusi o Faaaliga e tele lava ina talanoaina ai faamaufaailoga lona ono ma le fitu. I se isi faaupuga, o le taulaiga autu o le faaaliga a Ioane o aso mulimuli—o o tatou aso. Valaaulia tagata aoga e faitau faatasi le Faaaliga 7 ma a latou vaega, ma vaavaai mo mea e mafai ona aoaoina ai i latou e uiga i le ola ai i aso e gata ai. Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faitau foi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:8–11 ina ia malamalama lelei ai i lenei mataupu. A uma ona tuu atu i tagata aoga se taimi e suesue ai ma talanoaina, mafaufau e fai atu fesili nei:

  • O le a se mea o aoao mai e nei fuaitau o mau e uiga i le faapotopotoina o Isaraelu? (Mo nisi malamalamaaga, e mafai ona outou faitau faatasi le “Faaaliga 7:4–8. O ai le 144,000” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou.)

  • E faapefea ona saunia i tatou e le faapotopotoina o Isaraelu mo le mamalu selesitila?

Mafaufau e faaali atu le ata lenei o le malo selesitila, ma talanoaina le isi seti o fesili.

O Keriso o loo faafeiloai tagata toetutu i le malo selesitila

The City Eternal [O Le Nuu e Faavavau], saunia e Keith Larson

  • O le a se mea e ono faatusa i ai ofu talaloa papae o loo faamatalaina i le Faaaliga 7:9 ? (Mo nisi malamalamaaga, e mafai ona e faitauina le “Faaaliga 7:9, 13–14. O ai tagata o loo ofuina ofu talaloa papae?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou.)

  • E mafai faapefea ona e mauaina lou lava ofu talaloa paepae? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: E ala i le Togiola a Iesu Keriso, e mafai ai ona faamamaina i tatou ma olioli i le mamalu selesitila faatasi ma le Atua.)

  • E faapefea e le iloaina o le mana o le Faaola ona avea ai oe ma se uunaiga mama i lou tali atu i puapuaga i aso e gata ai?

Mafaufau e faitau le saunoga lenei a Elder Neil L. Andersen:

Elder Neil L. Andersen

O’u uso ma tuafafine, o la’u folafolaga ia te outou o le faateleina o lo outou faatuatua i le Alii o Iesu Keriso o le a aumaia ai ia te oe le malosi faaopoopoina ma le faamoemoe sili atu. Mo outou, o ē amiotonu, o le Fomai o ō tatou agaga, i Lana lava taimi ma i Lana lava ala, o le a faamalolo i o outou manu’a uma. E leai se amioletonu, leai se sauaga, leai se tofotofoga, leai se faanoanoa, leai se lototiga, leai se mafatiaga, leai se manu’a—po o le a le loloto, po le a le lautele, po o le a le tiga—o le a taofia mai le faamafanafanaga, filemu, ma le faamoemoe tumau ia te Ia o lē e ona aao mafola ma aao sa manu’a o le a faafeiloaia mai i tatou i Lona afioaga. I lena aso, ua molimau mai ai le Aposetolo o Ioane, o ē amiotonu “e [o mai] nai le puapuaga tele” [Faaaliga 7:14] o le a laulaututū “ua faasinasinaina o latou ofu … i luma o le nofoalii o le Atua.” O le Tamai Mamoe o le a “ia te i [tatou] … e sōloieseina e le Atua o loimata uma mai o [outou] mata” [tagai i le Faaaliga 7:13, 15, 17]. O le a oo mai lenei aso. (“Manu’a,” Liahona, Nov. 2018, 86)

Valaaulia nisi o tagata aoga e faasoa mai pe na faapefea e le faateleina o le faatuatua ia Iesu Keriso ona aumaia ia i latou le malosi ma le faamoemoe sili atu. Pe mafai foi ona e fai atu i tagata aoga e faasoa mai po o a o latou manatu o le a i ai i le “ofu i ofu talaloa papae … i luma o le nofoalii o le Atua” (Faaaliga 7:13, 15).

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Faaaliga 7:1–10; 10; 14:6–7

Aisea ua avea ai aso e gata ai ma taimi sili ona lelei e ola ai i le lalolagi?

E mafai ona e tuuina atu i tagata aoga le suega sa’o-po o le-sese lenei.

  1. Na vaai Ioane e na o le 144,000 tagata o le a faaolaina i le malo selesitila.

  2. I se faaupuga faafaatusa, o e faamaoni o le a iai i o latou muaulu le faamaufaailoga a le Atua.

  3. O le tamai tusi na ’ai e Ioane na faatusa i le oo mai o le Tusi a Mamona.

  4. Na vaai Ioane o le a faia e le agelu o Moronae se matafaioi taua i le Toefuataiga o le talalelei.

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai pe na faapefea ona latou taliina fesili (1 = sese; 2 = sa’o; 3 = sese; 4 = sa’o). Faamalamalama atu faapea i lenei talanoaga, o le a aoao ai tagata aoga e uiga i mea na vaaia e Ioane i lana faaaliga vaaia e uiga i aso e gata ai.

Faatulaga tagata aoga i ni vaega ta’itoatolu. Faailoa atu ia fuaitau o mau nei. Faailoa atu o fuaiupu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga ua tuuina mai ai ni malamalamaaga taua i fuaiupu i le Faaaliga (tagai i le “Faaaogaina o Tusitusiga Paia o le Toefuataiga e Malamalama ai i le Tusi Paia” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia). Valaaulia tagata aoga taitasi i vaega e suesue se tasi o seti o mau nei. Valaaulia i latou e vaavaai mo mea ua faaalia mai e uiga i le Toefuataiga, le faapotopotoina o Isaraelu, ma le Afio Mai Faalua. Mafaufau e faaali atu fesili nei ma valaaulia tagata aoga e talanoaina i a latou vaega.

  1. O le a sou manatu i le mea e taua e uiga i le 144,000 o tagata mai ituaiga o Isaraelu?

    Faaaliga 7:1–10; Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:8–11; Faaaliga7:4–8. O ai le 144,000?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou

  2. O le a le uiga o le tamai tusi na ’ai e Ioane?

    Faaaliga 10; Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:14; “Faaaliga 10:1–2, 9–10. O le a le mea ua faatusa i ai le tamai tusi na ’ai e Ioane?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou

  3. O le a le matafaioi e faia e avefeau faalelagi i le Toefuataiga?

    Faaaliga 14:6–7; Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:20–21; 133:36–40

A uma ona maua se taimi e faasoa atu ai i a latou vaega mea na latou aoaoina, e mafai ona e tusia i luga o le laupapa le upumoni lenei: Na vavalo Ioane e uiga i aso e gata ai, le Toefuataiga, ma le faapotopotoina o Isaraelu e saunia ai i tatou mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. E faalagolago i le taulaiga o lau talanoaga, e mafai ona e faia ni fesili e pei o fesili nei:

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le iai o le faamaufaailoga a le Atua i lou muaulu? (Tagai i le Faaaliga 7:2–3.) Afai e manaomia, e mafai e tagata aoga ona suesue le “Faaaliga 7:2–3. O le a le uiga o le tuu o se faamaufaailoga i muaulu o auauna a le Atua?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou.)

  • E faapefea e le iloaina o le a i ai se motu o tagata e toatele i le nofoalii o le Atua ona aafia ai ou lagona e uiga i le lumanai? (tagai Faaaliga 7:9–10).

  • Aisea e taua ai le iloa na faamatalaina e Ioane mea na tutupu i aso e gata ai e suamalie ma oona? (tagai Faaaliga 10:9–10).

  • E mafai faapefea e le talalelei tumau-faavavau ona suia le lalolagi? Na faapefea ona suia oe? (tagai Faaaliga 14:6–7).

E mafai ona e faaiuina le gaoioiga e aoao ai i le faitauina o le saunoaga lenei a Elder Ronald A. Rasband:

Elder Ronald A. Rasband

Na valoia e Ioane le Talifaaaliga se agelu a le Silisiliese e tuufaatasia elemene taua o le Toefuataiga i upu nei: “Na a’u iloa foi le tasi agelu ua lele i le taulotoaiga o le lagi, ua ia te ia le tala lelei e faavavau e folafola atu i e nonofo i le lalolagi i atunuu uma, ma itu aiga, ma gagana eseese, ma nuu” [Faaaliga 14:6]. O Moronae o le agelu lena. …

Ua tatou ola i lena taimi na valoia, o i tatou o le nuu na nafa ma le faafeaoina o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso; e tatau ona tatou faapotopotoina mai fanau a le Atua, o i latou o le a faalogo ma talia upumoni, feagaiga, ma folafolaga a le talalelei e faavavau. Ua faaigoaina e Peresitene Nelson “o le luitau aupito sili, o le mafuaaga aupito sili, ma le galuega aupito sili ua i ai i le lalolagi i ona po nei.” (“Fa’ataunu’uina o le Valoaga,” Liahona, Me 2020, 75-76)

  • O le a sou lagona e uiga i le avea ai o se vaega “o le lu’i aupito silisili, o le faamoemoe aupito silisili, ma le galuega aupito silisili i le lalolagi i le taimi nei”?

  • O a nisi o auala faigofie e mafai ona saunia ai oe lava ma isi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso? (Uunaia tagata aoga e tusifaamaumau soo se uunaiga latou te maua.)

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Faaaliga 12

E mafai faapefea e le aoao e uiga i le Taua i le Lagi ona fesoasoani ia te a’u i a’u taua e faasaga ia Satani?

E mafai ona e tusia i luga o le laupapa le ulutala lenei: Taua i le Lagi

Valaaulia tagata aoga e faasoa puupuu mai mea latou te iloa e uiga i le Taua i le Lagi pe fai mai soo se fesili o loo ia i latou. E mafai ona e tusia o latou manatu po o fesili i luga o le laupapa ona fesili atu lea:

  • Aisea e te manatu e taua ai mo i tatou le iloa e uiga i le Taua i le Lagi?

Faamalamalama atu o fuaiupu 7–12 o loo faamatala ai le Taua i le Lagi. O isi fuaiupu i le Faaaliga 12 o loo faamatala ai le auala e taumafai ai le tarako (Satani) e faaumatia le Faaola ma Lana Ekalesia.

Valaaulia tagata aoga e galulue faatasi ma se paga ma suesue le Faaaliga 12, po o le Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 12:1–17 (Gospel Library), ma vaavaai mo mea ua latou aoaoina e uiga ia Satani ma le auala e faatoilalo ai o ia. I le avea ai o se vaega o a latou suesuega, e mafai e tagata aoga ona faitau ia faamatalaga e faatatau i nei fuaiupu i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Fou.

A uma ona tuu atu i tagata aoga se taimi e suesue ai, e mafai ona e faaali atu le ata lenei. Fai atu i tagata aoga e faasoa mai mea o loo faatusa i ai lenei ata o le Faaaliga 12. E mafai ona latou faaaogaina le tomai o le “Malamalama i Faatusa i Tusitusiga Paia” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia.

o se tarako mumu e fitu ona ulu o loo tilotilo atu i se fafine o loo uuina se pepe

Valaaulia tagata aoga e talanoaina mea na latou aoaoina e uiga ia Satani ma ona soo a o latou suesueina le Faaaliga 12. E mafai foi ona e valaaulia tagata aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina e uiga i le auala na faatoilalo ai e soo o Iesu Keriso ia Satani i le Taua i le Lagi. (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: E faatoilalo e soo o Iesu Keriso ia Satani e ala i le faalagolago i le Togiola a Iesu Keriso ma tumau faamaoni i a latou molimau.)

Mafaufau e fai atu fesili e pei o lenei e fesoasoani ai i tagata aoga ia loloto lo latou malamalama i lenei upumoni:

  • O le a le mea ua aoao atu e lenei upumoni ia te oe e uiga i le mana o Iesu Keriso?

  • O le a se mea ua aoao atu e lenei upumoni ia te oe e uiga i le mana o se molimau patino?

  • E mafai faapefea i le manatuaina o lenei upumoni ona fesoasoani ia te oe i lau taua faasaga ia Satani?

Mafaufau e faitau faatasi le saunoaga lenei a Elder Ronald A. Rasband:

Elder Ronald A. Rasband

Ua iloa e Satani ua faitaulia ona aso ma e le’o toe lava se taimi. Tusa lava po o le a lona atamai ma le taufaasese, o le a lē manumalo lava o ia. Peitai, o lana taua ia manumalo i o tatou agaga taitoatasi e faaauau pea. Mo lo tatou saogalemu, e tatau ona tatou fausia se ‘olo o le faaleagaga ma le puipuiga mo o tatou lava agaga, o se ‘olo e le mafai ona osofaia e lē tiapolo. … O lau molimau ia Iesu Keriso o lou lava ia ‘olo patino lena, o le puipuiga mo lou agaga. … A tatou ola i le talalelei a Iesu Keriso, a tatou faalagolago atu i le Togiola a le Faaola ma fetaomi atu i luma ma le faatuatua, ae le o le fefe, e faamalosia i tatou e faasaga i togafiti a le tiapolo. (“Fausia se ’Olo o le Faaleagaga ma le Puipuiga,” Liahona, Me 2019, 108, 110)

Ina ia faaiuina lenei gaoioiga e aoao ai, e mafai ona e faaali atu ia uunaiga nei ma valaaulia tagata aoga e filifili se tasi:

  • Mafaufau pe na faapefea ona faamalosia oe e lau molimau ia Iesu Keriso e faasaga ia Satani ma tusifaamaumau ou mafaufauga ma uunaiga.

  • Mafaufau loloto pe faapefea e le faatuatuaina o Iesu Keriso ma Lana Togiola ona aumaia ia te oe pe mafai foi ona aumaia ia te oe le saogalemu sili atu.

  • Afai e te le o mautinoa e uiga i lau molimau ia Iesu Keriso, tusifaamaumau mea e mafai ona e faia e faamalosia ai lau molimau ia te Ia.

E mafai ona e valaaulia ni tagata aoga e faasoa mai o latou manatu. Faamalosia tagata aoga e faatino uunaiga latou te maua.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”